Časopis Radno PRAVO - Broj: 07/19 (Srpanj 2019.)

Tema broja:

Prekarni rad u Hrvatskoj i Europi

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, povremenim i često besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Na tim poslovima obično nema mogućnosti korištenja tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, uključujući i prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje.

Sažetak:
Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove odgovarajuće jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Nestandardan ili nesiguran je rad dobio je na važnosti, pa je čak i postao gotovo uobičajena norma u određenim sektorima, kao što je maloprodaja. Nesigurnost zaposlenja može prouzrokovati nejednakost, ranjivost i socijalnu isključenost zato što osobe koji lako gube posao ili se boje gubitka posla većinom nemaju alternativne mogućnosti zapošljavanja i/ili im nedostaju prilike i sposobnosti za usavršavanje i stjecanje novih vještina. 

Summary:
Non-standard or precarious work has gained in importance in Croatia and Europe. Although the forms of this work are constantly increasing and multiplying, there is no an adequate and unambiguous definition of this phenomena. However, there is a broad consensus on the key features of the precarious work, namely poorly paid, insecure, temporary and occasional employment, non-perspectives jobs, bogus self-employment, and subcontracting. Non-standard or unsafe work has become almost common in certain sectors, such as retail. Precarious jobs can cause inequality, vulnerability and social exclusion because such persons easy lose their jobs or are scared they would lose it. Very often, they do not have alternative employment possibilities and/or opportunities for skilling and training.

Ključne riječi: prekarni, nestandardni rad, privremeni i povremeni poslovi, sezonski rad

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije, Zagreb

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 49.2-057.875

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 07/19 - ostali članci

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Primjena odredbi čl. 115. st. 2. i 3. Zakona o radu o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u odnosu na podružnice inozemnih osnivača u Republici Hrvatskoj

U ovom radu analizirat ćemo pravnu situaciju podružnice inozemnog trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj u svjetlu odredbi ZR-a o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

Sažetak:
Opće je pravilo da inozemna trgovačka društva, bilo iz država članica ili iz trećih država, društva mogu ostvariti poslovni nastan na području Republike Hrvatske kroz osnivanje podružnica. Međutim, određenim je posebnim propisima kojima se uređuju posebne gospodarske djelatnosti, trgovačkim društvima iz drugih država članica Europske unije omogućeno obavljanje gospodarskih djelatnosti na području Republike Hrvatske i to neposredno – bez potrebe da u Republici Hrvatskoj osnuju podružnicu, čime su se tako određena inozemna društva naizgled pravno izjednačila s domaćim društvima.

Summary:
It is a general rule that foreign companies, either from a Member State or from a third country, can start up business in the Republic of Croatia through the establishment of subsidiaries. However, certain special regulations regulating specific economic activities allowe companies from other EU member states to immediately carry out economic activities in the territory of the Republic of Croatia - without any need to set up a subsidiary in the Republic of Croatia, thus making foreign companies look like they are legally equated with domestic companies.


Ključne riječi: poslovno uvjetovani otkaz, podružnica, poduzeće

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875 

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Implikacije novostvorenog općeg zakonskog okvira pravne zaštite radnika zviždača

Tzv. zviždanje ili prijava nepravilnosti kod određenog poslodavca nužno ima stanovite neizbježne posljedice opisanog slijeda događaja, pri čemu vinovnika brojni odgovaraju od prijave jer znaju tko je u pitanju, a on ne vjeruje nikom jer zna da druga prilika ne postoji.


SAŽETAK:
Zakonodavno usredotočenje na izradu opće konstrukcije pravne zaštite zviždača, rezultiralo je tek nastalim zakonskim propisom što treba iznjedriti efikasnu zaštitu prokazivača nepravilnosti uočenih kod određenih poslodavaca.
Neizbježne posljedice utvrđenog i propisanog slijeda događaja ukupnošću normiranog sadržaja i podrazumijevajući prethodno stvorenu praksu korištenjem konvencijskog prava, otvorile su brojna pitanja za primjenjivače i adresate dotičnog propisa.
U ovome radu autor metodom analize i komparativnom metodom prikazuje i raščlanjuje zahtjeve usmjerene prema radnicima zviždačima prilikom prijave nepravilnosti na strani poslodavca, proces tzv. zviždanja, utjecaj prijave na radni odnos zviždača i potencijalnu povredu slobode izražavanja na radnom mjestu.
Zaključno se predlaže de lege ferenda uvjetovanje kaznenopravne zaštite prava radnika zviždača prethodnim iscrpljivanjem putova opće, građanskopravne ili radnopravne zaštite, činjenicu da zahtjev lojalnosti radnika poslodavcu mora biti razuman i potreban standard sumnje što mora postojati u trenutku prijave nepravilnosti.

