Časopis Radno PRAVO - Broj: 03/19 (Ožujak 2019.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Pravo na štrajk u radnopravnoj teoriji i praksi Europskog suda za ljudska prava

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

U nastavku autor, osim prikaza pravnog uređenja štrajka u hrvatskom zakonodavstvu, donosi i pregled recentne europske judikature u svezi s pravom na štrajk, s obzirom na odluke Europskog suda za ljudska prava.

Sažetak:
Pravo na štrajk svrstano je u „drugu generaciju ljudskih prava“, za razliku od slobode udruživanja i udruživanja u sindikate koji ulaze u „prvu generaciju ljudskih prava“. Štrajk je industrijska akcija radnika koji prekidom rada pokušavaju iznuditi od poslodavca neke ustupke. Kao industrijska akcija datira iz vremena industrijske revolucije, odnosno tzv. industrijskog kapitalizma. Štrajk je privremeni kolektivni prekid rada zaposlenih u cilju vršenja pritiska na poslodavca da prihvati zahtjeve po pitanjima koja su predmet spora.

Summary:
The right to strike is part of the "second generation of human rights", as opposed to the freedom of association and joining a labor union which are "first generation of human rights". The strike is an industrial action of workers who, by interrupting work, try to extort from the employer some concessions. As an industrial action, it dates back to the time of the industrial revolution/industrial capitalism. The strike is a temporary collective termination of work for the purpose of exerting pressure on the employer to accept requests on issues that are the subject of a dispute.

Ključne riječi: štrajk, prekid rada, industrijska akcija

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 331.109: 349.2

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 03/19 - ostali članci

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Rad redovitih studenata temeljem ugovora o radu

Rad u klasičnom radnom odnosu za vrijeme dok je radnik redoviti student nije protivan pozitivnim pravnim propisima koji uređuju materiju rada i studiranja u Republici Hrvatskoj.


Sažetak:
Dostupnost visokoškolskog obrazovanja kao glavni cilj studentskog rada ne kosi se sa pravom na rad, temeljnim pravom čovjeka i građanina. Neprihvatljiva su tumačenja da studenti nemaju pravo sklopiti ugovor o radu za vrijeme studiranja u statusu redovitog studenta, jer ne postoji zakonski propis koji zabranjuje ili sprječava takvu mogućnost.
Statističko evidentiranje studenata kao osoba koje nisu nezaposlene vrši se iz drugih pobuda i razloga od težnje da se olakša studiranje, ali i zapošljavanje studenata, od čijeg rada iznova korist imaju poslodavci. Ukoliko poslodavac ima interes da zaposli studenta kao punopravnog radnika, bez korištenja pogodnosti koje proizlaze iz konzumacije studentskog rada, nema formalne zapreke da sa studentom sklopi ugovor o radu.
Autor ovdje iznalazi tezu da je jedini uvjet za sklapanje ugovora o radu između poslodavca i radnika koji istovremeno studira u statusu redovitog studenta stvarna mogućnost izvršavanja obveza koje proizlaze iz radnog odnosa i sklopljenog ugovora o studiranju.
Zaključno se upućuje na odredbe pozitivnih pravnih propisa što uređuju pitanja zasnivanja radnog odnosa i studiranja na visokim učilištima, uz nepobitnu tvrdnju da nema zabrane, ni zapreke da student sklopi klasičan ugovor o radu s poslodavcem ako je kadar uredno osobno obavljati preuzeti rad i izvršavati redovno studentske obveze.

Summary:
The availability of higher education as the main objective of student work doesn’t interfere with the right to work, the fundamental human right. It’s unacceptable that students have no right to sign a work contract while studying in the status of a regular student because there is no legal rule prohibiting or preventing such a possibility.
The statistical recording of students as non-employed persons is carried out by other motivations and reasons from the aspiration to facilitate studying, but also employment of students, whose work is re-used by employers. If an employer has an interest in enrolling a student as a full-time worker without the benefits of student work, there are no formal obstacles to do that.
The author here argues that the only condition for concluding an employment contract between an employer and a worker simultaneously studying the status of a regular student is the actual ability to perform obligations arising from the employment relationship and the contractual study contract.
Finally, author refers to the provisions of positive legal regulations regulating questions of employment relations and studies at higher education institutions, with the irrefutable claim that there is no prohibition or obstacles for a student to conclude work contract if the student/worker personally performs the work and executes student commitments on regular basis.


