U svrhu ispravnog rada i poboljšanja vašega iskustva ove web stranice koriste kolačiće (cookies).
Korištenje istih, bez mogućnosti pohranjivanja kolačića na Vaš uređaj, može rezultirati pogrešnim prikazom podataka i/ili neispravnim radom web stranica. Većina preglednika svojim predefiniranim postavkama omogućava pohranjivanje kolačića, pa je za normalan rad dovoljno pritisnuti gumb "Slažem se", čime prihvaćate uvjeta korištenja kolačića na ovim web stranicama.
Ukoliko to ne želite, možete pohranjivanje kolačića isključiti u svojem pregledniku na način opisan ovdje, ili možete odustati od daljnjeg korištenje ovih web stranica.
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   05/12  Svibanj 2012.
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Tema broja:
MOGUĆNOSTI I OVLASTI POSLODAVCA DA RADNIKA UPUTI NA ZDRAVSTVENI PREGLED

mr. sc. Bruno Moslavac
MOGUĆNOSTI I OVLASTI POSLODAVCA DA RADNIKA UPUTI NA ZDRAVSTVENI PREGLED

Upućivanje radnika od strane poslodavca dio je specifične zdravstvene zaštite radnika, gdje poslodavac izvršavajući zakonsku obvezu traži od kandidata za zaposlenje ili već zaposlenog radnika da se podvrgne liječničkom pregledu u cilju utvrđivanja zdravstvene sposobnosti, opće ili posebne.

Sažetak

Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na zdravstveni pregled, troškove kojega pregleda snosi sam poslodavac, slijedom čega se ukazuje da poslodavci imaju mogućnost, utemeljenu na zakonskoj ovlasti poslati radnike ili potencijalne radnike na liječnički pregled, ukoliko takav postupak ima za cilj utvrditi da li je odnosna osoba radno sposobna za obavljanje poslova određenog radnog mjesta na kojemu se planira zaposliti ili na kojemu već osobno obavlja prethodno preuzeti posao temeljem ugovora o radu.

Upućivanje na liječnički pregled propisima je predviđeno za pojedine kategorije radnika (npr. vozača, zaštitara), uz posebnosti kod zapošljavanja maloljetnih radnika te razgraničavanje poslova s posebnim uvjetima rada od onih koji to nisu. Zadiranje u privatnost radnika prilikom postupanja poslodavca u svezi upućivanja na liječnički pregled legitimna je, radniku je unaprijed poznato po kojoj osnovi i u koju svrhu biva uoućen na pregled, slijedom čega nema kršenja prava na privatnost radnika.

Ključne riječi: opća zdravstvena sposobnost, upućivanje na pregled, ovlast poslodavca

Summary

With a view of determining health work ability of workers for performing certain tasks, the employer may require a medical examination of a worker, the costs of which are covered by the employer, which indicates that the employers have a possibility, based on legal authority, to refer workers or potential workers to a medical examination, if such procedure aims at determining that the person in question has the work ability to perform the tasks of a job which he/she plans to take or of a job where he/she already performs previously undertaken tasks under the employment contract.

A medical examination has been regulated and determined for certain categories of workers (e.g. drivers, security guards), with specifics in employment of underage workers and demarcation of jobs with special working conditions from those which are not such. Invasion of a worker's privacy when an employer requires a medical examination is legitimate, worker is informed in advance of the basis and the purpose of the requirement of a medical examination, hence there is no violation of privacy rights of workers.

mr. sc. BRUNO MOSLAVAC

Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici

Radno pravo 5/2012

UDK 349.243

05/12  Svibanj 2012.
Prof.dr.sc. Vilim Herman, mr.sc. Tomislav Strniščak
SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU KROZ DOSADAŠNJU PRAKSU SUDOVANJA

Tema ovog rada je sudski raskid ugovora o radu. Autori obrađuju osnovno o sudskom raskidu, dan prestanka ugovora o radu, tijek sudskog postupka i naknadu štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu. Također donose pregled sudske prakse.

Sažetak

Prestanak ugovora o radu odlukom nadležnog suda (ili uobičajeno sudski raskid ugovora o radu) predstavlja jedan od sedam načina koji su u hrvatskom radnom zakonodavstvu navedeni kao načini prestanka ugovora o radu. Da bi uopće moglo doći do odlučivanja suda o prestanku ugovora o radu, prethodno je potrebno da sud utvrdi da je riječ o nedopuštenom otkazu ugovora o radu, da postoji prijedlog jedne od strana u sporu da sud prekine radni odnos i da postoje okolnosti koje na temelju ocjene suda ukazuju da nastavak radnog odnosa nije moguć. Prilikom postupanja suda po pitanju određivanja prestanka radnog odnosa, sud će, na zahtjev radnika, dosuditi radniku i naknadu štete. Specifičnog takvih sudskih predmeta ja da sud uz tužbu radnika o nedopuštenosti otkaza ugovora o radu najčešće odlučuje i o poslodavčevoj protutužbu kojom se traži sudski raskid ugovora o radu (međutim isto može biti i na zahtjev radnika, međutim što je u praksi znatno rjeđe), i potom još o visini zahtjeva radnika za naknadom štete.