Summary:
Legislator focus on creating a general framework for legal protection of “whistleblowers” has resulted in newly created legal regulation, which should provide effective protection of the perpetrators of irregularities detected on certain employers.
The inevitable consequences of the established and prescribed sequence of events with a total content of norms and implying a previously created practice by using conventional law have opened up numerous issues for applicators and addresses of the relevant regulations.
In this paper author analyzes and clarifies the requests directed to “whistleblowers” when applying an irregularity on the employer's side, using a method of analysis and a comparative method, process of so-called “whistle”, the effect of applying to the whistle worker's employment contract and the potential violation of freedom of expression in the workplace.
Finally, author de lege ferenda proposes that protection of the workers' rights of the whistleblower by the criminal law should be conditioned by exploitation the general, civil or labor protection routes, then the fact that the employer's loyalty requirement must be a reasonable and that the standard of doubt must exist at the moment of filling the report about irregularities on the employer's side.

Ključne riječi: zviždač, sloboda izražavanja na radnom mjestu, osnovana sumnja, usporedivi radnik, opći interes

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875

Josip Mikulić, dipl. iur.

Otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja s ponudom izmijenjenog ugovora

U nastavku autor pojašnjava mogućnost da se radnicima kojima je poslodavac otkazao ugovor o radu radi skrivljenog ponašanja može (ako poslodavac to ocijeni mogućim i svrhovitim) ponudi izmijenjeni ugovor o radu.

SAŽETAK: 
Zakonodavac je predvidio mogućnost da se radnicima kojima je poslodavac otkazao ugovor o radu ponudi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Pri tome zakonodavac nije tu mogućnost ograničio samo na pojedinu vrstu otkaza. Poslodavac ima zakonsku mogućnost otkazati ugovor o radu radi skrivljenog ponašanja i istodobno ponuditi radniku novi, izmijenjeni ugovor o radu u slučajevima kada procijeni da je to svrhovito i da za takav nastavak rada radnika ima mogućnosti.

Summary:
The legislator has provided the possibility for workers who have been dismissed by the employer to submit an employment contract under the amended terms (cancellation with the offer of the amended contract). In this case, the legislator has not limited that possibility to a certain type of cancellation. The employer has the legal possibility to cancel the employment contract because of employee misbehavior while at the same time offering to the employee a new, revised employment contract in cases where it is appropriate and that such continuation of work is possible for the worker.

Ključne riječi: otkaz ugovora o radu, skrivljeno ponašanje, ponuda izmijenjenog ugovora 

Josip Mikulić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875 

Goran Trbojević, dipl. iur.; Marko Antonio Škrnički Bošnjak, student studija Financije i pravo

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor dio je ostavinske mase preminulog radnika

U članku se analizira slučaj koji se pojavio pred Sudom Europske unije, a odnosi se na pitanje nasljeđivanja naknade za neiskorišteni godišnji odmor preminulog radnika.

Sažetak:
Povodom dvaju zahtjeva za prethodnu odluku koje je uputio Bundesarbeitsgericht (Savezni radni sud, Njemačka) u postupcima Stadt Wuppertal protiv Marije Elisabeth Bauer, i Volker Willmeroth protiv Martine Broßonn, Sud Europske unije je u svibnju 2018. presudom u spojenim predmetima C 569/16 i C 570/16 odredio da nasljednici preminulog radnika mogu potraživati od bivšeg poslodavca novčanu naknadu za plaćeni godišnji odmor kojeg umrli radnik nije iskoristio. Pravo preminulog radnika na novčanu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor pripada ostavinskoj masi i može se prenijeti na njegove nasljednike.