Ključne riječi: redoviti student, studentski rad, ugovor o radu

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 349.2-057.875

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Reguliranje rada pomoćnika u nastavi

Iako su na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi napokon stvoreni uvjeti za reguliranje rada pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, neophodno će biti izvršiti dodatne korekcije novog podzakonskog propisa kako bi se riješio niz spornih pravnih pitanja i situacija s ciljem poboljšanja njihovog materijalnog i financijskog položaja, a na pojedine aspekte ukazati će se u nastavku teksta.

Sažetak:
Premda su učinjeni pozitivni pomaci u poboljšanju položaja pomoćnika u nastavi donošenjem Pravilnika kojim se pruža potpora inkluzivnom obrazovanju, potrebno će biti poduzeti još niz konkretnih mjera za rješavanje spornih pravnih pitanja kako bi se regulirao njihov radno-pravni i financijski status, te tako dobili mjesto u nastavnom procesu koje i zaslužuju, odnosno postali punopravni partneri, a ne da ih se doživljava samo kao tehničku podršku.

Summary:
Although positive steps have been made to improve the position of assistants in teaching through the adoption of the Ordinance that provides support for inclusive education, a number of concrete measures to resolve legal issues will need to be taken to regulate their employment and legal status and thus gain a place in the curriculum or become an important partner, not to be seen only as a technical support.

Ključne riječi: pomoćnici u nastavi, stručni komunikacijski posrednici, odgojno-obrazovni rad, materijalni status

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 37.048

Dominik Musulin, mag. iur.

Elementi neizravne diskriminacije u odredbi Zakona o radu o otpremnini u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

U članku autor iznosi svoje stajalište o postojanju eventualnih elemenata diskriminacije vezanih uz isplatu otpremnine u dvostrukom iznosu isključivo osobama koje su se ozlijedile na radu ili su profesionalno oboljele od bolesti, a za koje poslodavac ne može pronaći drugi odgovarajući posao, dok radnici kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, bez obzira na svoju invalidnost, nemaju uopće pravo na otpremninu.

Sažetak:
Može se zaključiti da je zakonodavac Republike Hrvatske prepoznao važnost, odnosno obvezu koja proizlazi iz pravne stečevine u vidu implementacije i razrade načela zabrane diskriminacije kroz pravni poredak. Stoga se odredbe koje zabranjuju diskriminaciju prožimaju kroz više različitih pravnih izvora od kojih se posebno ističe Zakon o suzbijanju diskriminacije, kao opći diskriminacijski zakon. Međutim, ostaje na pravnoj znanosti i praksi procijeniti da li je zakonodavac u zakonskoj odredbi Zakona o radu o otpremnini u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti sadržao elemente neizravne diskriminacije, i.e. omogućio tumačenje navedene odredbe kao diskriminatorne, a s obzirom na invaliditet radnika kao diskriminatornu osnovu. 

Summary:
It can be concluded that the legislator of the Republic of Croatia recognizes the significance, i.e. the obligation deriving from the Community acquis regarding implementation and development of the principle of prohibition of discrimination. Therefore, provisions which prohibit discrimination can be found in a number of different legal sources, out of which the Anti-Discrimination Act, as a general discrimination law, is in particular pointed out. However, it remains in legal science and practice to assess whether the provision concerning severance allowance in case of injury at work stipulated in the Labour Act contain elements of indirect discrimination, i.e. whether this provision of the Labour act can be interpreted as discriminatory in relation to the employee in terms of disability, as a discriminatory basis. 

