Časopis Radno PRAVO - Broj: 05/19 (Svibanj 2019.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Nekažnjavanost kao poseban uvjet zasnivanja radnog odnosa

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Poštivanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu jednako je obveza poslodavca i radnika, a normiranje tih uvjeta karakteristična funkcija u prvom redu zakonodavca i podredno poslodavca, dok je dokazivanje izostanka zapreka za zasnivanje radnog odnosa zbog (ne)kažnjavanosti radnika funkcija i radnika i poslodavca.

Sažetak:
Propisivanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu negativno, kao zapreka za zasnivanje radnog odnosa, u pretežnom broju slučajeva u praksi odnosi se na uvjetovanje da radnik nije kazneno te iznimno prekršajno kažnjavan.
Posebni uvjeti utvrđuju se propisima nižeg ranga od zakonskog, ali za javne službe i državnu službu karakteristično je njihovo normiranje zakonskim putem.
Specifičan problem istraživanja u ovom radu jesu slučajevi kada poslodavci inzistiraju na nekažnjavanosti budućeg radnika bez uporišta u zakonskom propisu, pa se postavlja pitanje da li adresati zahtjeva imaju obvezu postupiti po dotičnom zahtjevu neutemeljenom na pisanoj pravnoj normi i što je sa javnim natječajima u kojima se takvi zahtjevi/uvjeti traže.
Zaključno se ukazuje na specifičnosti i razlike općeg i posebnog uvjerenja o nekažnjavanju odnosno podacima iz kaznene evidencije, posebnostima pojedinih djelatnosti po pitanju zapreka za sklapanje ugovora o radu ili prijema u službi zbog kaznene i iznimno prekršajne osuđivanosti kandidata za zapošljavanje te vršenja normativne funkcije od strane poslodavca u pogledu propisivanja nekažnjavanosti kao posebnog uvjeta.

Summary:
The imposition of special conditions for the conclusion of a labor contract negatively as a barrier to employment, in a prevalent case of practice, relates to the condition that a worker is not punished and is exceptionally misdemeanor punishable. 
Special conditions are laid down by regulations of a lower rank than the law, but for public services and civil service it is characteristic that they are legally legislated. 
The specific problem of research in this paper is when employers insist on the impunity of future workers without reference to the statutory provision, and the question arises as to whether the addressees of the request have an obligation to act on the claim in question, which is not based on the written legal norms and what is the case with public tenders in which such conditions are required. 
Author concludes by pointing out the specifics and differences between the general and special convictions of non-punishment or data from criminal records, the particularities of certain activities regarding the obstacles to the conclusion of employment contracts or the reception of the service for the criminal and extremely misdemeanor condemnation of the candidates for employment and the performance of the normative function by the employer regarding the prescription of punishment as a special condition.

Ključne riječi: nekažnjavanost, posebni uvjeti, kaznena evidencija, službenici, kandidat za zapošljavanje

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 5/2019

UDK: 349.2-057.875

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 05/19 - ostali članci

Doc. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š. Doc. dr. sc. Safet Subašić, prof.

Konvergencija uloga sindikata i radničkih vijeća u sustavu ostvarivanja kolektivnih prava radnika

U ovom radu autori preispituju ulogu i svrhu postojanja i djelovanja sindikata i radničkih vijeća  u uvjetima društvenog razvoja 21. stoljeća i ukazuju na stanovita preklapanja njihovih funkcija.

Sažetak:
S obzirom na čimbenik „reprezentativnost“ nameće se potreba preciznijeg zakonskog uređivanja mjesta i uloge sindikata i radničkih vijeća bez obzira na okolnost da pozitivno pravo u stanovitoj mjeri određuje rad i funkcije ovih radnopravnih instituta. Možda i odlazak radnika, ne samo nezaposlenih, u inozemstvo na rad potvrđuje stav da su radnici svjesni da ne postoji način na koji bi  se njihov socio-ekonomski položaj popravio. Povjerenje i vjera u sindikat i njegovo djelovanje nisu na velikoj razini. Radnička vijeća su tek u svom „povoju“, odnosno predstoji njihovo etabliranje u praksi. Iako zakonodavac svojim odredbama inicira suradnju sindikata i radničkih vijeća razvidno je da u praksi ona nije u potpunosti zaživjela. Autori pokušavaju u ovom radu ukazati i na ovaj problem.

Summary:
There is a need for a more precise legal regulation of the place and the role of the trade unions and the workers' councils, regardless of the fact that the law to a certain extent determines the functions of these labor law institutes. Perhaps the departure of workers, not just the unemployed, overseas to work confirms the view that workers are aware that there is no way their socio-economic position improved. Confidence and faith in the trade union and its activities are not at a high level. Workers' councils are still undeveloped. Although the legislator initiates the cooperation of trade unions and workers' councils, it is obvious that in practice it has not been fully realized.

Ključne riječi: sindikat, radnička vijeća, kolektivni pregovori, štrajk

Doc. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Doc. dr. sc. Safet Subašić, prof.

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 349.2-057.875 

Krešimir Rožman, mag. iur.

Blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj: naknada plaće, (ne)mogućnosti i obveze rada na blagdan, plaćanje rada

U tekstu autor obrađuje blagdane i neradne dane u Republici Hrvatskoj – naknadu plaće, (ne)mogućnosti i obvezu rada na blagdan, plaćanje rada na blagdan. Posebno problematizira činjenicu da nije određeno koje djelatnosti moraju raditi na blagdan i da je Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, koji određuje svetkovine kada se ne radi, međunarodni ugovor koji je po pravnoj snazi iznad zakona. 

Sažetak: 
Blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj određeni su s dva pravna izvora: Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj i Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (Zakon o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima) Nažalost, niti jednim od ova dva pravna izvora nije riješeno pitanje tko mora odnosno smije raditi za blagdane, niti je Vlada RH donijela takvu odluku iako je Zakon o blagdanima na to obvezuje. Jedino Zakon o zdravstvenoj zaštiti upućuje da zdravstvo mora kontinuirano obavljati zdravstvenu zaštitu. Stoga su opravdana pitanja tko i pod kojim uvjetima mora raditi na blagdan. 
Također stalno su neriješena pitanja kako plaćati radnike koji rade na blagdan, da li imaju pravo na slobodni dan i drugo, odnosno da li pravo na naknadu plaće imaju radnici kojima blagdan pada u njihovo neradni dan, ako je taj dan inače radni za većinu ostalih radnika. 

Summary:
Holidays and non-working days in the Republic of Croatia are defined with two legal sources: The Act on Holidays and Non-Working Days in the Republic of Croatia and The Agreement between the Holy See and the Republic of Croatia on Legal Matters (Act on Confirmation of the Agreement between the Holy See and the Republic of Croatia on Legal Matters). Unfortunately, none of these two legal sources solved the question: who should work for the holidays; nor did the Government of the Republic of Croatia make such a decision, even though the Act on Holidays obligates them. Only Act on Health Care indicates that healthcare must continuously perform health-related services. Therefore, it is justified to ask who and under which conditions must work on the holidays?

Ključne riječi: blagdani, neradni dani, svetkovine, naknada plaće, Zakon o blaganima, Ugovor o pravnim pitanjima

Krešimir Rožman, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“
 

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 349.2-057.875

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š. Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

Tri izdvojena slučaja posebne regulacije prava na dopust u hrvatskom radnom pravu - de lege lata i de lege ferenda

U članku se analiziraju plaćeni i neplaćeni dopust. Autor je izdvojio, uz naznaku potrebnih zakonskih intervencija u postojeća rješenja, tri situacije uređenja posebnih prava na dopuste regulirane Zakonom o radu odnosno posebnim zakonodavstvom izvan opće regulacije iz Zakona o radu.

Sažetak:
U hrvatskom radnom pravu postoje plaćeni dopust i neplaćeni dopust, s obzirom na pravo na naknadu plaće, kao i druga prava iz rada i po osnovi rada koje radnik koristi. S obzirom na osnovu i cilj dopusta možemo ih podijeliti na one koji se priznaju na zamolbu radnika, na inicijativu poslodavca uz suglasnost radnika, te dopuste po obvezi zakonske norme.

Summary:
In Croatian labor law, there is paid leave and unpaid leave, with regard to the right to salary compensation, as well as other rights on the basis of work that the employee uses. With regard to the basis and purpose of the leave, we can divide them to those who are admitted to the employee's request, at the employer's initiative with the consent of the worker, and paid and unpaid leave based on the legal norm.

Ključne riječi: plaćeni dopust, neplaćeni dopust

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 349.2-057.875

Davor Rajčić, dipl. iur. tajnik Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu

Prikaz Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (II. dio)

U nastavku donosimo prikaz drugog dijela članka koji se odnosi na prikaz odredbi Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje. Prvi dio članka objavljen je u prošlom broju časopisa.

Sažetak: 
Normiranje rada znanstvenika, nastavnika i suradnika ima za svrhu, prema stavku 2. članka 57 Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, određivanje i prepoznavanje radnih opterećenja čime će se postići učinkovitiji rad zaposlenih.

Summary: 
The standardization of the work of scientists, teachers and associates has, for the purpose of paragraph 2 of Article 57 of the Collective Agreement for Science and Higher Education, the purpose of determining and recognizing workload, thereby achieving more efficient work of the employees.

Ključne riječi: Kolektivni ugovor, poslovi i opterećenja radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 546.8 

Alan Vajda, mag. iur.

Pregled odredbi novog Zakona o državnom inspektoratu

Navedenim tekstom prikazujemo novi Zakon o državnom inspektoratu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 115/18., s time da je isti u primjeni od 1. travnja 2019. godine.

SAŽETAK:
Novim Zakonom o državnom inspektoratu uređuje se ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

Summary:
The new Act on National Inspectorate regulates the organization of the National Inspectorate, the management, the conditions for conducting inspection activities from the scope of the National Inspectorate, duties and powers of inspectors for the purpose of protecting the public interest and public health interest in the implementation of regulations and misdemeanor liability.

Ključne riječi: Zakon o državnom inspektoratu, inspekcijski poslovi

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 347.79: 349.2