Summary:
Regarding two applications for a preliminary ruling submitted by the Bundesarbeitsgericht (Federal Labor Court, Germany) in the proceedings of Stadt Wuppertal v. Marija Elisabeth Bauer and Volker Willmeroth v. Martina Broßonn, the European Court of Justice in May 2018 in Joined Cases C 569/16 and C 570/16 stipulated that heirs of the deceased worker may claim from the former employer a financial compensation for the paid annual leave which the deceased worker did not use. The right of a deceased worker to a financial compensation for unused annual leave belongs to the inheritance mass and can be passed on to his successors.


Ključne riječi: naknada za neiskorišteni godišnji odmor, smrt, nasljednik, izravni učinak

Goran Trbojević, dipl. iur.
Marko Antonio Škrnički Bošnjak, student studija Financije i pravo

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875 

Filip Kozlica, mag. iur.

Web pristupačnost i novi Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora

U nastavku autor, osim prikaza odredbi novog Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, uvodno pojašnjava pojam web pristupačnosti, kao i pravne okvire donošenja ovog zakona.

Sažetak:
Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN 17/19) stupa na snagu 23. rujna 2019. godine. Ovim zakonom osigurava se provedba obveza Republike Hrvatske iz Direktive 2016/2102 te se propisuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti web stranica i aplikacija tijela javnog sektora, kao i rokovi za usklađivanje sa zahtjevima. Novčane kazne za prekršitelje predviđene su za odgovorna tijela javnog sektora, ali i za odgovorne osobe u tim tijelima.

Summary:
The Act on Accessibility of Web Sites and Programming Solutions for Mobile Devices of Public Sector (Official Gazette 17/19) enters into force on September 23, 2019. This Act ensures the implementation of the Republic of Croatia's obligations under Directive 2016/2102 and prescribes requirements regarding the accessibility of websites and applications of public sector bodies as well as deadlines for compliance with the requirements. Financial penalties for offenders are prescribed for liable public sector bodies, but also for liable persons in these bodies.

Ključne riječi: web pristupačnost, osobe s invaliditetom, javni sektor

Filip Kozlica, mag. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 546.8

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Kako zaposliti stranca u Republici Hrvatskoj?

U ovome članku će se prikazati uvjeti pod kojima se mogu zaposliti različite kategorije stranaca u RH te će se opisati njihov radnopravni položaj.

Sažetak:
Zakon o strancima taksativno propisuje kategorije stranaca koji se mogu zaposliti na području RH, a uvjeti pod kojima se zapošljavaju i razina radnih prava koja im se jamči u razdoblju dok rade na području RH razlikuju se ovisno o tome kojoj od kategorija stranaca pripadaju, odnosno je li stranac kojeg poslodavac želi zaposliti državljanin EGP-a ili državljanin treće zemlje.

Summary:
The Act on Foreigners prescribes categories of foreigners who can be employed in the Republic of Croatia, while the conditions under which they are employed and the level of employment rights guaranteed during the period while working in the territory of the Republic of Croatia differs depending on which category of foreigners they belong to, or if the foreigner whom the employer wishes to employ is a citizen of European Econimic Area or a third-country citizen.

Ključne riječi: zapošljavanje, rad stranaca, dozvola za boravak i rad

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 331.5: 336.56 

Davor Rajčić, dipl. iur.

Rad istraživača državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

U članku se provodi analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Hrvatski je sabor zbog notificiranja Direktive EU 2016/801 bio dužan donijeti izmjene i dopune Zakona o strancima.
U članku će se provesti analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću, podredno i radnih odnosa, istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Croatian Parliament, due to the notification of EU Directive 2016/801, was required to adopt amendments to the Aliens Act.
The article will conduct an analysis of regulations regulating issues related to activity, subordination and working relationships, researchers of third country nationals on legal entities conducting research activities in the Republic of Croatia. The article deals with some questions about the status of these researchers if they wish to remain in the Republic of Croatia after the expiration of the contract of employment and to conclude a work contract or continue or enroll in postgraduate studies at one of the higher education institutions in the Republic of Croatia.


Ključne riječi: ugošćavanje istraživača državljana trećih zemalja, ugovor o gostovanju

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 347.79: 349.2