Ključne riječi: radni odnosi, ugovor o radu, sudski raskid, naknada štete, tužba, protutužba

Summary

The termination of employment contract by the court decision is the one of seven ways that are in the Croatian labor legislation listed as ways of employment contract termination. That could possibly come to the court decision on employment termination, it is required that the court determines that termination of employment contract is illegal, that there is a request of one of the parties that the court terminate the contract relationship and that there are circumstances which, under court's assessment, indicates that further continuation of employment relationship is not possible. During the court proceeding on the issue of determining the termination of employment, the court shall, upon the request of employee, award damages to the employee.

For such court cases is specific that together with the employee's claim about the inadmissibility of employment contract termination, court usually decides on employer's counterclaim in which employer requests the termination of the employment contract (but employee also might put such a request, however this is very rare), and then yet court should decide upon the workers' demands for damage compensation.

Prof.dr.sc. VILIM HERMAN

Pravni fakultet Osijek

mr.sc. TOMISLAV STRNIŠČAK

Rescon d.o.o., Čakovec

Radno pravo 5/2012

UDK 349.22:331.108.6


Darko Čavrak, Marina Gruban
STRANAČKA SPOSOBNOST RADNIČKOG VIJEĆA, PRAVO RADNIČKOG VIJEĆA NA ODABIR PUNOMOĆNIKA I TROŠAK ZASTUPANJA RADNIČKOG VIJEĆA PO PUNOMOĆNIKU ODVJETNIKU

U tekstu se obrađuje pitanje stranačke sposobnosti radničkog vijeća, mogućnosti te pod uvjetima Zakona o parničnom postupku i obvezi radničkog vijeća da zastupanje u parničnom postupku povjeri odvjetniku kao i iznosi stav da trošak zastupanja radničkog vijeća po odvjetniku snosi poslodavac kod kojeg djeluje radničko vijeće.

Sažetak:

Zahtjevi koji se odnose na formu i sadržaj parničnih radnji i koji su postavljeni pred radničko vijeće kao stranku u parničnom postupku najčešće su nemogući za ispuniti od strane članova radničkog vijeća koji nemaju nikakvih stručnih sposobnosti koje bi im omogućile efikasno korištenje procesnih ovlaštenja radničkog vijeća te je radničkom vijeću u zastupanju svojih procesnih interesa potrebno omogućiti profesionalnu pomoć. U ovom radu se obrađuje pitanje stranačke sposobnosti radničkog vijeća, mogućnosti radničkog vijeća da zastupanje u parničnom postupku povjeri odvjetniku kao i pitanju- tko snosi trošak zastupanja radničkog vijeća po odvjetniku?

Ključne riječi: radničko vijeće, stranačka sposobnost, parnična sposobnost, odabir punomoćnika, trošak zastupanja, načelo jednakosti stranaka, besplatna pravna pomoć

Summary:

The requirements relating to the form and content of lawsuit actions and which are placed before the works council as a party in legal proceedings are often impossible to meet by the works council members, who have no expert skills that enable them to effectively use the procedural powers of works councils, hence it is necessary to provide professional assistance to works councils in their representation of the process interests. This paper addresses the issue of party ability of the works council, the possibility of the works council to entrust the representation in legal proceedings to the lawyer as well as the issue of who bears the cost of the representation of the works council by the lawyer?

DARKO ČAVRAK

MARINA GRUBAN

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i

duhanskoj industriji i vodoprivredi

Radno pravo 5/2012

UDK 331.105.44


Kristian Plazonić
ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETU KOJA NASTANE RADNIKU PROTUPRAVNOM RADNJOM OD STRANE TREĆE OSOBE

Autor u ovom radu razrađuje odgovornost poslodavca za štetu koja nastane radniku protupravnom radnjom od strane treće osobe. Rad je podijeljen u pet dijelova. Nakon uvodnog dijela, u drugom se razmatraju pravni temelji kojima radnik zahtijeva naknadu štete prema poslodavcu. U trećem dijelu ukazuje se na pojam profesionalnog rizika. Četvrti dio odnosi se postavljanje tužitelja (radnika) i tuženika (poslodavca) u radnom sporu. U tom dijelu razmatraju se parnične radnje kako tužitelja (radnika) tako i tuženika (poslodavca). U posljednjem dijelu daje se širi prikaz sudske prakse, a kojima se ukazuje kako sudska praksa sagledava pitanje krivnje treće osobe u odnosu na proces rada i profesionali rizik u obavljanju posla radnika.

