Časopis Radno PRAVO - Broj: 10/17 (Listopad 2017.)

Tema broja:

PRAVNO UREĐENJE ŠTRAJKA I RJEŠAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA U REPUBLICI HRVATSKOJ (I. dio)

Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.

U radu se prikazuje pravno uređenje štrajka i drugih načina rješavanja kolektivnih sporova u Republici Hrvatskoj. Štrajk, kao industrijska akcija, predstavlja borbeni način rješavanja kolektivnih radnih sporova, i to takav način koji, zbog elemenata u svojoj provedbi i mogućih posljedica provedbe zahtijeva specifičnu odmjerenost uređenja, što se uzima u obzir pri zakonskom uređenju. Sadržaj i problematika štrajka ovime se tematizira ponajprije s obzirom na zakonsko uređenja Zakonom o radu, a potom i podzakonskim aktima proizašlim iz Zakona o radu. U idućem broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka.

SAŽETAK:
Autor u radu prikazuje pravno uređenje štrajka i drugih načina rješavanja kolektivnih sporova u Republici Hrvatskoj, postojeće stanje toga pravnog uređenja i prijedloge kojima bi se to uređenje moglo unaprijediti odnosno s njim povezana otvorena pitanja bolje urediti. Štrajk, povijesno, predstavlja institut presudan u razvitku radnog prava, osmišljen i proveden kao sredstvo umanjivanja posljedica stvarne nadređenosti poslodavaca radnicima u radnom odnosu. Istovremeno, štrajk, kao način rješavanja radnih sporova, u praktičnom pogledu, predstavlja jedinstven, borbeni, način rješavanja sporova koji su nastali oko usuglašavanja interesa – kolektivnih interesnih radnih sporova. Moguće posljedice provođenja štrajka, a koji silinom može uvelike narušiti okvir postojanja radnih odnosa kod poslodavaca, pritom zahtijevaju razvitak faza koje štrajku prethode, a čime štrajk dobiva značaj ultima ratio sredstva u rješavanju kolektivnih radnih sporova.

Postojeće zakonsko uređenje štrajka i drugih načina rješavanja kolektivnih radnih sporova datira iz 2014. godine, kada je donesen aktualni Zakon o radu, a koje uređenje bitnije ne odudara od uređenja i praksa razvijenih u posljednjih dvadesetpet godina. Također, relevantno je podzakonsko uređenje Pravilnikom o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, a koji je donesen krajem 2015. godine.

Summary:
In this work author gives the overview of legal regulation of strike and other methods of collective labour dispute resolution in Republic of Croatia, explaining the current situation of the regulation with proposals to improve this regulation i. e. to better regulate open issues related to the regulation. Strike, historically, represents the legal instrument that was quintessential for the development of labour law, designed and implemented as means of reducing the consequences of factual supremacy of employers to workers in labour relationship. At the same time strike, as a method of labour dispute resolution, in a practial way, represents a unique, conflictual, method of resolution of disputes appearing regarding the interest reconciliation – collective interest labour disputes. The possible consequences of striking, that may in its force greatly ruin the framework of existence of labour relationships at an employer, at the same time require the development of phases preceeding a strike, therefore making a strike an ultima ratio method of collective labour dispute resolution.

The existing legal regulation of strike and other methods of collective labour disputes resolution dates from 2014 when the present Labour Act was passed, and this regulation does not substantially differ from the regulation and practices appearing in the last twentyfive years. Furthermore, the relevant substatutory regulation of the Bylaw on Manner of Selection of a Conciliator and Carrying Out Conciliation Procedure in Collective Labour Disputes was passed at the end of 2015.

Ključne riječi: radni spor, kolektivni radni spor, štrajk

Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.
Docent na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017

UDK: 331.109.32:34

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 10/17 - ostali članci

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

ZAKON O OSIGURANJU RADNIČKIH TRAŽBINA

U članku se prikazuju novosti koje nam donosi novi Zakon o osiguranju radničkih tražbina, čijim stupanjem na snagu je zamijenjen dotadašnji Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.

