OBVEZA SAVJETOVANJA S RADNIČKIM VIJEĆEM

Hrvoje Orešić, mag. iur.

PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU

U članku se podrobno objašnjavaju situacije kada radnici ostvaruju zakonski zajamčeno pravo na povećanu plaću. Zakon o radu navodi situacije nastupanjem kojih ex lege dolazi do ispunjenja uvjeta za povećanje plaće, a u nastavku donosimo njihov pregled, uz praktično primjenjive upute poslodavcima za postupanje u navedenim okolnostima.

SAŽETAK:
Zakon o radu u članku 94. propisuje slučajeve kada radnik obavezno ostvaruje pravo na povećanu plaću: za otežane uvjete rada, prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Poslodavac može proizvoljno odrediti i neke druge slučajeve kada bi radnik ostvarivao pravo na povećanu plaću (npr. rad subotom, smjenski rad, i dr.), ali bi ih tada trebao utvrditi npr. pravilnikom o radu, ugovorom o radu, ili je pak takva obveza na povećanu plaću već sadržana u nekom od obvezujućih kolektivnih ugovora.

Summary:
The Labour Act in its Article 94 prescribes cases when an employee is obliged to exercise the right to an increased salary: for arduous working conditions, overtime and night work, and for work on Sundays, holidays, and other days that are not working days according to the law. The employer may arbitrarily determine other cases where a worker exercises the right to an increased salary (e.g., work on a Saturday, shift work, etc.), but then, rules should be determined by, for example, employment rules, labour contract, or such an obligation is already contained in some of the binding collective agreements.

Ključne riječi: pravo na povećanu plaću, otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad

Hrvoje Orešić, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 331.22

Mirjana Vuksan, prof.

PROMJENE I NOVI UVJETI ZA KORIŠTENJE MJERE STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

U članku donosimo pregled novina koje će omogućiti poslodavcima i drugim sudionicima da lakše utvrde ispunjavaju li preduvjete za korištenje mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te koja su njihova prava i obveze.

SAŽETAK:
S odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja upoznati su svi sudionici, no manje je poznato da su provedbenim uputama u većoj mjeri izmijenjene gotovo sve sastavnice mjera aktivne politike zapošljavanja. U praktičnoj provedbi mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, izmijenjeni su: kriteriji koje trebaju ispunjavati poslodavci, njihove obveze, dokumentacija za podnošenje zahtjeva, kao i prava i obveze polaznika.

Summary:
With the provisions of the Act on Amendments to the Employment Promotion Act, all participants are introduced, but less known is that the implementation instructions have been changed in almost all elements of active employment policy measures. In the practical implementation of professional training without employment contract, many things have been changed: the employer's requirements, their duties, requirements for submitting application, as well as the rights and obligations of the participants.

Ključne riječi: stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, Zakon o poticanju zapošljavanja

Mirjana Vuksan, prof.

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 374.7

Jasna Gašparović, dipl. iur.

POMOĆ RADNIKU I POSLODAVCU KOD SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI RADNIKA

U članku se iznosi prikaz modela profesionalne rehabilitacije i opis pojedinih usluga profesionalne rehabilitacije koje provode centri za profesionalnu rehabilitaciju, a koje poslodavci mogu koristiti kada je njihovim radnicima utvrđena smanjena radna sposobnost.

SAŽETAK:
Novi model profesionalne rehabilitacije uspostavljen je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (dalje: ZPRZOI), koji je donijet radi sustavnog omogućavanja ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada i njihovog uključivanja u radne procese. U tom modelu bitnu ulogu imaju centri za profesionalnu rehabilitaciju, kao specijalizirane ustanove koje provode cijeli niz različitih usluga usmjerenih na uključivanje u rad osoba s invaliditetom. Usluge koje provode centri za profesionalnu rehabilitaciju namijenjene su zaposlenim i nezaposlenim osobama s invaliditetom i drugim društvenim skupinama u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Poslodavci također mogu prepoznati svoj interes za provođenjem određenih usluga, te se u radu daje kratak opis usluga koje mogu pomoći poslodavcima u prilagodbi radnih mjesta i uvjeta rada radniku sa teškoćama u radnom funkcioniranju: analiza radnog mjesta, izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša te opreme i sredstava za rad te procjena radne učinkovitosti.

