ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA U RADNIM ODNOSIMA

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

PLAĆA RADNIKA I/ILI DRUGO STALNO NOVČANO PRIMANJE KAO PREDMET OVRHE KOJU PROVODI POSLODAVAC

U članku se analizira ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, uz naglasak na izmijene koje su u tom pogledu nastupile novim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

SAŽETAK:
Ovrhu na novčanoj tražbini radnika kao ovršenika uređuju zakoni, i to prije svega Ovršni zakon (Narodne novine br. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17) koji je u primjeni od 15. listopada 2012. te Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 91/10 i 112/12) koji je pretežnim dijelom u primjeni od 1. siječnja 2011. Osim zakona, veliku važnost na ovom području imaju i podzakonski akti utemeljeni na prethodno spomenutim zakonima, od kojih je najvažniji Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 6/13).

Summary:
Execution of a monetary claim of employee as a debtor is governed by the acts, primarily the Enforcement Act (Official Gazette no. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17) which entered into force on 15th October 2012 and the Act on Execution of a Monetary Funds (Official Gazette 91/10 and 112/12), which is mainly in effect since 1 January 2011. In addition to the acts, there are also important by-laws in this area based on the aforementioned acts, of which the most important is the Ordinance on the manner and procedure for enforcing the execution of monetary funds (Official Gazette No. 6/13).

Ključne riječi: ovrha, ovrha na plaći, Ovršni zakon, rješenje o ovrsi

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 11-26)

UDK: 331.2: 347.952

Ana Bačić, dipl. iur.

OVRHA TEMELJEM OBRAČUNA NEISPLAĆENE ILI DJELOMIČNO NEISPLAĆENE PLAĆE, NAKNADE PLAĆE ILI OTPREMNINE

U članku autorica objašnjava postupak ovrhe na temelju obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.

SAŽETAK:
Dana 15. listopada 2012. godine stupila je na snagu odredba članka 209. Ovršnog zakona kojom je omogućeno ovrhovoditelju izravno od Fine zatražiti provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika i to bez prethodnog provođenja sudskog ovršnog postupka, ali samo temeljem određenih, zakonom propisanih ovršnih isprava. Upravo na taj način omogućeno je radniku, kome poslodavac nije isplatio plaću, naknadu plaće ili otpremninu istu namiriti prisilnim putem, izravnom naplatom putem Fine. No, kako bi putem izravne naplate zatražio ovrhu na novčanim sredstvima svog poslodavca, potrebno je da radnik uz zahtjev za izravnu naplatu iz članka 209. Ovršnog zakona dostavi i obračun poslodavca o neisplaćenoj ili djelomično neisplaćenoj plaći/naknadi plaće odnosno obračun poslodavca o neisplaćenoj ili djelomično neisplaćenoj otpremnini i to u sadržaju koji je propisan Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je, odnosno koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja tog obračuna.
S obzirom da je dana 20. travnja 2017. godine stupio na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji donosi bitne izmjene u postupanju, potrebno je iste pobliže pojasniti, a kako bi se izbjegla situacija da Fina obračun poslodavca vrati radniku uz obrazloženje da isti nije u skladu s propisima koji se na obračun odnose.
Također, potrebno je naglasiti da radnik izravnu naplatu može zatražiti samo temeljem obračuna poslodavca koji je izdan nakon 15. listopada 2012. godine. Ako raspolaže obračunom poslodavca koji je izdan prije 15. listopada 2012. godine potrebno je da radnik temeljem takvog obračuna kao ovršne isprave zatraži pokretanje ovršnog postupka pred sudom, a radi donošenja rješenja o ovrsi koje će potom sud dostaviti Fini na prisilnu naplatu.

