Postupanje poslodavaca kod epidemije - postoje li i kakve su mogućnosti smanjivanja prava radnika

Krešimir Rožman, mag. iur.; mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing.

Zdravstveni pregledi radnika - obveze, mogućnosti i posljedice

U članku autori detaljno prikazuju materiju vezanu za zdravstvene preglede radnika i kandidata za posao. Posebno prikazuju što su to poslovi s posebnim uvjetima rada te obveze pregleda za takve poslove. Također prikazuju sve ostale situacije kada prema propisima može doći do pregleda radnika. Prikazuju postupak, troškove i posljedice.

Sažetak:

Zdravstveni pregledi radnika odnosno kandidata za posao obavljaju se sa svrhom zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Preglede obavlja ovlaštena ustanova odnosno specijalist medicine rada, na temelju uputnice poslodavca koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje traženih poslova. Kada se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada pregled je obvezan prije početka rada na tim poslovima (prethodni pregled) i u propisanim rokovima (periodični pregled). Radnik koji ne dobije uvjerenje o sposobnosti ne smije te poslove obavljati. Koji su poslovi s posebnim uvjetima rada određuje Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84), ali i niz posebni propisa. Osim u vezi poslova s posebnim uvjetima rada, u više propisa određena je obveza ili mogućnost upućivanja radnika na pregled, kao npr. za noćne radnike, maloljetnike i drugo. Posljedice nedobivanja uvjerenja o sposobnosti za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada neizostavno dovodi obveze promjena posla, ali može dovesti, što je i česti slučaj, i do otkaza ugovora o radu.

Summary: 

Health examinations of employees or job applicants are performed to protect the health and safety of workers. The examinations are performed by an authorized institution or specialist in occupational medicine, on the basis of an employer reference containing information on the type of work and other circumstances influencing the assessment of his/her ability to perform the required work. In the case of jobs with special working conditions, the inspection is obligatory before the start of work on these jobs (preliminary inspection) and within the prescribed deadlines (periodic review). An employee who does not receive a certificate of competence aren´t allowed to perform these tasks.

Ključne riječi: zdravstveni pregledi, prethodni pregled, periodični pregled, specijalist medicine rada, uvjerenje, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu

Krešimir Rožman, mag. iur., „Radno PRAVO“
mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing., ZITEL zaštita

RADNO PRAVO 3/2020

UDK:  331.45: 614 

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Pregled obveza poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika

Autor donosi pregled specifičnih obveza iz područja radnog prava kojih su se, pod određenim okolnostima, obvezni pridržavati svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika. Neke od navedenih obveza uključuju donošenje pravilnika o radu, imenovanje osobe ovlaštene za prikupljanje osobnih podataka radnika kao i osobe za zaštitu dostojanstva radnika, zapošljavanje određenog broja osoba s invaliditetom, i dr.

Sažetak:

Zakonodavac je ustanovio sljedeće specifične obveze svim poslodavcima koji zapošljavaju najmanje 20 radnika: obvezu donošenja i objave pravilnika o radu, obvezu imenovanja osobe koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati obrađuju li se osobni podaci u skladu sa zakonom, obvezu imenovanja osobe koja je osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, obvezu vođenja računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika prilikom davanja poslovno uvjetovanog otkaza, obvezu poslodavca da radnicima omogući sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, ako radnici tako odluče, omogućiti izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, te zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom.

Summary:

The legislator has established the following specific obligations for all employers who employ at least 20 workers: the obligation to adopt and publish ordinance, the obligation to appoint a person who must enjoy the trust of workers and who is empowered to monitor whether personal data are processed in accordance with the law, the obligation to appoint a person which, in addition to the employer, is authorized to receive and resolve complaints related to the protection of the dignity of workers, the obligation to take into account the duration of employment, age and maintenance obligations charged to workers when giving a conditionally terminated dismissal, the obligation of the employer to enable workers to participate in decisions regarding their economic and social rights and interests, if the workers are interested, enable the selection of the commissioner of workers for occupational health and safety , and lastly, employ a number of persons with disabilities.

Ključne riječi: pravilnik o radu, osoba za zaštitu dostojanstva, povjerenik radnika za zaštitu na radu

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 3/2020

UDK: 331.104 

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Izračun kritične mase radnika kao mjerila obveze poslodavca da donese pravilnik o radu

Konzumacija prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju s poslodavcem ponekad teško pada na plodno tlo, jer se radnici iz točno neutvrđenih razloga ponešto nevoljko odlučuju na sindikalno organiziranje, dok je zakonodavac općim propisom o radu zakonske snage predvidio obvezu poslodavca da, pod određenim uvjetima u osnovi vezanim uz broj radnika koje zapošljava, donese pravilnik o radu  radi reguliranja određenih otvorenih pitanja važnih za položaj radnika.