Sažetak

Odredbom članka 103. Zakona o radu propisuje se da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Navedeno se odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Ovako postavljana odgovornost poslodavca postavlja pitanja profesionalnog rizika u obavljanju određenog posla radnika te nastavno odgovornosti poslodavca da snosi ili ne snosi odgovornost za štetu prema radniku, a koji je isti pretrpio na radu ili u svezi s radom od treće osobe. Dakle, glavno je pitanje je li se protupravna radnja štetnika prema oštećenom radniku može podvesti pod protupravnom radnjom treće osobe.

Ključne riječi: odgovornost za štetu, protupravna radnja, treća osoba, poslodavac

Summary

The provision of the Article 103 of the Labour Code stipulates that If a worker suffers damage at work or in relation to work, the employer shall compensate the worker for the damage according to the general provisions of the law of civil obligations. This refers also to the damages caused by the employer to the worker by a violation of the worker's rights arising from employment.

The liability of the employer determined in this manner raises an issue of the professional risk in performing a certain job by a worker and consequently the issue of the liability of the employer to bear responsibility or not for the damage to the worker, and which he/she suffered at work or in relation to work by the third person. So the main question is whether the unlawful act by the damage-doer in relation to the worker who suffered the damage can be considered the unlawful act of the third person.

Kristian Plazonić, dipl.iur.

Odvjetnik u Rijeci

Radno pravo 5/2012

UDK 347.426-057.16


Prof. dr.sc. Marinko Đ. Učur
MIŠLJENJA I PRIJEDLOZI O ZAKONU O REPREZENTATIVNOSTI POSLODAVACA I SINDIKATA (RADNI MATERIJAL)

U autor iznosi svoje mišljenje o radnom materijalu Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata. U kritičkom osvrtu ističe neustavnost predloženog rješenja te predlaže da se tekst povuče iz procedure.

Sažetak:

U radnom materijalu Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata, predlagač je zanemario bitna načela radnog prava: udruživanje i organiziranje kao sloboda i pravo pripada fizičkoj osobi posloprimcima i zato se zovu temeljna prava, a udruživanje na višoj razini izvedena je sloboda i pravo. Ovako se pravo na kolektivni ugovor priznaje samo reprezentativnom sindikatu i to " po posebnom zakonu". Također ne bi se vise primjenjivale odredbe članka 7. stavka 1. Zakona o radu o pravu subjekata kolektivnog pregovaranja, niti pravo poslodavca, radnika i radničkog vijeća da mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnike povoljniji od uvjeta određenih Zakonom o radu ili drugim zakonom, što je apsurdna "odredba" koja negira ugovor kao volju subjekata, vraća odnose u vrijeme "administrativno-operativnog upravljanja", negira koncepciju radnog odnosa (kolektivnog i individualnog) kao ugovornog odnosa, pravnog odnosa sa brojnim specifičnostima. Na ovaj način ruši se "statički proračun" radnih odnosa. Ukida se autonomno reguliranje odnosa.

"Radni materijal" ima brojne nomotehničke nedostatke: jezičnog, logičkog i političkog izražavanja. Zanemaruje "okvir u kome se zakon donosi" i načela za izradu propisa.

Rješenje je da se ovaj "radni materijal" povuče iz bilo kakvog daljnjeg postupka.

Ključne riječi: radni materijal, zakon o reprezentativnosti, ugovorna koncepcija radnog odnosa, reprezentativnost poslodavaca i sindikata

Summary

In the working paper of the Act on Representativity of Employers and Trade Unions, the proponent has ignored the essential principles of the labour law: association and organizing as freedom and right pertain to physical entity of an employee and are hence called fundamental rights, and association on a higher level is derived freedom and right. In this way, the right to collective agreement is recognized only to a representative trade union and "under the special law".

Furthermore, the provisions of the Article 7(1) of the Labour Code would no longer apply, which are the provisions on the right of the subjects of collective bargaining, nor the right of employers, workers and works council to agree working conditions more favourable for workers than the conditions determined by the Labour Code or any other code, which is an absurd "provision" which negates the contract as a will of subjects, brings the relations back to the time of "administrative-operative management", negates the concept of the employment relation (collective and individual) as a contractual relation, legal relation with numerous specificities. In this way the "structural analysis" of labour relations is destroyed. The autonomous regulation of relations is abolished.