Summary:

As of 15th October 2012, new regulation - article 209 of the Distraint Lawt was ruled. This article enables a creditor to request enforcement from Fina directly, without previous court procedure (but for certain enforcement acts that are listed in the article). According to this rule, any employee that has not received his due wage can settle his claim through enforcement process according article 209 of the Distraint Law, but it is neccessary to present to Fina a specially designated form - Request for direct enforcement, and a Calculation of wage in a form ruled by a special Book of regulations on content of calculation of wage, that was valid on the date of issuing of the Calculation.

Since new Book of regulations was ruled and in power from 20th April this year, with many important changes in procedure, it is neccessary to take a closer look in it, to prevent situations that Fina will not process the submitted Calculation of wage because it was presented in a form that is not valid concerning the date when Calculation was issued.
Moreover, it is important to point out that enforcement is possible only based on Calculations issued after 15th October 2012. If issued earlier, employee would have to start procedure of enforcement in the court. The enforcement in Fina would be possible after receiving court decision.

Ključne riječi: obračunske liste, ovrha, Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine

Ana Bačić, dipl. iur. 

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 27-34)

UDK: 331.2: 347.952

Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.

REPREZENTATIVNOST KAO TEMELJ STRANAČKE SPOSOBNOSTI ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE I SKLAPANJE KOLEKTIVNIH UGOVORA - PRESJEK POSTOJEĆEG STANJA I PRIJEDLOZI UNAPRJEĐENJA (II. dio)

U ovom broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka u kojem se objašnjava pravno uređenje kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj.

SAŽETAK:
Autor u radu prikazuje pravno uređenje stranaka kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj, postojeće stanje toga pravnog uređenja i prijedloge kojima bi se to uređenje moglo unaprijediti odnosno to pitanje bolje urediti. Reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje ključno je pitanje ne samo za materiju kolektivnih ugovora već, u uvjetima pluralizma predstavljanja interesa radnika kroz sindikate koji kod poslodavaca međusobno konkuriraju, i u pogledu aktera kolektivnih radnih odnosa i kolektivnog radnog prava uopće. Postojeće uređenje datira iz 2014. godine, kada je donesen Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kao i aktualni Zakon o radu, a što u svojoj naravi predstavlja bitniju izmjenu i dopunu uređenja Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje iz 2012. godine.

Summary:
In this work author gives the overview of legal regulation of parties to collective agreements in Republic of Croatia, explaining the current situation of the regulation with proposals to improve this regulation i. e. to better regulate the issue. Representativity of trade unions for collective bargaining is the quintessential issue not only for collective agreements as subject matter but, under conditions of pluralism of workers' interests representation through trade unions that compete with each other at the level of employer, also as regards the actors of collective labour relations and collective labour law altogether. The present regulation dates from 2014 when the Act on Representativity of Employers' Associations and Trade Unions was passed, together with the present Labour Act, representing in its nature a more fundamental amendment of the regulation of the Act on Criteria for Participation in Tripartite Bodies and Representativity for Collective Bargaining from 2012.

Ključne riječi: sindikati, kolektivni pregovori, kolektivni ugovori, reprezentativnost za kolektivno pregovaranje, stranačka sposobnost

Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.
Docent na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 35-45)

UDK: 349.222.4

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

TEORETSKE MOGUĆNOSTI PRAVNE (SAMO)ZAŠTITE RADNIKA OD NEUTEMELJENIH PREDSTAVKI ILI PRITUŽBI

Izraz nezadovoljstva postupanjem određenog tijela javne vlasti, ne smije postati orkestrirani napad na pojedinačnu odluku ili postupak određenog radnika, pri čemu radnik ostaje pravno nezaštićen od strane svog poslodavca.