Ključne riječi: diskriminacija, otpremnina, ozljeda na radu, profesionalna bolest, opća nesposobnost za rad

Dominik Musulin, mag. iur.
Odvjetnički ured Musulin

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 331.46: 349.2

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Prava radnika s osnove njege oboljelog djeteta

U članku su opisani uvjeti i način ostvarivanja prava koja pripadaju zaposlenom ili samozaposlenom roditelju s osnove njege oboljelog djeteta. 


SAŽETAK:
Zaposleni ili samozaposleni roditelj, kojemu je utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruje određena prava s osnove njege oboljelog djeteta. Navedena prava su bolovanje radi njege djeteta, pravo na rad s polovicom punog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Uvjeti i način ostvarivanja navedenih prava propisani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te podzakonskim aktima.

Summary:
An employed or self-employed parent, who has been insured in mandatory health insurance has certain rights related to the child care. These rights are child care allowance, the right to work half time for enhanced child care, leave for child care with more severe developmental disabilities and the right to work half time due to child care with more severe developmental problems. The conditions and the way of exercising these rights are stipulated by the Act on Mandatory Health Insurance and the Act on Maternity and Parental Benefits.

Ključne riječi: bolovanje radi njege djeteta, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO - 3/2019

UDK: 331.5-055.2: 349.2

 

Predrag Bejaković, dipl. oec.

Opseg i uspješnost potpora za samozapošljavanje u Hrvatskoj

Hrvatska je donedavno bilježila vrlo visoke stope nezaposlenosti, a istodobno je obuhvat mjerama aktivne politike zapošljavanja (APZ) bio razmjerno mali. Potrebno je pohvaliti povećani broj korisnika obuhvaćenih svim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Dok je to pred desetak godina bilo svega nekoliko posto nezaposlenih, to se sada značajno povećalo, pri čemu je jedna od najznačajnijih mjera potpora za samozapošljavanje.

Sažetak: 
Hrvatska je donedavno bilježila vrlo visoke stope nezaposlenosti, a istodobno je obuhvat mjerama aktivne politike zapošljavanja bio razmjerno mali. Važna mjera APZ-a su poticaji za nove tvrtke ili samozapošljavanje koji osim novaca za otvaranje vlastite tvrtke korisnicima donose određene obaveze i rizik od troškova koji se ponekad teško podmiruju. Ujedno, nezaposlene osobe često kod samozapošljavanja pokazuju pretjerani i/ili nedovoljno utemeljeni poduzetnički optimizam jer obično nisu dovoljno dobro proučile i realno procijenile vjerojatnost uspjeha u poslu. Ponekad im nedostaje poduzetnički duh, odlučnost, znanja, a gotovo uvijek poduzetničko iskustvo. U Hrvatskoj se već duži niz godina nezaposlenim osobama koje iskažu interes za samozapošljavanje odobravaju potpore za samozapošljavanje. Ujedno se osigurava stručna pomoć Zavoda za zapošljavanje te se mogu na jednom mjestu dobiti sve relevantne informacije o aktivnostima vezanim za ostvarenje poduzetničke ideje. Broj korisnika navedene mjere jako se povećao, a prema provedenoj evaluaciji mjera je prilično učinkovita. U ovom tekstu pozornost se posvećuje opsegu i uspješnosti potpora za samozapošljavanje u Hrvatskoj.

Summary:
Until recently, Croatia has registered a very high unemployment rate, while at the same time the coverage of active employment policy measures was relatively low. Important active employment policy measures are incentives for new businesses or self-employment that enable financial support to unemployed persons. Apart from money to open one’s own businesses, such incentives also demand certain commitments of the beneficiaries and sometimes cause them a risk and/or difficulties of repayments. At the same time, unemployed people often experience excessive and/or unrealistic entrepreneurial optimism in self-employment because they are usually not well educated and have overestimated the probability of success with their business activity. Sometimes they lack entrepreneurial spirit, determination, knowledge, and usually entrepreneurial experience. In Croatia, for years, unemployed people who are interested in self-employment have been granting incentives for self-employment. At the same time, the professional assistance of the Croatian Employment Service has been ensured and can be obtained at one place. There user can get all relevant information on the activities related to the entrepreneurial idea. The number of users of this measure has increased considerably, and according to the evaluation, this measure is quite efficient. In the text, attention is oriented towards the extent and a success of incentives for self-employment in Croatia.