SAŽETAK:
Zakonom o osiguranju radničkih tražbina utvrđuju se pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, utvrđuju vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina, te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Summary:
The Act on the Protection of Workers' Claims establishes legal rules on the protection of material rights deriving from labour relations in the case of bankruptcy proceedings against the employer and blocking of the employer's account due to the inability of enforced payment, determination of the type and scope of the protected rights, regulation of activity and performance of activities of the Agency for the Protection of Workers' Claims, and determination of the conditions, procedure and sources of funds for the realization of the protection of rights.

Ključne riječi: Zakon o osiguranju radničkih tražbina, stečaj poslodavca, blokada računa poslodavca, neisplata plaće

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 3-11)

UDK: 349.2:368

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

NEŠTO VIŠE O ODLUCI USRH U-II-240/14 TE PROMJENI U OSOBI VJEROVNIKA ODNOSNO DUŽNIKA U POSTUPKU OVRHE NA PLAĆI TEMELJEM IZJAVE RADNIKA O SUGLASNOSTI ZA ZAPLJENU PLAĆE

U članku se pojašnjavaju posljedice odluke USRH pod brojem U-II-240/2014 na izjave o suglasnosti za zapljenu plaće, te analiziraju zakonske izmjene kod promjene u osobi vjerovnika odnosno dužnika u postupku ovrhe na plaći temeljem izjave radnika o suglasnosti za zapljenu plaće.

SAŽETAK:

Ustavni sud RH pod brojem U-II-240/2014 dana 11. srpnja 2017. donio je Odluku koja je 13. rujna 2017. objavljena u Narodnim novinama. Njome je ukinut čl. 26. st. 3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 6/13, 92/17) pa je potrebno utvrditi kako ova Odluka utječe na provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Osim toga, u praksi se pojavljuju razne dvojbe vezano uz promjenu vjerovnika odnosno dužnika te ovrhovoditelja i ovršenika u postupku ovrhe na plaći kod poslodavca temeljem suglasnosti za zapljenu plaće pa je i tom području potrebno posvetiti posebnu (dodatnu) pažnju.

Summary:
The Constitutional Court of the Republic of Croatia, under number U-II-240/2014, on 11 July 2017 published a Decision which was issued in the Official Gazette on 13th September 2017. It made voidable Art. 26, para. 3. of Ordinance on the manner and procedure for enforcing the execution on money assets (Official Gazette 6/13, 92/17), it is necessary to ascertain how this Decision affects the execution on salary and other fixed income monetary earnings.
In addition, in practice, there are various doubts regarding the change of creditor or debtor and the execution-creditor and execution-debtor in the execution procedure at the employer on the basis of consent for the confiscation of wages, so it is required to pay special attention.

Ključne riječi: Odluka USRH U-II-240/14, izjave o suglasnosti za zapljenu plaće, ovrha

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 12-17)

UDK: 349.2: 347.952

Doc. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.

ŠTO JE NOVO U OVRSI NA PLAĆI TE NOVČANOJ TRAŽBINI PO RAČUNU?

U radu se analiziraju najvažnije izmjene i dopune Ovršnog zakona iz 2017. godine (ZIDOZ 17) u ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika, i to ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanoj tražbini po računu ovršenika. Uzet će se u obzir, također, i novine u odnosu na naplatu zadužnice.

SAŽETAK:
14. srpnja 2017. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN RH, br. 73/2017) koji ima za cilj, među ostalim, poboljšati položaj ovršenika, posebice u ovrsi na novčanoj tražbini te ovrsi na nekretnini koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba. Osim u ovrsi radi naplate novčane tražbine, novine se očituju i kod pojedinih općih ovršnih instituta, ali i u propisivanju implementacijskih odredaba za Uredbu (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima.

Summary:
On July 14, 2017, the Act on Amendments to the Execution Act (Official Gazette, No. 73/2017) was adopted, which aims, inter alia, to improve the position of execution debtor, in particular in the execution of monetary claims and the execution of real estate that is necessary to satisfy its basic living needs. Except execution process for the purpose of payment of monetary claims, news are also manifested on some general enforceable institutes, but also in the prescribing of implementing provisions for Regulation (EU) No. 655/2014 of the European Parliament and of the Council of 15 May 2014 on the establishment of a European Account Block Order Procedure to simplify cross-border debt payment in civil and commercial matters.