SAŽETAK:
Radnici su u okviru rada izloženi kritikama u vidu pritužbi i predstavki, kojima svatko može izraziti svoje političko pravo nezadovoljstva radom određenog javnog tijela.
Nasuprot pravu prituživanja stoji pravo na rad, jedno od temeljnih radničkih prava i ustavno pravo građanina, kao socijalno pravo pravno snažnije. Mogućnosti pravne zaštite radnika od neosnovanih pritužbi svode se uglavnom na samozaštitu, kroz različite modalitete privatnih tužbi, neovisno o činjenici da se napada njihovo pravo na rad koje konzumiraju u okviru izvršavanja poslova za javnu vlast.
U ovome radu autor iznosi teoretske vidove pravne zaštite radnika, uz zaključak da radnici moraju privatno štiti svoje ustavno pravo na rad od neutemeljenih pritužbi, što nije prihvatljivo.

Summary:
Workers are exposed to criticism in the form of complaints that anyone can express their political rights of dissatisfaction with the work of a particular public body.
Contrary to the right of complaint, the right to work is one of the fundamental rights of workers and the constitutional right of citizens, as a social right and legally more powerfull. The possibilities of legal protection of workers from unfounded complaints are mostly reduced to self-sufficiency, through various modalities of private lawsuits, regardless of the fact that they are fighting their right to work they consume in the performance of public authority affairs.
In this article, the author presents theoretical aspects of legal protection of workers, with the conclusion that workers must privately protect their constitutional right to work from unfounded complaints, which is unacceptable.

Ključne riječi: pritužba, predstavka, zaštita radnika, političko pravo, ustavno pravo

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 46-56)

UDK: 349.2: 347.9

Krešimir Rožman, dipl. iur.

IZBOR POVJERENIKA ZA ZAŠTITU NA RADU PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU S OSVRTOM NA NEMOGUĆNOST DRUKČIJEG RJEŠENJA KOLEKTIVNIM UGOVOROM

U članku se razmatraju zakonski i podzakonski akti kojima je reguliran izbor povjerenika za zaštitu na radu, uz ukazivanje na neke nelogičnosti i sporne situacije koje se pritom pojavljuju.

SAŽETAK:
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju svoga koordinatora.

Summary:
The election of a trustee for an occupational health and safety at an employer employing up to 20 workers is carried out at a meeting of workers called by an employer in accordance with the general rules on employment, by direct and public voting of present workers.
The election of a trustee for an employer employing more than 20 employees is carried out in accordance with the provisions of the general labour regulations regulating the issues of the election of the workers' council. If more than one trustee is elected according to the prescribed employer´s criteria, they will elect their coordinator amongst them.

Ključne riječi: povjerenik za zaštitu na radu, izbor, zaštita na radu

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik Radnog prava

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 57-60)

UDK: 331.45. 331.104

Alan Vajda, mag. iur.

NOVOSTI U IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

Navedeni stručnim radom dajemo prikaz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 69/2017, te se isti primjenjuje počevši od 22. srpnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj regulirano je odredbama važećeg Zakona o strancima (Narodne novine, br. 130/11 i 74/13) koji je u primjeni počevši od 1. siječnja 2012. godine, time da isti sadrži odredbe vezane za ulazak stranaca, vize, reguliranje radno-pravnog statusa, odredbe vezane za spajanje obitelji, srednjoškolsko obrazovanje i studiranje te znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj, kao i posebne odredbe koje se odnose na državljane država članica Europskoga gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji, odobrenje EU plave karte visokokvalificiranim strancima te reguliranje statusa stranaca koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora.

Summary:
The area of entrance, stay and work of foreigners in the Republic of Croatia is governed by the provisions of the applicable Act on foreigners (Official Gazette 130/11 and 74/13), which is in effect from 1 January 2012, and it includes provisions relating to entrance of foreigners, visas, regulation of working-legal status, family-related provisions, secondary education and study and scientific research in the Republic of Croatia, as well as special provisions relating to citizens of Member States of the European Economic Area and members of their families, EU authorization Blue cards for highly qualified foreigners and the regulation of the status of foreigners who have been granted permanent residence in another Member State of the European Economic Area.

Ključne riječi: boravak i rad sezonskih radnika, Zakon o strancima

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 61-73)

UDK: 347.176.2 (094.5)