Časopis Radno PRAVO - Broj: 06/17 (Lipanj 2017.)

Tema broja:

RAD HRVATSKIH DRŽAVLJANA U INOZEMSTVU

Snježana Baloković, dipl. iur.

Ovaj članak opisuje način na koji sloboda kretanja radnika utječe na hrvatske radnike i samozaposlene osobe i načine korištenja prava iz sustava socijalne sigurnosti tijekom rada i nakon okončanja radnog vijeka radnika koji se koriste slobodom kretanja u okvirima država Europskog gospodarskog prostora.

SAŽETAK:
Članak obrađuje radno-pravni status zaposlenih i samozaposlenih osoba koje rade ili obavljaju samostalnu djelatnost u državama Europske unije, kao i njihov status u sustavu socijalne sigurnosti od dana pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Naime, počevši od dana pristupanja Republike Hrvatske, hrvatski radnici mogu se početi koristiti slobodom kretanja radnika i raditi ili obavljati samostalnu djelatnost u bilo kojoj državi članici EU, njihov poslodavac ih može uputiti da za njega obavljaju određene poslove u drugoj državi članici, ili se mogu samostalno zaposliti u drugoj državi članici, odnosno mogu istodobno raditi u dvije ili više država članica EU. Devet mjeseci kasnije sloboda kretanja proširena je i na države članice Europskog gospodarskog prostora , a počevši od početka 2017. godine i na Švicarsku Konfederaciju. S obzirom da sloboda kretanja radnika, u kombinaciji s drugim slobodama na kojima se temelji Europska unija (sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja roba i kapitala) predstavlja temelj uređenja slobodnog tržišta, situacija na hrvatskom tržištu rada izmijenila se utoliko da se, uz poslove koji se nude na hrvatskom tržištu, nude i poslovi u državama Europskog gospodarskog prostora, uz izuzetak nekoliko država koje su uvele privremene mjere u odnosu na hrvatske radnike u ograničenom razdoblju. Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je članom Europske mreže javnih ustanova nadležnih za zapošljavanje čime je dostupnost radnih mjesta na jedinstvenom tržištu rada postala transparentna i interesantna hrvatskim radnicima.

Summary:

The subject of paper is analysis of the legal work status of Croatian citizens employed or self-employed in the EU Member States, as well as their social security status from the date of accession of Croatia to the EU. Namely, from that date Croatian citizens can use the freedom of movement of workers and they are allowed to stay and work on the territory of EU Members, they can be posted to the territory of another state, they can work simultaneously or successively in two or more Member States. From April 2014 the same rights can be used within European Economic Area countries and from January 2017 also on the territory of Switzerland. Since freedom of movement for workers together with freedom of movement of goods and capital and freedom to provide services, form foundation of the free market, situation on the Croatian labour market, as well as situation on the European labour market for Croatian citizens is now a bit different. There are lot of possibilities to work in another Member States, especially since Croatian Employment Service is now member of the EURES. Still, few Member States apply transitional measures for Croatian workers (as well as Croatia applies transitional measures to the nationals of that Member States). Also some information is given about employment of foreigners in the Republic of Croatia pursuant to the provisions of the Foreigners Act.

Ključne riječi: socijalna sigurnost, rad stranaca, sloboda kretanja radnika

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.55

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 06/17 - ostali članci

Dražen Opalić, bacc. oec.

NAČIN ISPLATE REGRESA I OSTALIH PRIGODNIH NAGRADA DO PROPISANOG IZNOSA

Dolaskom ljetnih mjeseci aktualizira se pitanje načina isplate i iskazivanja regresa za godišnji odmor naknada za godišnji odmor koji su prema poreznim propisima do propisanih iznosa, neoporezivi. U ovome članku obraditi ćemo porezni aspekt navedenog pitanja, kao i stajalište Ministarstva pravosuđa, a vezan za mogućnost isplate istog.