Sažetak:

Zakonodavac je propisao obvezu poslodavca da donese pravilnik o radu s kojim će urediti određena pitanja važna za položaj radnika, za slučaj da radnici nisu sindikalno organizirani pa predmetna pitanja nisu uređena mehanizmom kolektivnog ugovora.

Kriteriji za utvrđivanje postanka poslodavčeve obveze relativno jasno su određeni u općem propisu o radu zakonske snage, ali trenutak u kojem je poslodavac dužan donijeti i objaviti pravilnik o radu, kao i pojam radnika koji ulaze u kritičnu masu od dvadeset stalno zaposlenih radnika, nije precizno determiniran. To stvara nepotrebnu pravnu nesigurnost.

Zaključno se konstruktivno predlaže kako definirati trenutak u kojem nastaje obveza poslodavca da donese pravilnik o radu s odgovarajućim sadržajem i kroz koji odsječak vremena treba promatrati fluktuaciju radnika kod određenog poslodavca, radi garniranja njegove prethodno navedene obveze.

Summary:

The legislator has prescribed an obligation for the employer to adopt a rulebook to regulate certain issues relevant to the position of workers, in case workers are not unionized and the issues in question are not regulated by the collective agreement mechanism.

The criteria for determining the origin of an employer obligation are relatively clearly defined in the general regulation on the force of law, but the moment at which the employer is required to adopt and publish the rulebook, as well as the concept of workers entering the critical mass of twenty full-time workers, is not precisely defined . This creates unnecessary legal uncertainty.

Finally, author suggested how to define the moment at which the obligations of the employer to enact a rulebook on the relevant content arise and through which the time fluctuation of the employee's fluctuation with the particular employer should be observed, in order to guarantee previously stated obligation.

Ključne riječi: pravilnik o radu, obveza poslodavca, dvadeset radnika, kolektivni ugovor

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 3/2020

UDK: 331.104

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Pravni položaj komora u kolektivnom pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora

U članku se analizira pravni položaj komora kod kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora. Osim navedenog, objašnjava se pojam, pravna priroda i vrste komora, način osnivanja i djelovanja komora u Republici Hrvatskoj te (ne)obvezatnost članstva u komorama.

Sažetak:
Komore nemaju status udruga poslodavaca u smislu odredbi Zakona o radu o korporativnom udruživanju, te ne mogu niti biti stranke kolektivnih ugovora koji bi obvezivali poslodavce uključene u te komore. Ipak, komore se mogu pojaviti kao stranke kolektivnih ugovora i to izravno, na način da u svojstvu poslodavca sklope kolektivni ugovor na razini komore kao poslodavca (tzv. kućni kolektivni ugovor) koji se odnosi na zaposlenike komore.  

Summary:
Chambers do not have the status of employers' associations within the meaning of the provisions of the Labor Act concerning Corporate Association, nor they can be parties to collective agreements that would bind employers involved in those chambers. However, chambers may appear as parties to collective agreements by concluding, as an employer, a collective agreement at the chamber level as an employer (the so-called home collective agreement) relating to the employees of the chamber.

Ključne riječi: komore, kolektivno pregovaranje, pravo na udruživanje

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 3/2020

UDK: 331.105: 061

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Nomotehničke i druge karakteristike Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (N.N. 98/19 od 16.10.2019.)

Sadržaj ovoga rada su nomotehničke i druge oznake (karakteristike) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu („N.N“ 98/19.)

Sažetak:

U „N.N“ 98/19 od 16.10.2019. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, što je posljedica stupanja na snagu i primjene Zakona o sustavu državne uprave „N.N.“ 66/19 i propisivanja stvarne nadležnosti upravnih tijela županije odnosno Grada Zagreba nadležnih za rad. Ovo je „školski primjer“ kako jedna izmjena i dopuna uvjetuje brojne druge aktivnosti i zahtjeve na usklađivanju „vezanih“ propisa različitog naziva, sadržaja, postupka donošenja, prostornog i vremenskog važenja. To je skup i zahtjevan postupak brojnih subjekata na „pripremi“ propisa sve do Hrvatskog sabora, a to se odnosi na županije i Grad Zagreb i upravna tijela u njima koja će provoditi odredbe (za sada) četiri podzakonska akta, koja se izravno usklađuju u ovom postupku: način izbora miritelja i postupak mirenja; registracija ugovora o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima; vođenje evidencija kolektivnog ugovora te na vođenje registra udruga.

