Cilj industrijskih akcija - očuvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Sudska praksa na području uvođenja novih odnosno drugih poslova bez formalne izmjene ugovora o radu

U članku se analiziraju neke situacije iz sudske prakse koje se odnose na promjenu poslova ugovorenih ugovorom o radu, odnosno premještajem radnika na drugo radno mjesto. 

Sažetak: 

Obavlja li radnik po nalogu poslodavca druge poslove u odnosu na one za koje je sklopljen ugovor o radu, radnik je dužan protiv (svake) odluke poslodavca kojom je povrijeđeno njegovo pravo zahtijevati zaštitu svojih prava i nakon toga tražiti i sudsku zaštitu svojih prava. Ne pristaje li radnik na promjenu, to ne daje pravo radniku da odbije izvršavati poslove za koje ga je poslodavac zadužio, osim ako nema neki posebno opravdani razlog utemeljen na zakonu.

Summary:

If the employee performs other tasks in relation to those for which the employment contract has been concluded by the order of the employer, the employee is obliged to demand protection against (every) decision of the employer which violated his rights and then seek judicial protection of his rights. If employee does not agree to a modification of employment contract, that does not entitle him/her to refuse to perform the tasks entrusted to him by the employer unless there is some specifically justified reason based on law.

Ključne riječi: poslovi ugovoreni ugovorom, promjena poslova, premještaj radnika na drugo radno mjesto

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 349.2

Izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof.v.š.; Izv. prof. dr. sc. Safet Subašić, prof.

Komplementarnost radnog prava i elemenata pravne države

U nastavku ovoga rada pokušat ćemo pojedinačno i zatim kauzalno razmotriti bitne elemente radnog prava i njihovu pravnost i temeljne postavke pravne države u njihovoj funkcionalnoj vezi i društvenim implikacijama.

Sažetak:

Radni odnos je centralna kategorija radnog prava i u tom kontekstu analizirat ćemo u kojoj dimenziji pravna država i vladavina prava determiniraju njihov karakter.  Radni odnos ima dva motrišta: društveno-radno i radno-pravno motrište. Pravna država vrši stanovit utjecaj na društvene odnose razvijanjem pravne svijesti putem primjene načela zakonitosti i jednakopravnosti svih pred zakonom. Pravna država počiva na načelu zakonitosti i u tom kontekstu ona se može etablirati uz jednakost svih pred zakonom i uz vladavinu prava. Iako se radi o dva različita pojma u teorijskopravnom smislu u svom faktičkom i funkcionalnom smislu pravna država i vladavina prava su komplementarne i gotovo međuzavisne. Stoga se  pojam demokratske pravne države u svom mogućem suvremenom značenju pojavljuje kao pravno-sociološka kategorija koja daje optimalne okvire za ljudske slobode, mogućnost jednakih šansi, njihovu jednakost, odnosno jednakopravnost pred državom i zakonom. Postavlja se pitanje, u kojoj mjeri i na koji način elementi pravne države utječu na razvoj radnog prava. Na ove i neke druge dvojbe pokušat ćemo odgovoriti u ovom radu.

Summary:
Employment is a central category of labor law and in this context we will analyze the extent to which the rule of law determine their character. The rule of law has a certain influence on social relations by developing legal awareness through the application of the principle of legality and equality of all individuals before the law. The rule of law rests on the principle of legality, and in this context it can be established with the equality of all before the law and with the rule of law.

Ključne riječi: radno pravo, radni odnos, pravna država, vladavina prava

Izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.
Izv. prof. dr. sc. Safet Subašić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 349.2: 342.9

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju prestanka radnog odnosa

Prestanak radnog odnosa utječe na korištenje određenih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja radnika osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U članku će se opisati kako činjenica prestanka radnog odnosa utječe na status u obveznom zdravstvenom osiguranju, naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kao i na neka prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Sažetak:

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, naknada plaće pripada još najviše 30 dana računajući od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom i to pod uvjetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom te da je u vrijeme prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom imao pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ZOZO-a.

Summary:
An insured person whose employment has been terminated during the period of temporary incapacity has the right to the remuneration for a maximum of 30 days, counting from the date of termination of employment, provided that his/her chosen doctor has determined his/her temporary incapacity at least eight days prior to the date of termination of employment and that, at the time of termination of employment or activities by personal work, he/she was entitled to remuneration in accordance with the provisions of the Act on Mandatory Health Insurance.

Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, privremena nesposobnost za rad, prestanak radnog odnosa

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 11/2019.

UDK: 349.2: 368.9

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Dopuštenost sudjelovanja visokoškolskih nastavnika u televizijskim emisijama i sloboda izražavanja kroz prizmu odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kula protiv Turske

U članku se analizira odluka Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je Sud zauzeo stajalište da neodobravanje sudjelovanja sveučilišnih nastavnika u javnim medijima (televizijskim emisijama) i njihovo sankcioniranje zbog toga, predstavlja u konkretnom slučaju povredu čl. 10. Europske konvencije te je postavio okvire miješanja vlasti u ovoj domeni.