SAŽETAK:
Primici do propisanih iznosa, u skladu s poreznim propisima, ne smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) utvrđene su u iznosu od 2.500,00 kuna godišnje. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00 kuna).

Summary:
Cash receipts up to the prescribed amounts, in accordance with tax regulations, are not considered taxable receipts on the basis of employment. The bonuses (for Christmas, annual leave, etc.) were determined in the amount of 2,500.00 kunas per year. In the case that a bonuses have already been paid in the tax period, the tax-free can be paid only the difference up to the required amount (up to 2,500.00 kunas).

Ključne riječi: regres, prigodne nagrade, neoporeziva isplata

Dražen Opalić, bacc. oec.
Ministarstvo financija – porezna uprava

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.28

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.; Mirko Škarica, dipl. iur.

PRAVNI UČINCI TUMAČENJA KOLEKTIVNIH UGOVORA S POSEBNIM NAGLASKOM NA KOLEKTIVNE UGOVORE U PODRUČJU ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Predmet ovog rada je prikaz pozitivnog pravnog uređenja kolektivnih ugovora u hrvatskom radnopravnom zakonodavstvu te njihovo tumačenje, s posebnim osvrtom na kolektivne ugovore u području zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

SAŽETAK:
Kolektivni ugovor je sporazum između predstavnika radnika i poslodavca u pogledu radnog vremena, plaće i drugih pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom od interesa za radnike i poslodavca. Oni su profesionalni, autonomni izvori radnog prava sui generis, sankcionirani organiziranom prisilom države te su u suvremenim radnim zakonodavstvima neizostavni modalitet uređivanja uvjeta rada te prava i obveza u svezi s radnim odnosom, koji ima značajke privatnopravnog ugovora ali i značajke propisa javnog prava

Summary:

The collective agreement is an agreement between employee and employer representatives regarding working time, salaries and other employment-related questions. They are professional, autonomous sources of the labour law sui generis, sanctioned by organized state coercion, and in the contemporary labour legislation they are an indispensable modality of regulation of working conditions and rights and obligations related to employment, which has the features of a private law contract as well as the features of the rules of public law.

Ključne riječi: kolektivni ugovori, tumačenje kolektivnih ugovora, pravna priroda kolektivnih ugovora

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela, Veleučilište u Šibeniku

Mirko Škarica, dipl. iur.
predsjednik Prekršajnog suda u Šibeniku

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.106

Prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med.

MOGUĆNOSTI UPUĆIVANJA RADNIKA NA LIJEČNIČKI PREGLED I POSLJEDICE

U radu su prikazani zakonski propisi koji obvezuju poslodavca da upućuje radnika na zdravstveni pregled i način komunikacije između poslodavca i specijalista medicine rada/rada i sporta. Opisani su uvjeti za ocjenu zdravstvene sposobnosti za rad, rezultati pregleda, vrsta ocjene i posljedice dane ocjene.

SAŽETAK:
Prvenstveni razlog zbog čega se zdravstveni pregledi, osim kod specifičnih poslova koji su najčešće propisani posebnim pravilnicima, obavljaju je poticanje mjera primarne prevencije, odnosno da želja da poslodavci, predstavnici radnika i sam radnik uz pomoć specijalista medicine rada, kod prvih pokazatelja djelovanja štetnosti na zdravlje, provjere razinu izloženosti i pokušaju dostupnim mjerama uzrok oštećenja ukloniti, a ne micati radnika iz radnog okoliša. To se prvenstveno odnosi na razine štetnosti, ali i napora, a nerijetko se općim mjerama mogu ukloniti i izvori opasnosti čiji je rizik procjenom utvrđen kao veliki rizik.

Summary:
The primary reason for conducting health examinations is, apart from the specific tasks most often prescribed by special regulations, to promote the measures of primary prevention at the first indicators of health harm, with the help of employers, workers' representatives and the self-employed workers as well as a specialist in the field of health. They need to check the exposure level and with the available measures try to remove the damage, and not transfer the worker out of the work environment. This primarily refers to the levels of harmfulness, but also to the effort, and often the general measures can also remove the sources of danger whose risk is estimated as a major risk.