Summary:
A new model of professional rehabilitation was established by the Act on Professional Rehabilitation and Employment of Persons with Disabilities, which was adopted for the systematic provision of equal participation of persons with disabilities in the labour market and their inclusion in working processes. In this model, professional rehabilitation centers have a key role to play, as specialized institutions that carry out a wide range of different services aimed at engaging disabled people. Services provided by rehabilitation centers are intended for employed and unemployed people with disabilities and other disadvantaged social groups in the labour market. Employers can also recognize their interest in providing specific services, so this article provide a brief description of services that can help employers to adapt jobs and working conditions to workers with work-related difficulties: workplace analysis, workplace and work environment adjustment plan, as well as equipment and tools for work and assessment of work efficiency.

Ključne riječi: osobe s invaliditetom, profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad, radna sposobnost

Jasna Gašparović, dipl. iur.
Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 331.216

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

OGRANIČENJE PRAVA NA RAD NAKON PRESTANKA DUŽNOSTI DRŽAVNOG DUŽNOSNIKA

Omeđivanje granica temeljnog radničkog prava na rad nakon prestanka odgovarajuće dužnosti, definirano je propisom zakonske snage i stavljeno pod povećalo iste javnosti u čijem je probitku, uslijed mogućeg sukoba interesa, ustanovljeno nauštrb ustavnog prava čovjeka i radnika.

SAŽETAK:
Ograničenje svakog prava podrazumijeva poštovanje zakonske obveze u vidu postavljenih granica glede razmjernosti i uvjetovanosti zaštitom sloboda i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala ili zdravlja ljudi.
Pravna narav sukoba interesa iziskuje da se nastale situacije moguće konfrontacije privatnog s javnim interesom preveniraju mehanizmima uspostavljenim propisom zakonske snage.
Pravo povratka na rad specifično je zakonsko pravo bivšeg dužnosnika da uspostavi raniji radni odnos ili da se vrati na posao koji je obavljao prije obnašanja odgovarajuće dužnosti, na koju nije ponovno izabran ili imenovan, a legitimnost te pojave ogleda se i kroz činjenicu isplate naknade plaće kroz vrijeme dok radnik, raniji dužnosnik, ne radi.
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja glede tog instituta radnog prava, uključujući i aspekte ustavnog prava kojih se dotiče, zbog svoje mješovite pravne prirode, uz ukaz da se pravo povratka na rad može realizirati i uporabom mehanizma sporazuma radnika s poslodavcem, na temelju odredaba općeg radnog propisa zakonske snage.

Summary:

Limit any law implies respect for legal obligations as set limit as to the proportionality and the protection of conditionality freedoms and rights of others, legal order, public morality or public health.
The legal nature of a conflict of interest requires that its situation possible confrontation of the private to the public interest prevent mechanisms established regulation unenforceable.
The right to return to work specifically the legal right of former officials to establish an earlier employment or return to work, which is performed prior to the behavior of the corresponding duties, to which is not re-elected or appointed, and the legitimacy of this phenomenon is reflected in the fact of payment of salary compensation through while the worker, the former official, does not work.
In conclusion, it points to the outstanding issues regarding the institute of labor law, including aspects of constitutional law which touches on, because of their mixed legal nature, with the command to the right to return to work can be realized and the use of the mechanism of the agreement the workers and the employer, pursuant to the provisions of the general working regulations legislative power.

Ključne riječi: pravo na rad, ograničenje prava, pravo povratka na rad, dužnosnik, javni interes, sukob interesa

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 349.2:35.07

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

INSTITUTI SLUŽBENIČKOG PRAVA NA DRŽAVNOJ I LOKALNOJ RAZINI

U ovom članku autorica obrađuje institute službeničkog prava koji se odnose na način, postupak i uvjete za prijam, raspored, stavljanje na raspolaganje i prestanak službe državnih službenika i službenika zaposlenih u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog dvojbi u praksi oko ispunjavanja uvjeta za prijam u službu te prava prednosti pri zapošljavanju, kod stavljanja na raspolaganje službenika u odnosu na primjenu propisa o dužini i tijeku raspolaganja, prekidu roka raspolaganja, pravu na otpremninu i ostalih prava i načina prestanka službe državnih i lokalnih službenika, u ovom članku daju se odgovori na sporna pitanja te primjeri iz prakse vezani za navedene institute službeničkog prava.