Ključne riječi: ovrha na plaći, ovrha na novčanoj tražbini po računu, ograničenje ovrhe, zapljena po pristanku dužnika, izravna naplata, zadužnica, Agencija, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017.

Doc. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017

UDK: 347.952

Biljana Barjaktar, dipl. iur.

NOVINE U EVIDENCIJAMA O RADNICIMA I O RADNOM VREMENU

Budući da je nedavno donesen novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je objavljen u Nar. nov., br. 73/17 i koji se primjenjuje od 1. rujna 2017., u ovom članku donosimo pregled novina koje utječu na vođenje evidencije o radnicima i drugim propisanim osobama, kao i o radnom vremenu. U članku ujedno donosimo ogledni primjer evidencije o radnom vremenu radnika čije je radno vrijeme raspoređeno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu po danima, tjednima i mjesecima, budući da je takvih radnika u Republici Hrvatskoj najviše.

SAŽETAK:
Temeljem članka 5. stavka 4. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14) ministar rada i mirovinskoga sustava donio je 19. srpnja 2017. novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (u nastavku teksta: novi Pravilnik), koji je objavljen u Nar. nov., br. 73/17 i koji se primjenjuje od 1. rujna 2017. To znači da će poslodavci, koje navedeni Pravilnik obvezuje, već od tog datuma biti dužni voditi evidencije o radnicima i o radnom vremenu prema njegovim odredbama. Novim Pravilnikom pojednostavljeno je evidentiranje radnog vremena, što je jedna od mjera za uklanjanje regulatornih prepreka u poslovanju kojom se postiže vremenska ušteda za poslodavce. Stupanjem na snagu novog Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Nar. nov., br. 32/15 i 97/15 – u nastavku teksta: raniji Pravilnik).

Summary:
Pursuant to Article 5, paragraph 4 of the Labour Act (Official Gazette, No. 93/14), the Minister of Labour and Pension System, on 19 July 2017, publish the new Ordinance on the Content and the Method of Keeping Eecords of Workers, published in Official Gazette, No. 73/17 and applicable from September 1, 2017. This means that the employers, who are bound by this Ordinance, will be obliged to keep records of employees and working hours in accordance with its provisions from that date. The new Ordinance simplifies the recordings of working time, which is one of the measures to remove regulatory barriers to business by achieving time savings for employers. With the entry into force of the new Ordinance, the Ordinance on the Content and the Method of Keeping Records of Employees (Official Gazette No. 32/15 and 97/15) was terminated.

Ključne riječi: evidencija o radnicima, evidencija o radnom vremenu, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

Biljana Barjaktar, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 36-44)

UDK: 331.31

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

ZAŠTITA POSLOVNE TAJNE U HRVATSKOM RADNOM PRAVU U SVJETLU NOVE DIREKTIVE 2016/943

U članku se analizira zaštita poslovne tajne u hrvatskom pravnom poretku, s naglaskom na novu Direktivu 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja od 8.lipnja 2016.

SAŽETAK:
Zaštita poslovne i profesionalne tajne uređena je u Republici Hrvatskoj odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (""Narodne novine"", br. 108/96), dok se tajnost ostalih podataka štiti odredbama novog Zakona o tajnosti podataka (""Narodne novine"", br.79/07 i 86/12). Poslovna tajna i povjerljivi podaci (povlaštene informacije) štite se vrlo široko, tj. kao tajno smatra se sve ono što se skriva od javnosti i od konkurenata.

Summary:
The protection of business and professional secrets in the Republic of Croatia has been regulated by the provisions of the Act on Protection of Secrecy (Official Gazette 108/96), while the secrecy of other data is protected by the provisions of the new Act on Secrecy (Official Gazette, 79/07, 86/12). Business secrets and confidential information (privileged information) are protected very widely, so as a secret is considered everything that is hidden from the public and from competitors.

Ključne riječi: tajnost podataka, poslovna tajna, profesionalna tajna, Direktiva 2016/943

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 45-59)

UDK: 347.775

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.