Ključne riječi: zdravstveni pregled radnika, specijalist medicine rada, bolovanje

Prim. dr. sc. Marija Zavalić, dr. med.
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 349.2:614

Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.

OBRAČUN PLAĆA ZDRAVSTVENIH RADNIKA U JAVNIM SLUŽBAMA

U članku se detaljno i praktično, na konkretnim primjerima, pojašnjava ispravan način obračuna plaća zdravstvenih radnika u javnim službama.

SADRŽAJ:
Priroda rada zdravstvenih radnika čini implementaciju obračuna plaće sukladno važećim propisima kompleksnim te zahtijeva pažljivo vođenje evidencije o prisutnosti na radu, prvenstveno zato jer ne postoji propisani obrazac za izračun plaće. Osim obračuna mjesečnog fonda radnih sati ostvarenih na radnom mjestu, bitno je voditi računa o efektivno ostvarenim satima rada te njihovoj strukturi kako bi se mogla ispravno obračunati plaća zdravstvenih radnika, osobito u slučajevima smjenskog i prekovremenog rada.

Summary:
The nature of the work of healthcare workers makes the implementation of the salary calculation in accordance with the applicable regulations complex and requires careful keeping of records of presence at work, primarily because there is no prescribed salary calculation form. In addition to calculating the monthly fund working hours at work, it is important to take into account the effective working hours and their structure so that salaries of the healthcare workers can be properly calculated, especially in the case of shifts and overtime work.

Ključne riječi: obračun plaće, osnovna plaća, dodaci na plaću, zdravstveni radnici

Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.2:614

Davor Rajčić, dipl. iur.

NEKA PITANJA VEZANA UZ DONOŠENJE PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA

Predmet ovog članka je prikaz i analiza nekih odredaba Pravilnika (iz prvog dijela i sedmog odjeljka drugog dijela) za što je potrebno analizirati i odgovarajuće odredbe nekih drugih propisa, prvenstveno Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

SAŽETAK:
Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je dugo očekivani Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja objavljen je u „Narodnim novinama"" br. 28/2017. i stupio je na snagu početkom travnja. Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja propisuju se, po znanstvenim područjima, uvjeti za izbor u sva znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju). Valja istaći da su Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja prvi puta propisani uvjeti za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.

Summary:
The National Council for Science, Higher Education and Technological Development made the new, long-awaited Ordinance on Academic Promotion and Advancement Requirements and Proceedings. It was published in the „Official Gazette"", No. 28/2017 and entered into force in early April. The new Ordinance sets requirements for academic titles in all academic areas (research associates, senior research associates, research advisors and tenured research advisors). It is important to note that for the very first time the Ordinance set the requirements for the academic title tenured research advisor.

Ključne riječi: Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.36:00

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

PREINAKE I DORADE PROPISA O POSREDOVANJU PRI ZAPOŠLJAVANJU

Predmet ovoga rada je pregledna analiza sadržaja navedenog Zakona, a prava i postupak u njihovom ostvarivanju zahtjeva potpuniji pristup i prikaz.

SAŽETAK:
Od 02.03.2017.godine u Republici Hrvatskoj primjenjuje se „novi"" Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17). Zakon ima sadržaj raspoređen u 88 članaka kojima se uređuje: posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje radi povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u svrhu poticanja prostorne i profesionalne potrebljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, izvori sredstva za djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Zavoda.
„Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na posredovanje pri zapošljavanju pomoraca koje je uređeno posebnim propisima, osim ako su korisnici novčane naknade sukladno ovom Zakonu"".

Summary:
Since the March 2nd 2017 in the Republic of Croatia applies the ""new"" Act on Employment Mediation and Unemployment Entitlements. The Act´s content spreads across 88 articles regulated by: job assisstance, vocational guidance, education to increase employability, unemployment insurance, active employment policy measures, other activities to promote spatial and professional labour productivity, new employment and self-employment, sources of funds for the activities of the Croatian Employment Service and the organization, management and performance of the Service´s activities.

