PRESTANAK UGOVORA O RADU SPORAZUMOM RADNIKA I POSLODAVCA

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.; Doc. dr. sc. Safet Subašić, dipl. iur.

TRANSFORMACIJA BITNIH ELEMENATA RADNOG ODNOSA S MOTRIŠTA KORIŠTENJA LJUDSKIH RESURSA

U ovom radu naglasak je stavljen na pojmovno određenje radnog odnosa, te se ukazuje na njegove bitne sastavnice s posebnim osvrtom na njihovu praktičnu aplikaciju, budući da su se naznačene odrednice radnog odnosa u značajnoj mjeri promjenile i ne mogu se definirati na tradicionalan radno-pravno teorijski način.

SAŽETAK:
Iako postoje brojne teorije koje objašnjavaju pojam i bitne karakteristike radnog odnosa postoji stalna potreba za reaktualizacijom i redefinicijom bitnih čimbenika koji određuju i teorijske i zakonodavne, a posebice i faktičke dimenzije radnog odnosa. Važnost radnog odnosa proizlazi i iz činjenice da je pojam radnog odnosa u samoj definiciji radnog prava i da ga se označava kao predmetom radnog prava kao posebne pravne grane. Pod radnim odnosom podrazumijevamo odnose koji se javljaju između ljudi u procesu rada. Dakle radni odnos je društveni odnos koji u svojoj ontogenezi sadrži rad i odnose ljudi povodom rada. Radni odnos različito je definiran, a i danas se različito definira u teorijskom smislu. Primjetna je težnja autora da prilikom definiranja radnog odnosa obuhvate i ukažu na bitne sastavnice radnog odnosa koje determiniraju radni odnos kao pravni odnos.

Summary:
Although there are many theories that explain the concept and essential characteristics of employment, there is also a constant need for re-actualization and the redefinition of the essential factors that determine the theoretical and legislative, and in particular the factual dimensions of employment. The importance of employment stems from the fact that the concept of employment is based on the definition of labour law and that it is referred to as the subject of labour law as a specific legal branch. The term ""employment"" means the relationships that occur between people in the process of work. So employment is a social condition that in its ontogenesis contains work and people´s relations on the occasion of work. The employment relationship has many different definitions, and until today has been variously defined in the theoretical sense. While defining employment, there is a noticeable tendency of authors to cover and point out the essential elements of the employment relationship that determine employment as a relationship.

Ključne riječi: radno pravo, radni odnos, sastavnice radnog odnosa

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof.v.š.
Doc .dr. sc. Safet Subašić, prof.

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 331:005.95

Dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

PRAVNA ZAŠTITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA S POSEBNIM NAGLASKOM NA STATUS DIZAJNA STVORENOG U RADNOM ODNOSU

U članku se razlaže pojam i pravna zaštita industrijskog dizajna prema Zakonu o industrijskom dizajnu i drugim mjerodavnim propisima, s posebnim naglaskom na pravni status dizajna stvorenih u radnom odnosu ili u svezi s djelatnošću poslodavca.

SAŽETAK:
Prema zakonskoj definiciji „dizajn"" znači vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, osobito, crta, kontura (obrisa), boja, oblika, teksture i/ili materijala samoga proizvoda i/ili njegove ornamentacije.
Pravna zaštita industrijskog dizajna uređena je u nas odredbama Zakona o industrijskom dizajnu (""Narodne novine"", br. 173/03, 76/07 , 30/09 i 49/11), Pravilnika o industrijskom dizajnu (""Narodne novine"", br. 72/04 , 117/07, 66/11 i 125/13), Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (""Narodne novine"", br. 167/03 , 79/07, 80/11, 125/11, 141/13 i 127/14; ZAPSP), posebnim propisima o upravnim pristojbama i posebnim troškovima na ovom području te drugim suspsidijarnim propisima.
Zaštita industrijskog dizajna regulirana je i nizom međunarodnih sporazuma odnosno konvencija.

Summary:
According to the legal definition, ""design"" means the external appearance of the product in whole or in part of a product resulting from its features, in particular: the lines, contours, color, shape, texture and / or materials of the product itself and / or its ornamentation.
Legal protection of industrial designs is prescribed by the Act on Industrial Designs (""Official Gazette"", no. 173/03, 76/07, 30/09 and 49/11), the Ordinance on Industrial Designs (""Official Gazette"", no. 72/04, 117/07, 66/11 and 125/13), the Act on copyright and other related rights (""Official Gazette"", no. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141 / 13 and 127/14; CRRA), special regulations on administrative fees and specific costs in this area and other subsidiary regulations.
Industrial design protection is regulated by a series of international agreements and conventions.

Ključne riječi: industrijski dizajn, prijava industrijskog dizajna, zaštita industrijskog dizajna

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 7.05:61 (094)

Zdravka Jagić, dipl. iur.