Ključne riječi: tržište rada, aktivna politika zapošljavanja, potpore za samozapošljavanje, Hrvatska 

Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 331.5: 336.56

Alan Vajda, mag. iur.

Pregled odredbi novog Zakona o tržištu rada

Navedenim stručnim radom obrađujemo problematiku u svezi novog Zakona o tržištu rada (Narodne novine broj 99/18). koji je objavljen u Narodnim novinama broj 118/18, s time da se isti primjenjuje počevši od 1. siječnja 2019. godine.

Sažetak:
Djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem obavljaju se za nezaposlene osobe i ostale tražitelje zaposlenja, poslodavce i druge osobe koje traže informacije i savjete o uvjetima i mogućnostima zapošljavanja i razvoja karijere, time da iste obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu rada propisana je obveza ministra rada i mirovinskog sustava da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu istog donese značajan broj podzakonskih akata na navedenom području.

Summary:
Employment-related activities are carried out for unemployed persons and other jobseekers, employers and other persons seeking informations and advise on the conditions and opportunities of employment and career development, which is done by the Croatian Employment Service. With the entry into force of the Act on Labour Market, 90 days from the date of its entry into force a significant number of bylaws must be passed.

Ključne riječi: Zakon o tržištu rada, prava za vrijeme nezaposlenosti, novčana naknada

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 347.79: 349.2

 

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Hrvatski pomorci na brodovima u međunarodnoj plovidbi sklopili Nacionalni kolektivni ugovor (2019. ? 2020.)

U ovom radu piše se o bitnim i karakterističnim oznakama Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. (2019. – 2020.).

Sažetak:
U „Narodnim novinama“ (dalje „N.N“) broj 119/2018 od 28.12.2018. objavljen je Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. (2019. – 2020.). Zaključen je 10. prosinca 2018. godine između Hrvatske udruge brodara Mare nostrum, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20 i Sindikata pomoraca Hrvatske, člana Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) iz Rijeke, Središnji ured, Fiorello La Guardia 13. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. godine.
Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.) ima sve nomotehničke oznake (karakteristike) autonomnog propisa, uz poštivanje objektivnih pretpostavki njegovog donošenja, potpisivanja i objavljivanja (pravni osnov, nadležnost subjekata, ime (naziv), postupak donošenja (sklapanja) „u dobroj vjeri radi promicanja i održavanja socijalnog dijaloga i skladnih odnosa između Poslodavaca – Brodara i Sindikata koji se temelje na obostranom uvažavanju interesa i prava Poslodavaca – Brodara i Pomoraca“; određeno vremensko i prostorno važenje, te sadržaj; u skladu sa zakonima i drugim propisima na snazi, raspoređen u „ugovorni i normativni dio“ u 43 članaka (s naslovima) te „Opći dodatak“ (i „Poseban dodatak“). Sastavljen je „na hrvatskom i engleskom jeziku, a u slučaju neusklađenosti hrvatskog i engleskog teksta, za njegovo tumačenje i primjenu mjerodavan je hrvatski tekst“.

Summary:
In the "Official Gazette" No. 119/2018 of 28.12.2018. the National Collective Agreement for Croatian Seafarers on Ships in International Navigation was published. (2019 - 2020). It was concluded on December 10, 2018 between the Croatian Association of Shipmakers Mare nostrum, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20 and the Seafarers' Union of Croatia, a member of the International Federation of Transport Workers (ITF) from Rijeka, Central Office, Fiorello La Guardia. January 2019.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, pomorci, međunarodna plovidba, sindikat pomoraca, brodari

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 347.79: 349.2