Ključne riječi: zakon, posredovanje pri zapošljavanju, prava za vrijeme nezaposlenosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.53

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

AKTIVNOSTI U EU U UBLAŽAVANJU OSOBNE PREZADUŽENOSTI

Europska unija je 2010. godine u Strategiji Europa 2020 postavila cilj da do 2020. godine smanji siromaštva za 20 milijuna ljudi. To je u današnjim gospodarskim uvjetima vrlo složena zadaća i pravi izazov. Osobna prezaduženost sve je očitiji uzrok siromaštva i značajna odrednica stanja ukupne socijalne slike društva. Pozajmljivanje novca može pomoći ljudima da izbjegnu ili prevladavaju postojeće siromaštvo i oskudicu. Ono, na primjer, omogućava pokrivanje neočekivanih i hitnih troškova popravka stana ili kuće, čime se poboljšava kvaliteta života, ali naravno ne rješava glavni uzrok problema: nepostojanje stalnog, sigurnog i dovoljnog prihoda, odnosno potrošnje iznad vlastitih mogućnosti.

SAŽETAK:
Za osobnu prezaduženosti se opravdano vjeruje kako je značajna odrednica siromaštva i socijalne isključenosti. Osobe pogođene prezaduženosti najčešće su u tom položaju zbog neočekivanih životnih poteškoća kao što su nezaposlenost ili bolest, odnosno zbog izuzetnih financijskih zahtjeva, na primjer, vezanih uz razvod braka i slično. U članku se izlažu problemi oko definiranja pojma osobne prezaduženosti i određivanja broja pogođenih osoba. Ujedno se razmatraju obilježja i poteškoće, posebice zdravstvene i psihološke, prezaduženih osoba. Odgovarajuća je pozornost posvećena sustavu sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti.

Summary:
The personal over-indebtedness is justified deemed as a significant determinant of poverty and social exclusion. People are usually over-indebted due to unexpected life difficulties such as unemployment or illness, or because of exceptional financial requirements, for example, relating to divorce and similar. The article deals with defining the concept of personal over-indebtedness and determining the number of affected persons. Problems and difficulties, especially health and psychological, of affected persons are also considered. Appropriate attention is devoted to the system of preventing and mitigating personal over-indebtedness.

Ključne riječi: osobna prezaduženost, siromaštvo, socijalna isključenost, Europska unija

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 364.662

Alan Vajda, mag. iur.

NOVI PRAVILNIK O PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA IZ PODRUČJA ŠPORTA

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz propisanih uvjeta za provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa radi obavljanja regulirane profesije u Republici Hrvatskoj koja se provodi sukladno odredbama Pravilnika o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa (Narodne novine, br. 49/2017.) koji se primjenjuje počevši od 2. lipnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Obzirom da se je do sada provedba postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa u Republici Hrvatskoj odvijala sukladno odredbama dosadašnjeg Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 124/2009, 45/2011 i 74/2014), bilo je potrebno nakon donošenja novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/2015) i Pravilnika o izdavanju EU potvrde (Narodne novine, br. 123/2015.) donijeti i Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa kako bi se odredbe istog uskladile s novim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i to u području pružanju usluga u športu.

Summary:
Considering so far the implementation of the procedure for recognition of foreign professional qualifications in the field of sport in the Republic of Croatia has been conducted in accordance with the provisions of the current Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, 124/2009, 45/2011, 74/2014) it was necessary, after the adoption of the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, no. 82/2015) and the Ordinance on the issuance of EU certificates (Official Gazette No. 123/2015) to issue the Ordinance on Recognition of Foreign Professional Qualifications From the field of sport in order to align the provisions with the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications in the field of providing sports services.

Ključne riječi: Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa, regulirane profesije

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.36:796