(SOCIJALNA) FUNKCIJA POTROŠAČKOG STEČAJA - IDEJA I NORMA

U članku se razmatra (socijalna) funkcija potrošačkog stečaja, osobito u kontekstu prava na dom kao možda njegove najvažnije socijalne komponente.

SAŽETAK:
Već duže vrijeme u međunarodnim okvirima prisutan je trend koji za rezultat ima znatno izmijenjen pristup problemu (potrošačke) insolventnosti. Pogotovo zbog činjenice da nisu u obzir uzimane posljedice koje fenomen insolventnosti ima na socijalne prilike u društvu, a koje sigurno nisu zanemarive. U navedenom kontekstu, iako je potreba za implementacijom Zakona o stečaju potrošača sagledana odavno, a uzroci koji su to zahtijevali nisu došli naglo i neočekivano, cijeli je proces s institucionalnog aspekta tekao dosta sporo. Stoga cilj je rada prikazati komentar rješenja ponuđenih u Zakonu o stečaju potrošača sukladno zakonskoj sistematizaciji, ali uz uključenje obrazloženja tijeka postupka i utjecaja postupka na položaj subjekata koji u njemu sudjeluju. U tom kontekstu, razmatranje rješenja Zakona o stečaju potrošača fokusirati će se na tijela i pokretanje te otvaranje postupka, na njegov tijek i načine realizacije te na kraju, na zaključenje postupka i uspostavljanje novih odnosa. U zaključku, autor će se osvrnuti možda i na najvažniju socijalnu komponentu (pravo na dom) navedenog instituta i mogućnosti njenog ostvarenja. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove stečajne regulative.

Summary:
For a long time at international level, there was a trend that resulted in significantly changed understanding of the (consumer) insolvency problem. That is especially important due to the fact that the social consequences of the phenomenon of insolvency haven't been taken into account, which are certainly not negligible. In this context, although the need for implementation of the Consumer Bankruptcy Act has been observed long time ago, and the causes that required it did not come suddenly and unexpectedly, the whole process from the institutional aspect was moving very slowly. Therefore, the aim of the paper is to provide a commentary on the solutions offered in the Consumer Bankruptcy Act in accordance with the legal systematization, but with the explanation of the course of the procedure and the impact of the procedure on the position of the participant. In this context, consideration of the Consumer Bankruptcy Act will focus on the bodies, initiation and opening of the procedure, its course and ways of realization, and finally, the conclusion of the procedure and the establishment of new legal relationships. In conclusion, the author will also consider perhaps the most important social component (right to home) of the given institute and the possibility of its achievement. We certainly consider it important to point out that the length of the paper doesn't allow a detailed analysis of this issue, so we have to limit ourselves to some aspects of the new bankruptcy regulation.

Ključne riječi: potrošački stečaj, postupak, socijalna funkcija

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 60-73)

UDK: 349.2

Alan Vajda, mag. iur.

PROMJENE KOD RADA IZASLANIH RADNIKA RADI PRUŽANJA PRIJEVOZNIČKIH USLUGA U REPUBLICI AUSTRIJI

Navedenim člankom dajemo prikaz promjena u svezi uvjeta rada izaslanih radnika u djelatnosti prijevoza iz država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora u Republiku Austriju, što je propisano izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja koje su objavljene u Saveznom službenom listu Republike Austrije br. 44/2016.

SAŽETAK:
Počevši od 1. siječnja 2017. godine došlo je do izmjene pojedinih odredbi Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije i to isključivo na području plaća i socijalnih davanja na način da se na strane prijevoznike u Republici Austriji, a što do sada nije bio slučaj, primjenjuje minimalna plaća prema odredbama austrijskih zakonskih propisa, te Direktive Europske unije o izaslanim radnicima (Direktiva 96/71/EC).

Summary:
Starting from 1 January 2017, some provisions of the Act on the Elimination of Unfair Competition were introduced, exclusively in the area of salaries and social benefits, applying that the foreign carriers in the Republic of Austria, which was not the case until now, have the right to the minimum salary according to the provisions of Austrian law, as well as the Posting of Workers Directive (Directive 96/71/EC).

Ključne riječi: izaslani radnici, Zakon o suzbijanju nelojalne konkurencije, prijevoznici

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 74-81)

UDK: 349.2 (436)