SAŽETAK:
Instituti službeničkog prava uređeni su posebnim zakonima i to Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te posebnim zakonima. Na državne službenike primjenjuje se Zakon o državnim službenicima i na temelju tog Zakona doneseni provedbeni propisi, a na lokalne službenike zaposlene u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Sukladno navedenim Zakonima, najvažniji instituti službeničkog prava su oni koji se odnose na način prijma i rasporeda osoba u državnim tijelima odnosno u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prava prednosti pri zapošljavanju, stavljanje na raspolaganje i njihov način prestanka službe. Kod prijma u službu u članku se razrađuje način i postupak prijma te uvjeti za prijam koje osobe moraju ispunjavati da bi bile primljene u službu. Pored toga u odnosu na prijam u službu daje se pregled prava prednosti prilikom zapošljavanja. Također se u članku daje prikaz rasporeda službenika na radna mjesta i zakonom propisanih razloga uslijed kojih se službenici stavljaju na raspolaganje te prikaz razloga za prestanak službe.

Summary:
In this article, the author elaborates the institutes of civil service legislation regarding methods, procedures and requirements for admission, assignment, being made available to the Government and termination of service of civil servants and servants in administrative authorities of local and regional self-government units. Due to practical dilemmas concerning requirements for admission to service and the right of priority in the admission to service, upon making servants available to the Government in regard to the implementation of regulation on duration and course of such availability of servans, dismissal period when being made available to the Government, right to severance pay as well as other rights and modes of termination of service of civil servants and servants in local and regional self-government units, this article presents practical examples and addresses the issues of the aforementioned institutes of service legislation.

Ključne riječi: službenik, prijam, radno iskustvo, prednost pri zapošljavanju, raspored, raspolaganje,prestanak službe, otkazni rok, prestanak službe

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 35.082

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

OBVEZNO MIROVINSKO I OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE POMORACA ? ČLANOVA POSADE U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI

Pojmovi, kategorije i specifični socijalnopravni odnosi u obveznim osiguranjima pomoraca (na mirovinsko i zdravstveno osiguranje) čine predmet ovoga rada.

SAŽETAK:
Pravilnikom o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje („N.N"" 112/16) utvrđuju se postupci lučkih kapetanija, te način prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje članova posade kao i uvjeti, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu. To je podzakonski (provedbeni) propis kojim se nastoji omogućiti potpunija provedba odredbi Pomorskog zakonika i drugih zakona kojima se uređuju pitanja i odnosi obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja pomoraca ukrcanog na pomorski objekt u međunarodnoj plovidbi koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a čiji je poslodavac, brodar ili kompanija strana fizička ili pravna osoba.

Summary:
The Ordinance on Maritime Booklets and Approvals for Launching and the Procedures and Mode of Signing In and Signing Out Sailors on Mandatory Pension and Health Insurance (Official Gazette 112/16) establishes the procedures of port capitals, and the manner of signing in and signing out from the Mandatory Pension and Health Insurance of crew members as well as conditions, content and method of submitting data required for signing in and signing out. This is a by-law regulation which enable the full implementation of the provisions of the Maritime Code and other acts regulating the issues and relationships of compulsory retirement and compulsory health insurance for sailors ""embarked on a maritime facility in international voyage that has a permanent or habitual residence in the Republic of Croatia, whose employer, shipping company or regular company is a foreign natural or legal person "".

Ključne riječi: pomorac, međunarodna plovidba, lučka kapetanija, obvezno osiguranje

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 368:656.6

Alan Vajda, mag. iur.

ODLUKA O SMJERNICAMA POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA ZA RAZDOBLJE 2017. - 2019.

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Odluke o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje od 2017. do 2019. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 27/17., te se primjenjuje počevši od 23. ožujka 2017. godine.

SAŽETAK:
Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), time da je za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora u okviru mjera fiskalne politike Republike Hrvatske propisana isključiva nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Osnovni instrument navedenog mehanizma su smjernice politike državnih potpora, čijim se sadržajem kao uputama, trebaju voditi davatelji državnih potpora (osim davatelja državnih potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora. Stoga se smjernicama politike državnih potpora navode kako opći, tako i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti imajući na umu pored same svrhe državnih potpora i raspoloživost proračunskih sredstava za provedbu mjera državnih potpora.

Summary:
The State Aid Policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette No. 47/14), which stipulates that the Ministry of Finance of the Republic of Croatia is exclusively responsible for the implementation and monitoring of the implementation of the state aid policy within the framework of the fiscal policy measures of the Republic of Croatia. The main instruments of this mechanism are the Guidelines for State Aid Policies, the contents of which should be guided by state aid providers (apart from the state aid provider of local and regional self-government units) in the planning and preparation of new state aid proposals. Therefore, state aid policy guidelines provides general and specific objectives of granting state aid while bearing in mind, in addition to the purpose of state aid, also the availability of budgetary resources for the implementation of state aid measures.

Ključne riječi: državne potpore, smjernice politike državnih potpora, Zakon o državnim potporama

Alan Vajda, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 346.546