POSTUPCI PRED PREKRŠAJNIM SUDOVIMA ZA PREKRŠAJE IZ RADNOG ODNOSA

Broj prekršajnih postupaka koji se vode pred prekršajnim sudovima povodom optužnih prijedloga podnijetih zbog prekršaja počinjenih u vezi s radnim odnosima i pravima radnika koja proistječu iz radnog odnosa, svakako upućuje na značaj teme obrađene u ovom radu. Očekujući da će rad poslužiti u primjeni prvenstveno kolegama pravnicima, te drugim strukama koje se bave ljudskim resursima, ali i laicima koji imaju interes za temu, obrađena su pitanja koja se najčešće pojavljuju u provođenju prekršajnih postupka zbog prekršaja iz radnih odnosa. S obzirom da se poslodavci pojavljuju kao najčešći počinitelji prekršaja iz radnih odnosa, rad je pisan pretežito iz gledišta položaja okrivljenika u prekršajnom postupku. Radom su pretežito obuhvaćene odredbe Prekršajnog zakona kojim su uređeni pojmovi prekršaja i temeljne svrhe primjene prekršajnih sankcija i prekršajnog postupka s osvrtom na praksu prekršajnih sudova i stavove istaknutih pravnih teoretičara i pravnih stručnjaka. U tom smislu u radu je dano određenje pojma prekršaja općenito i načela prekršajnog postupka, tijek prekršajnog postupka, nadležnost prekršajnih sudova i tijela državne uprave u provođenju prekršajnog postupka, kazne i kažnjavanje, oduzimanje imovinske koristi, izvršenje odluka donijetih u prekršajnom postupku, te određenje zastare i nastup rehabilitacije.

SAŽETAK:
Pravo na rad, kao ustavna kategorija, zaštićeno je zakonima koji sadržavaju odredbe o obvezama poslodavaca prema radnicima te o pravima radnika iz drugih područja, a koja proizlaze iz radnog odnosa. Propuštanje ispunjenja pojedinih obveza propisanih zakonom, pravilnikom, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se štite prava radnika, predstavlja prekršaj i kao takav je propisan posebnim zakonima. Najviše prekršaja je propisano Zakonom o radu, s kojim često dolaze i prekršaji propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Summary:
The right to work as a constitutional right is protected by laws containing provisions of employers obligations to workers and workers' rights in other areas, arising from employment. Failure to fulfill certain obligations laid down by law, regulation, collective agreement, employment contract or any other act to protect workers' rights, is a misdemeanor and as such is regulated by special laws. Most misdemeanors are prescribed by the Labour Act, with which often come misdemeanors prescribed by the Pension Insurance Act and the Act on Compulsory Health Insurance.

Ključne riječi: prekršajni postupak, načela prekršajnog postupka, Prekršajni zakon

Zdravka Jagić, dipl. iur.
Prekršajni sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 349.2:347.9

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

PROCESNA PITANJA U SPOROVIMA ZA ZAŠTITU OD DISKRIMINACIJE/UZNEMIRAVANJA I MOBINGA S OSVRTOM NA RECENTNU SUDSKU PRAKSU

U nastavku se izlažu procesne odredbe koje se odnose na zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i mobinga, uz navođenje relevantnih presuda iz domaće sudske prakse.

SAŽETAK:
Posebne procesne odredbe relevantne za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i mobinga sadržane su u Zakonu o radu (ZR) , Zakonu o suzbijanju diskirminacije (ZSD) , Zakonu o ravnopravnosti spolova (ZRS) , Zakonu o parničnom postupku (ZPP) ...
Kako je u posljednje vrijeme sve više sudskih odluka u kojima se zauzimaju pravni stavovi kojim se odnosna pitanja koja se vezano uz primjenu nabrojanih zakona pojavljuju, te odluke zaslužuju posebnu pažnju.
O njima kao i zakonskim odredbama na kojima se temelje biti će govora u nastavku ovog rada.

Summary:
Special procedural provisions relevant to the protection of discrimination, harassment and mobbing are contained in the Labour Act, the Anti-Discrimination Act, the Act on Gender Equality, the Civil Procedure Act (CPA) ...
In recent years many court decisions which are related to the implementation of the abovementioned acts occur, and that´s why these decisions deserve special attention.
About that, as well as the legal provisions on which they are based, will be discussed in this paper.

Ključne riječi: diskriminacija, mobbing, sudska praksa

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 331.44

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA IZASLANIH U ŠVICARSKU - NOVINE OD 01.01.2017.

U članku će se ukazati na novine u načinu korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upućeni na privremeni rad u Švicarsku, a koje su nastupile stupanjem na snagu Protokola III kojim je Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširen na Republiku Hrvatsku.