Summary: 
In "N.N" 98/19 dated 16/10/2019. the Law on Amendments to the Labor Law was published, which is a consequence of the entry into force and application of the Law on the State Administration System "N.N." 66/19 and prescribing the actual jurisdiction of the administrative bodies of the county or City of Zagreb competent for labor. This is a "school example" of how one amendment necessitates numerous other activities and requirements for the harmonization of "bound" regulations of different names, contents, adoption procedures, spatial and temporal validity. 
It is an expensive and demanding process of numerous entities in the “preparation” of regulations up to the Croatian Parliament, and it refers to the counties and the City of Zagreb and the administrative bodies in them that will implement the provisions of (for now) four by-laws, which are directly harmonized in this procedure: method of selecting a conciliator and conciliation procedure; registration of employment contracts for seafarers and workers on board fishing vessels; keeping records of the collective agreement and listing the associations.

Ključne riječi: Zakon o radu, izmjene i dopune, podzakonski akti, nomotehničke oznake.

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 3/2020

UDK: 349.2 (094)

Snježana Baloković, dipl. iur.

Mirovine za osobe koje rade na rizičnim poslovima - promjena bez promjene

Članak obrađuje status radnika koji rade na opasnim i za zdravlje štetnim poslovima u mirovinskom osiguranju.

Sažetak:

Početkom 2019. godine stupio je na snagu novi Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. S obzirom da se radi o institutu neprimjerenom kombiniranom mirovinskom sustavu, kakav Hrvatska ima od 2002. godine, posljednjih desetak godina bilo je planirano da se sustav za osobe koje rade na opasnim i štetnim poslovima revidira i da se položaj takvih radnika uredi na primjereniji način. U tom smislu izrađena je studija u kojoj su analizirani uvjeti pod kojima se obavljaju opasni i štetni poslovi, međutim ista je rezultirala samo smanjenjem broja poslova, što je logično s obzirom na napredak tehnologija i poboljšanje uvjeta rada u posljednja dva desetljeća, ali se zakonodavac nažalost nije odlučio na drugačiji i cjelovitiji pristup rješavanju statusa radnika koji rade na rizičnim poslovima. Stoga je i dalje na snazi, sada novi Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem koji regulira doduše manji broj radnih mjesta, ali veći broj zanimanja na kojima se dodaje staž i snižava starosna dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na račun svih osiguranika koji uplaćuju doprinose u sustav generacijske solidarnosti, jer povećani doprinosi koji se uplaćuju za taj dodani staž ne pokrivaju trošak isplate rano ostvarenih i shodno tome dugo korištenih mirovina. Štoviše, ti osiguranici i dalje pretežno ostaju isključeni iz obveznog kapitaliziranog sustava, dok u dobrovoljni kapitalizirani sustav, koji bi im omogućio povoljniji položaj nakon umirovljenja presporo ulaze, s obzirom da to ovisi o njihovim poslodavcima.

Summary:

The subject of paper is an analysis of the status of workers working in arduous and hazardous occupations within the pension insurance scheme. At the beginning of 2019, the new Law on Periods of Insurance with Increased Duration entered into force. Since this is an institute completely unsuitable to the mixed public – private pension system in force in Croatia from 2002, there was a plan for the last ten years to amend the system based on that Law or to replace it with the new one. In this regard, a study was conducted to analyse the conditions under which hazardous and harmful jobs are performed, but the latter only resulted in a reduction in the number of jobs, which is logical given the advancement of technology and the improvement of working conditions in the last two decades. However, the legislature has unfortunately not opted for a different and more holistic approach to addressing the status of workers at risky jobs. Therefore, the new Law on Periods of Insurance with Increased Duration came into force, which regulates a smaller number of jobs, but more occupations were added where periods are counted with increased duration and where the retirement age is lowering at the expense of all contribution payers. Namely, increased contributions are not enough to cover all pension costs for those persons for the payment of early earned and consequently long-used pensions. Moreover, those persons are still overwhelmingly excluded from the mandatory funded scheme, while entering the voluntary funded scheme, which would allow them to gain a more favourable post-retirement position, is still slowly being introduced, given that it depends on their employers.

Ključne riječi: rad na opasnim i štetnim poslovima, staž osiguranja s povećanim trajanjem, mirovinsko osiguranje, starosna mirovina, sniženje dobne granice, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem