Ovaj rad prikazuje postupke i institute kojima je radnicima, odnosno njihovim predstavnicima, omogućeno da sudjeluju u donošenju odluka poslodavca. Radnici/predstavnici radnika to pravo ostvaruju kroz pravo na informiranje, prava na savjetovanje i suodlučivanje i pravo predstavnika radnika na članstvo u upravnom vijeću ili sličnom tijelu poslodavca. U ovom radu navedeni instituti povezuju se sa aktualnom sudskom praksom
Sažetak:
Da bi se ispunila svrha i omogućilo radnicima da aktivno sudjeluju u postupcima donošenja odluka poslodavca važnim za položaj radnika, njihovim predstavnicima mora se omogućiti dostupnost bitnih informacija, na temelju kojih bi predstavnici radnika mogli donositi sudove i svoje odluke, kojima će moći utjecati na donošenje odluka poslodavca.
Summary:
In order to fulfill the purpose and to enable workers to actively participate in employer´s decision-making processes relevant to the position of workers, their representatives must be provided with essential information on the basis of which workers' representatives can make judgments and their decisions that will influence employer in making decisions.
Ključne riječi: pravo na informiranje, savjetovanje, suodlučivanje, predstavnik radnika u tijelima poslodavca, sudska praksa
Željko Petrišić, dipl. iur.
Odvjetnik iz Zagreba
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 331.107
U nastavku autorica ovog stručnog članka analizira nekoliko recentnih odluka Europskog suda za ljudska prava iz područja zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu.
Sažetak:
Europski sud za ljudska prava (dalje Sud) posljednje vrijeme donio je nekoliko odluka iz područja zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu. Riječ je o predmetima Ribalda Lopez i drugi protiv Španjolske, Yilmaz protiv Turske, Libert protiv Francuske i Garamukanwa protiv Ujedinjenog kraljevstva. U nekim od predmeta povreda prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života je utvrđena, a u nekima ne.
Summary:
The European Court of Human Rights has recently made several decisions in the field of the protection of workers' privacy in the workplace. These are Ribalda Lopez and others v. Spain, Yilmaz v. Turkey, Libert v. France, and Garamukanwa v. The United Kingdom. In some cases, the violation of the right for private and family life was found, and in some it wasn´t.
Ključne riječi: zaštita privatnosti radnika, osobni podaci, dopuštenost dokaza
mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu
RADNO PRAVO 02/2020
UDK: 331.104: 342.721
U ovom tekstu, nakon generalne raščlambe načina konsenzualnog okončanja upravnog spora, iznosimo neke posebnosti ovakvog dovršetka spora u službeničkim predmetima.
Sažetak:
U članku su razmotreni načini na koji upravni spor može biti dovršen konsenzualno, s dodatnim osvrtom na posebnosti takvog dovršetka spora u službeničkim predmetima. Analiza obuhvaća i procesne posebnosti odlučivanja u predmetima vezanima uz državnu odnosno lokalnu službu, stranke u službeničkim sporovima, te specifičnosti predmeta što se rješavaju slobodnom ocjenom. Ujedno se upućuje na (zasad) u praksi neiskorištene mogućnosti što ih pruža sudska nagodba u upravnom sporu.
Summary:
The article discusses ways in which an administrative dispute can be resolved consensually, with special emphasis on the specifics of such a dispute in administrative cases. The analysis also covers the procedural specifics of decision-making in cases related to the state or local service, parties to civil disputes, and the specifics of the cases to be resolved by discretionary assessment. At the same time, it refers to the practically unused possibilities provided by the court settlement in an administrative dispute.
Ključne riječi: službenički odnosi, upravni spor, konsenzualno okončanje spora, sudska nagodba, slobodna (diskrecijska) ocjena
Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.
Upravni sud u Rijeci, sudac i predsjednik suda, vanjski suradnik pravnih fakulteta u Rijeci i Zagrebu
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 342.92
Ovim stručnim člankom skrećemo pozornost na obveze i sustav odgovornosti lokalnih službenika i namještenika u obavljanju dužnosti kroz prikaz: vrsta povreda službene dužnosti, nadležnih tijela za provođenje postupka i sam postupak zbog povrede službene dužnosti te prikaz propisanih kazni za povrede istih, koji su propisani odredbama članaka od 32. do 70. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Također, navođenjem zakonskih odredbi, sudske prakse i prakse nadležnih službeničkih sudova upozoriti ćemo na neke specifičnosti i nedorečenosti postupka povrede obveza iz radnog odnosa službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Sažetak:
Obveze službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koje proizlaze iz Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj 86/08, 61/11, 4/18 i 96/18) jesu obavljanje dužnosti temeljem zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona. Nasuprot tome, neispunjavanje zakonom i propisima predviđenih obveza za posljedicu ima odgovornost za povrede službene dužnosti.
Summary:
Obligations of civil servants and employees in local and regional self-government arising from the Act on Officials and Employees in Local and Regional Self-Government (Official Gazette 86/08, 61/11, 4/18, 96/18) are duties pursuant to adopted laws and regulations. In contrast, failure to comply with the obligations laid down by laws and regulations result in liability for breach of official duties.
Ključne riječi: obveze službenika i namještenika, povrede službene dužnosti
Ante Galić, dipl. iur.