SAŽETAK:

Velika novina za sve hrvatske državljane, pa tako i za radnike upućene na privremeni rad u Švicarsku, kao i za njihove poslodavce, nastupila je ratifikacijom Protokola III od strane švicarske Vlade kojim je Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširen na Republiku Hrvatsku.
Protokol III je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine te od navedenog datuma hrvatski državljani više nemaju status državljana treće države na teritoriju Švicarske.
Samim time uvelike se mijenja i način korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u Hrvatskoj upućeni na privremeni rad u Švicarsku, s obzirom da se stupanjem na snagu Protokola III europski pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju u odnosima sa Švicarskom na jednak način kao i u odnosima s državama članicama Europske unije, odnosno državama članicama Europskog ekonomskog prostora.
Navedeno znači da će od 1. siječnja 2017. godine radnici, za vrijeme privremenog rada u Švicarskoj, zdravstvenu zaštitu koristiti na način kako je to određeno Uredbom br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te Uredbom br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/04.

Summary:
The big news for all Croatian citizens and workers sent to work temporarily in Switzerland, as well as their employers, occured with ratification of the Protocol III of the Swiss Government by which the Agreement on the Free Movement of Persons between the European Union and the Swiss Confederation extended to the Republic Croatia.
Protocol III entered into force on 1 January 2017 and from this date Croatian citizens no longer have the status of third country on the territory of Switzerland.

Ključne riječi: izaslani radnici, zdravstvena zaštita, Švicarska

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 331:614.2 (494)

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

OVRŠNI POSTUPAK PREMA NOVOM OPĆEM POREZNOM ZAKONU (I. dio)

U nastavku se, radi boljeg shvaćanja mjesta i uloge ovrhe na nekretninama unutar općeg poreznog ovršnog postupka, najprije prikazuju osnove ovršnog postupka, a potom se detaljnije pristupa obradi ovršnog postupka nad nekretninama. Sve navedeno u svezi s prisilnim postupkom naplate poreza, mutatis mutandis, primjenjuje se i na sva ostala davanja u smislu čl. 2. St. 3. Općeg poreznog zakona: trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva ona davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. U idućem broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka.

SAŽETAK:
Ovršni postupak u poreznim predmetima u Republici Hrvatskoj uređen je Općim poreznim zakonom (u nastavku: OPZ) (Narodne novine, br. 115/16), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. Smisao ovršnog postupka propisanog OPZ-om treba tražiti u želji zakonodavca da porezni dug (dug poreznog obveznika na ime poreza i ostalih javnih davanja), u slučaju kada nije dobrovoljno i u predviđenom roku podmiren, naplati prisilnim putem –poduzimanjem određenih mjera u okviru ovršnog postupka. Može se kazati kako je ovršni postupak (ovrha) u poreznim stvarima postupak prisilne naplate dospjelog poreznog duga i duga po osnovi ostalih javnih davanja. Provođenju ovršnog postupka prethodi utvrđenje postojanja nepodmirenog duga na ime poreza i ostalih javnih davanja.

Summary:
Execution proceedings in tax matters in the Republic of Croatia is regulated by the General Tax Act (Official Gazette no. 115/16), which applies from 1 January 2017. The purpose of the execution procedure prescribed by General Tax Act should be sought in legislator´s preference that the tax debt (debt of taxpayer in taxes and other public contributions), when it is not voluntarily and in due time settled, should be paid by force – by undertaking certain measures in the framework of execution proceedings. It could be said that the execution proceedings (enforcement) in tax matters is the mandatory payment of due tax debt and debt incurred by other public charges. Implementation of the execution procedure is preceded by determination of the existence of unpaid tax debt and other public charges.

Ključne riječi: ovrha, porezni dug, Opći porezni zakon

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 347.952

Alan Vajda, mag. iur.

PRAVILNIK O DOSTAVI PRIJEDLOGA DRŽAVNIH POTPORA, PODATAKA O DRŽAVNIM POTPORAMA I POTPORAMA MALE VRIJEDNOSTI TE REGISTRU DRŽAVNIH POTPORA I POTPORA MALE VRIJEDNOSTI

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz novog Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora, podataka o državnim potporama i potporama male vrijednosti te registru državnih potpora i potpora male vrijednosti koji je donijelo Ministarstvo financija Republike Hrvatske, time da je isti objavljen u Narodnim novinama br. 121/16., te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Zakonom o državnim potporama uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim su postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora, odnosno svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), pa je radi provedbe i nadzora provedbe politike državnih potpora propisana nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
By the Croatian accession to the European Union, the State Aid Act introduces in the state aid system of the Croatia, a state aid policy as a new mechanism to set priority goals in the allocation of state aid, as well as the efficient use of the Croatian state budget. State aid policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette, no. 47/14), so for the purpose of implementing and monitoring the implementation of state aid policy it is prescribed the competency of Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: državne potpore, registar državnih potpora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 338.246.027