The "working paper" has a number of nomotechnical shortcomings: linguistic, logical and political expression. It ignores "the framework within which the law is adopted" and the principles of drafting of regulations.

The solution is to withdraw this "working paper" from any further process.

Prof. dr.sc. Marinko Đ. Učur, dipl.pravnik

Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 5/2012

UDK 349.22


Mr.sc. Dragan Zlatović
TEMELJNE ODREDNICE EUROPSKOG RADNOG PRAVA I PRAKSA EUROPSKIH SUDOVA O RADNOPRAVNIM PITANJIMA

U članku autor obrađuje osnovne odrednice europskog radnog prava i praksa europskih sudova o radnopravnim pitanjima. Prikazuje pravna vrela Europske unije, uključujući primarne i sekundarne izvore radnog prava te kolektivno radno pravo. Daje prikaz prakse Suda pravde Europske unije u radnim sporovima kao ilustracije temeljnih odrednica europskog radnog prava.

Sažetak

Europsko radno pravo „krovni" je izraz za više pravnih poredaka u pogledu radnog prava. Uz klasično nacionalno zakonodavstvo u području radnog prava, kojeg ima svaka europska država, postoje i različiti modaliteti regionalne suradnje između istih tih europskih država u oblasti radnog prava i zapošljavanja koji uključuju različit sastav europskih država.

Europsko radno pravo u užem smislu podrazumijeva radno pravo formirano u okrilju Europske zajednice (engl. European Community – EC; dalje: EZ, Zajednica), odnosno sada u okrilju Europske unije (engl. European Union – EU).

Uz Europsku uniju postoje u Europi i drugi oblici međudržavne institucionalne suradnje, posebice u okrilju Vijeća Europe, čije djelovanje je imalo ne samo bitnih refleksija na razvoj pravnih standarda prava Europske unije, nego kroz konvencijska rješenja omogućava i poseban vid sudske zaštite u području radnog prava.

Ključne riječi: europsko radno pravo, Europska unija, Europska zajednica, Vijeće Europe, primarno i sekundarno europsko radno pravo

Summary

The European labour law is the "umbrella" term for several legal systems as regards labour law. Apart from the classic national legislation in the field of labour law, which each European country has, there are also various modalities of regional cooperation among these same European countries in the field of labour law and employment, which include different composition of European countries.

The European labour law in the strict sense means the labour law established in the fold of the European Community (EC), i.e. now in the fold of the European Union (EU).

Besides the European Union, there are also other forms of intergovernmental institutional cooperation in Europe, especially in the fold of the Council of Europe, whose activity has had significant impact on the development of legal standards of the European Union law and has also enabled a special form of judicial protection in the field of labour law through convention solutions.

Ključne riječi: europsko radno pravo, Europska unija, Europska zajednica, Vijeće Europe, primarno i sekundarno europsko radno pravo

Mr.sc.Dragan Zlatović, dipl.iur.

Veleučilište u Šibeniku

Radno pravo 5/2012

UDK 349.2 (4)


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović
TRENDOVI U OPOREZIVANJU RADA U EUROPSKOJ UNIJI

U članku autor daje prikaz trendova u oporezivanju rada u Europskoj uniji. Prikazuje različit razvoj među državama članicama od 2000. godine, strukturu implicitne porezne stope (ITR) na rad, međusobnu ovisnost poreznih učinaka i obiteljskog proračuna te pregled glavnih fiskalnih mjera u svezi s ITR-om na rad.

Sažetak:

Generalna direkcija za oporezivanje i carine u suradnji s Eurostatom (Statističkim uredom EU), 2011. godine izradila je posebno izvješće pod nazivom Trendovi u oporezivanju na području Europske unije (peto izdanje) (Taxation trends in the European Union). Obrađuje podatke svih država članica te Islanda i Norveške za razdoblje od 1995. godine do 2009. odnosno 2011. godine. Navedeno Izvješće objavljeno je i dostupno je na službenim internetskim stranicama EU na engleskom je jeziku i broji nekoliko stotina stranica. Na službenim internetskim stranicama EU objavljen i sažetak koji sadrži glavne odrednice navedenog Izvješća. Sastavni dio toga Izvješća jest i dio pod nazivom Trendovi implicitne porezne stope na rad.