Pročelnik Tajništva Grada - Tajnik Grada Šibenika
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 349.2: 353
Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je obvezno za sve osobe sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance sa odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj i utvrđuje se prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih ZOZO-om za koje osoba ispunjava uvjete, osim ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Sažetak:
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13. i 98/19. - u daljnjem tekstu: ZOZO) uređuje se pitanje zdravstvenog osiguranja koje je obvezno za sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
Osiguranim osobama u obveznom zdravstvenom osiguranju obuhvaćeni su osiguranici u koje, između ostaloga, spadaju i redovni učenici i studenti koji su navršili 18 godina života kao zasebne kategorije osiguranika te osigurane osobe djeca do navršene 18. godine života, koja status stječu neovisno od toga da li se nalaze na redovnom školovanju i neovisno da li imaju nosioca zdravstvenog osiguranja preko kojeg bi ostvarivali zdravstveno osiguranje.
Međutim nakon navršenih 18. godina života status osiguranih osoba djece se mijenja i status osiguranika redovnih učenika i studenata u obveznom zdravstvenom osiguranju mogu steći jedino pod uvjetom da su u pitanju redoviti učenici srednjih škola ili redoviti studenti u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama Europske unije.
Summary:
The Act on Mandatory Health Insurance (Official Gazette 80/13, 137/13, 98/19) regulates the health insurance, which is obligatory for all persons residing in the Republic of Croatia and foreigners with a permanent residence permit in the Republic of Croatia, unless otherwise regulated by an international treaty or special law.
Insured persons in mandatory health insurance include, but are not limited to, full-time students and students who have attained 18 years of age as separate categories of insured persons and children up to the age of 18, who acquire that status regardless of whether are in full-time education and regardless of whether they have a health insurance carrier through which they would obtain health insurance.
Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, učenici, studenti
Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 368.942-057.87
Dvostruko oporezivanje dobiti poduzetnika u različitim državama članicama posljedično dovodi do negativnog učinka za prekogranična ulaganja, a što pak utječe na stvaranje nestabilnog okruženja kako za porezne obveznike tako i za porezne uprave. S obzirom da su se postojeći mehanizmi za rješavanje poreznih sporova između država članica EU povezanih s dvostrukim oporezivanjem pokazali nedostatnima u provedbi, potrebno je bilo poboljšati te mehanizme s ciljem kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja uz potpuno uklanjanje dvostrukog oporezivanja. Sukladno tome, donesena je Direktiva o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, a temeljem koje će se postojeći mehanizmi za rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u EU kombinirati s obvezujućom arbitražom. U nastavku teksta biti će više riječi o navedenoj tematici.
Sažetak:
Dana 24.10.2019. na snagu je stupio Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji kojim se utvrđuju pravila o mehanizmima rješavanja sporova između Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije kada ti sporovi proizlaze iz tumačenja i primjene ugovora, sporazuma i konvencija kojima je predviđeno uklanjanje dvostrukog oporezivanja dohotka i/ili dobiti, te ako je to primjenjivo i kapitala. Naime, donošenjem tog Zakona Republika Hrvatska usklađuje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća Europske Unije o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji.
Summary:
The Act on Tax Dispute Resolution Mechanisms in the European Union, which lays down rules on dispute settlement mechanisms between the Republic of Croatia and other EU Member States, came into force on 24.10.2019. in case when these disputes arise from the interpretation and application of treaties, agreements and conventions providing for the elimination of double taxation of income and/or profit and, if applicable, capital. By adopting this law, the Republic of Croatia harmonize its national legislation with the acquis communautaire and with the Council Directive on tax dispute resolution mechanisms in the European Union.
Ključne riječi: odnosni porezni obveznik, porezni sporovi, podnošenje prigovora, savjetodavno i alternativno povjerenstvo za rješavanje sporova
Bernard Iljazović, dipl. iur.
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 336.22(4): 347
Navedenim tekstom dajemo skraćeni prikaz novog Zakona o vatrogastvu koji je objavljen u Narodnim novinama br. 125/19., te je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Sažetak:
Novim Zakonom o vatrogastvu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine reguliran je sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj, a poglavito uvjeti i način ustrojavanja vatrogasnih tijela i organizacija na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini, njihove obveze u području vatrogastva, osnivanje, način upravljanja i djelovanja vatrogasnih postrojbi, radnopravni status profesionalnih vatrogasaca i pravni status dobrovoljnih vatrogasaca, vatrogasne intervencije, prava i obveze kod vođenja vatrogasnih intervencija te zaštita na radu pri vatrogasnim intervencijama, školovanje, osposobljavanje i usavršavanje u sustavu vatrogastva, financiranje vatrogastva na svim razinama te nadzor nad provedbom navedenog Zakona.
Summary:
The new Act on Fire-prevention, which has been in force since January 1, 2020, regulates the fire system in the Republic of Croatia, and in particular the conditions and method of organization of fire institutions and organizations at national, regional and local level, their obligations in the field of fire fighting, establishment, management and activities of fire brigades, the legal status of professional firefighters and the legal status of volunteer firefighters, firefighting interventions, rights and obligations in conducting firefighting interventions and protection at work during firefighting interventions, education, training and training in the firefighting system, financing of firefighting at all levels and by implementing the said Act.
Ključne riječi: vatrogasne postrojbe, profesionalni vatrogasac
Alan Vajda, mag. iur.
RADNO PRAVO 2/2020
UDK: 614.84 (094.5)