Sažetak:
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP, Sud) nedavno je odlučivao u predmetu Kula protiv Turske. Odluka je donesena u povodu zahtjeva br. 70838/13, i to dana 31. listopada 2017. Zahtjev se odnosio na zaštitu slobode mišljenja i izražavanja za koju je podnositelj  zahtjeva smatrao da je nedozvoljavanjem i sankcioniranjem njegova nastupanja u televizijskim emisijama nadzora narušena.

Summary:
The European Court of Human Rights in Strasbourg has recently ruled in case Kula v. Turkey. The decision was made on application no. 70838/13, dated 31 October 2017. The request concerned the protection of freedom of thought and expression, which the applicant considered to have been violated by the sanction of his appearance in television broadcast.

Ključne riječi: sloboda izražavanje, akademske slobode, opravdanost stegovne sankcije, nužnost u demokratskom društvu

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 378:316.77

dr. sc. Ivana Krišto, dipl.ing; Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl.ing.sig.; Cvetan Kovač, bac.ing.sec., bacc.ing.traff.

Prednosti i izazovi socijalnog dijaloga u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

U ovom se članku daje pregled dijela rezultata provedenog istraživanja o kvaliteti socijalnog dijaloga u provedbi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj. Na temelju rezultata istraživanja, koji su ukazali na percepciju ispitanika o kvaliteti socijalnog dijaloga u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, svakako je potrebno poduzeti dodatne aktivnosti usmjerene na edukaciju i informiranje koji mogu pridonijeti jačanju i unapređenju socijalnog dijaloga na tripartitnoj i bipartitnoj razini.

Sažetak:

Glavna potencijalna korist socijalnog dijaloga kao instrumenta upravljanja nacionalnim industrijskim odnosima, pa tako i u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, jest to što pronalaženjem kompromisa i zajedničkih rješenja može pomoći riješiti sukobe. Socijalni dijalog otvara prostor interakcijama i odlučivanju socijalnih partnera, dok sindikatima i udrugama poslodavaca daje priliku da preuzmu aktivnu, institucionaliziranu i priznatu ulogu u nacionalnom procesu donošenja politika, kroz autonomne sporazume ili tripartitni dijalog o vladinoj socijalnoj politici i politici tržišta rada.

Učinkovito realiziranje ciljeva, pa tako i onih vezanih za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika zahtijeva učinkovit socijalni dijalog o pitanjima važnima za zdravlje radnika i sigurnost na radu, kao i razumijevanje uloge i obveza povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i sindikalnih povjerenika.

Jedan od preduvjeta su i razvijeni stručni kapaciteti svih sudionika socijalnog dijaloga. Preduvjet pak daljnjem razvoju stručnih kapaciteta jest istraživanje kvalitete postojećega stanja. Upravo na tragu potrebe istraživanja postojećeg stanja kvalitete socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta „Zaštita na radu-prilika i izazov u socijalnom dijalogu“, čiji je nositelj Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića iz Kutjeva, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2018. godine provedeno je istraživanje.

Summary:

The main potential benefit of social dialogue as an instrument for managing national industrial relations, including the area of occupational health and safety, is that finding compromises and common solutions can help in resolving conflicts. Social dialogue opens the space for social partner interactions and decision-making, while giving unions and employers' associations the opportunity to take an active, institutionalized and recognized role in national policy-making, through autonomous agreements or tripartite dialogue on government social and labour market policies.

Ključne riječi: povjerenik radnika za zaštitu na radu, socijalni dijalog, zaštita na radu

dr.sc. Ivana Krišto, dipl.ing.
Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl.ing.sig.
Cvetan Kovač, bac.ing.sec., bacc.ing.traff.

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 331.45 : 331.104

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Porez na dohodak/plaću u Njemačkoj

Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer) (izdanje 2019.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. U nastavku dajemo prijevod naslovljene publikacije. 

Sažetak: 
Lista javnih zadaća koje se izvršavaju u interesu zajednice široka je: obrazovanje, izgradnja i održavanje infrastrukture, socijalno osiguranje, unutarnja i vanjska sigurnost. Svi ti javni rashodi financiraju se poreznim prihodima. Prihodi od poreza na prihode najznačajniji su izvor državnih prihoda. Godine 2017. udio od poreza na dohodak (Einkommensteuer), poreza na plaću (Lohnsteuer) i solidarnog dodatka (Solidaritätszuschlag) predstavljali su udio od 40,9 % u ukupnim poreznim prihodima. Time su prihodi od poreza na dohodak, zajedno s prihodima od poreza na dodanu vrijednost (30,8% u 2017.), najizdašniji izvor javnog proračuna. Oni značajno pridonose financijskoj snazi njemačkog društva. 

Summary:
The list of public tasks performed in the interest of the community is extensive: education, construction and maintenance of infrastructure, social security, internal and external security. All these public expenditures are financed by tax revenues. Income tax revenue is the most significant source of government revenue. In 2017, the share of income tax (Einkommensteuer), payroll tax (Lohnsteuer) and solidarity allowance (Solidaritätszuschlag) accounted for 40.9% of total tax revenue. This makes income tax revenue, together with value added tax revenue (30.8% in 2017), the most abundant source of public budgeting. They contribute significantly to the financial strength of German society.

Ključne riječi: porez na dohodak, visina poreza, Njemačka

Preveo, sažeo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 336.226.1 (430)