Ključne riječi: trendovi u oporezivanju rada, države članice, struktura implicitne stope, ovisnost poreznih učinika, glavne fiskalne mjere

Summary:

In 2011, the Taxation and Customs Union Directorate-General, in cooperation with Eurostat (the statistical office of the EU), produced a special report entitled Taxation trends in the European Union (Fifth Edition).

It contains statistical and economic analysis of all the Member States, plus Iceland and Norway, covering the period 1995-2009, i.e. 2011.

The report was published and is available on the official website of the EU in the English language and has several hundred pages. The official website of the EU also published a summary containing the main elements of the Report. An integral part of this report is the section called Trends in the implicit tax rates on labour.

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović

Pravni fakultet u Zagrebu

Radno pravo 5/2012

UDK 336.2 (4)


Alan Vajda
POTICAJNE MJERE ZA PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO U 2012. GODINI

U sklopu navedenog rada dajemo prikaz novih poticajnih mjera za 2012. godinu koje Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvatske namjerava odobriti putem objave javnog poziva za projekte bespovratnih poticaja zainteresiranim gospodarskim subjektima u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:

Sukladno Planu poticanja poduzetništva za 2012. godinu „Poduzetnički impuls", Ministarstvo poduzetništva i obrta, radi jačanja konkurentnosti poduzetništva i obrtništva, poticanja razvojnih i inovacijskih projekata, ulaganja u nove tehnologije te umrežavanja malih i srednjih poduzetnika, provest će 25 mjera bespovratnih potpora.

Navedene mjere usmjerene su u 4 prioritetna područja: konkurentno poduzetništvo, povoljno financiranje i jamstva, obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo, te unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture.

Ključne riječi: Plan poticaja poduzetništva, Poduzetnički impuls, poduzetništvo, obrtništvo, Ministarstvo poduzetništva i obrta

Summary:

Pursuant to the Promotion Plan for Entrepreneurship for 2012 Entrepreneur Impulse, the Ministry of Entrepreneurship and Trade will carry out 25 measures of grant aid to strengthen the competitiveness of business and trades, encourage developmental and innovation projects, investment in new technologies and the networking of small and medium-sized businesses.

These measures are directed at four priority areas: competitive entrepreneurship, favourable financing and guarantees, education for entrepreneurship and trades, and improvement of the entrepreneurial infrastructure.

Alan Vajda, dipl. iur.

Hrvatska obrtnička komora

Radno pravo 5/2012

UDK 334.712


Vilim Ribić
DEVASTIRANA JAVNA UPRAVA I JAVNO OKRUŽENJE

Tema ovog rada je stanje u javnoj upravi pod kojim pojmom se podrazumijevaju državna uprava, regionalna i lokalnu samouprava te javne službe. Autor dokazuje tezu o devastiranoj javnoj upravi i javnom okruženju.

SAŽETAK

Hrvatska javna uprava devastirana je kadrovski, materijalno i moralno. Takva uprava nije u mogućnosti ispuniti svoju misiju i zadovoljiti potrebe građana, gospodarstva i države. Ona se nalazi u nepovoljnom okruženju politike, medija, krupnog kapitala i na koncu građana. Takvo okruženje vrši pritisak na smanjenje troškova javne uprave. Radi tog cilja mediji krupnog i korporacijskog kapitala godinama provode propagandnu kampanju iznošenja netočnih podataka o volumenu javne uprave i javne potrošnje općenito. Hrvatska javna potrošnja nije previsoka, naprotiv, ona je jedna od najmanjih u Europi. Broj zaposlenika u javnoj upravi ispod je prosjeka zemalja EU. Dugogodišnja deprecijacija plaća u javnoj upravi u usporedbi s drugim sektorima nastavlja se i u vremenu krize. Nebriga politike manifestira se i u uporno zadržavanim nejednakostima u plaćama između lokalne i državne uprave.

Slabosti Hrvatske javne uprave nisu u veličini, već u učinkovitosti i kvaliteti rada. Zato reforma javne uprave ne smije ići u pravcu sniženja troškova na tragu očekivanja kapitala, već na tragu očekivanja građana u pravcu povećanja kvalitete usluga, rada i učinkovitosti javne uprave. Stoga je potrebno promijeniti strukturu zaposlenih, na način da se poveća broj visokostručnih i kreativnih kadrova, a u toj funkciji potrebno je reformirati sustav plaća i sustava ocjenjivanja u kojemu će i onaj koji ocjenjuje biti ocjenjivana.

Ključne riječi: javna uprava, okruženje i mediji, veličina javne potrošnje i javne uprave, broj zaposlenika, učinkovitost, reforma, sustav plaća

Vilim Ribić

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja

Radno pravo 5/2012

UDK 35