Članci

Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći uvode se značajne promjene u sustavu minimalnih plaća u Republici Hrvatskoj. Proširen je predmet zakona, uvedene su značajne novine te je proširen broj prekršaja. Napravljen je novi korak u zakonodavnome razvoju instituta minimalne plaće koji je započeo 2008. godine.

Sažetak:

Analizom Zakona o minimalnoj plaći iz 2018. godine utvrđeno je da je uveden precizniji i transparentniji postupak predlaganja visine minimalne plaće. Nisu utvrđeni negativni učinci na tržištu rada. Ipak, zaključeno je kako je zakonodavni okvir koji uređuje institut minimalne plaće potrebno dodatno unaprijediti kako bi se zaštitile najranjivije skupine radnika. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći primjenjuje se od 1. prosinca 2021. Otežani uvjeti rada uvršteni su među dodatke na plaću koji se ne uvrštavaju u iznos minimalne plaće, izričito je propisano da nije dopušten sporazum između poslodavca i radnika o odricanju od prava na minimalnu plaću, propisano je da minimalna plaća mora biti ugovorena ili utvrđena u bruto iznosu, omogućen je inspekcijski nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora s proširenom primjenom te je proširen broj prekršaja. Donesena je i nova Uredba o visini minimalne plaće kojom je iznos minimalne plaće povećan na 4.687,50 kuna bruto, što predstavlja uvećanje od 10,29 %.

Summary:

The analysis of the Minimum Wage Act (2018) concluded that a more precise and transparent procedure for proposing the amount of minimum wage has been introduced. Negative effects on the labour market haven’t been identified. Nevertheless, it was concluded that the legislative framework needs to be further improved in order to protect the most vulnerable groups of workers. The amendments of the Minimum Wage Act apply from 1 December 2021. Difficult working conditions are listed among the wage supplements that are not included in the amount of the minimum wage. It is explicitly prescribed that an agreement between the employer and the employee on waiver of minimum wage is not allowed. The minimum wage must be agreed or determined in gross amount. Inspection supervision over the application of collective agreements with extended application is enabled and the number of violations is expanded. A newly adopted Decree on the amount of the minimum wage increased the amount of the minimum wage to HRK 4,687.50 gross, which is an increase of 10.29%.

Ključne riječi: minimalna plaća, otežani uvjeti rada, uvećanja plaće

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 11/2021

UDK 11/2021

Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer)(izdanje 2017.). Za potrebe javnosti dostupan je na web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.

SAŽETAK:

Lista javnih zadaća koje se izvršavaju u interesu zajednice široka je: obrazovanje, infrastruktura, socijalno osiguranje, unutarnja i vanjska sigurnost. Javne usluge financiraju se poreznim prihodima. Prihodi od poreza na dohodak najznačajniji su izvor državnih prihoda. Godine 2016. prihodi od poreza na dohodak (Einkommensteuer), poreza na plaće (Lohnsteuer) i solidarnog dodatka (Solidaritätszuschlag)  predstavljali su udio od 36,2 % u ukupnim poreznim prihodima. Time su prihodi od poreza na dohodak, zajedno s prihodima od poreza na dodanu vrijednost (30,8 % u 2016.), najizdašniji izvor javnog proračuna. Oni značajno pridonose financijskoj snazi njemačkog društva.

Summary:

A list of public tasks carried out in the interest of the community is wide: education, infrastructure, social security, internal and external security. Public services are funded by tax revenues. Income from income tax is the most important source of government revenue. In 2016, income from income tax (Einkommensteuer), payroll tax (Lohnsteuer) and solidarity supplement (Solidaritätszuschlag) accounted for 36.2% of total tax revenue. In this way, income from income tax, together with value added tax revenue (30.8% in 2016), is the most prominent source of public budget. They significantly contribute to the financial strength of German society.

Ključne riječi: porez na dohodak, plaća, porezi, Njemačka

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 1/2018

UDK: 336.226.1 (430)

U nastavku Vam donosimo pozitivnopravno uređenje plaća u Republici Hrvatskoj u odnosu na organizaciju radnog vremena, uz primjere izračuna plaće radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, u preraspodjeli i nejednakom rasporedu radnog vremena, te u nekim drugim specifičnim situacijama koje se mogu pojaviti u svakodnevnoj praksi.

SAŽETAK:
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje mu poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Plaća je, rekli bismo, novčana protučinidba koju radnik prima na ime poslova koje je obavio za poslodavca. Dakle, poslodavac radnika plaća za obavljeni rad, što u pravilu znači za radno vrijeme u kojem je radnik obavljao taj rad, koje se u Republici Hrvatskoj gotovo isključivo iskazuje na mjesečnoj razini. Posljedično, moguće je zaključiti kako poslodavac radniku formalno plaća njegovo dobrovoljno uloženo (radno) vrijeme.

Summary:

An employer is obliged to give an employee a job and pay him a salary, and the worker is obliged to perform the job personally in accordance with the instructions given by the employer corresponding to the nature and type of work. Salary is monetary counterfeit that an employee receives for the work he has done for the employer. Thus, the employer pays the employee for the work, which actually means for the working time in which the worker has performed the work, which is almost exclusively in the Republic of Croatia expressed on a monthly basis. Consequently, it is possible to conclude that the employer formally pays the employee´s voluntarily invested (working) time.

Ključne riječi: plaća, radno vrijeme, obračun plaće

Hrvoje Orešić, mag. iur.
urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 6/2018

UDK: 331.2: 331.31

Ekonomika javnog sektora ili javne financije analiza financijske aktivnosti države te utjecaj na razinu i alokaciju raspoloživih sredstava, raspodjelu dohotka i razinu ekonomske aktivnosti. Naglasak je na ostvarivanje javnih prihoda i redistribuciju javnih rashoda. Glavno usmjerenje je na analize učinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu tereta između stanovnika te analize učinaka državnih rashoda uz utvrđivanje minimalnih financijskih standarda u pružanju javnih dobara i usluga.

Sažetak:
Ekonomika javnog sektora ili javne financije analiza financijskih aktivnosti države te utjecaj na razinu i alokaciju raspoloživih sredstava, raspodjelu dohotka i razinu ekonomske aktivnosti. U mnogim je zemljama naraslo bogatstvo najbogatijih i povećana dohodovna nejednakost ponovno su potaknuli zanimanje za temu nejednakosti. Veća nejednakost je zapreka gospodarskom i društvenom razvoju jer uvjetuje narušavanje socijalnog kapitala i slabi sudjelovanje građana u političkom životu i društvu. U cilju ublažavanja nejednakosti primjenjuje se progresivno oporezivanje dohotka. Načela oporezivanja su pravila kojih se treba pridržavati u formuliranju mjera porezne politike. Vrlo je teško uskladiti raznovrsna načela oporezivanja. Poreznom reformom u Hrvatskoj poštivana su načela vodoravne jednakosti, efikasnosti oporezivanja, širenja osnovica i smanjivanja broja stopa te ukidanja poreznih poticaja. 

Summary:
Public sector economics or public finances analyse the state's financial activities and the impact on the level and allocation of available resources, income distribution and economic activity level. In many countries, the amplified wealth of the richest and the increased income inequality have reinvigorated interest in the issue of inequality. Greater inequality is a barrier to economic and social development; it ruins the social capital and endangers active participation of citizens in political life and society. In order to mitigate inequality, progressive income taxation is applied. Principles of taxation are the rules to be followed in formulating of the tax policy measures. It is very difficult to harmonize various taxation principles. Croatia's tax reform has respected the principles of horizontal equality, tax efficiency, the spread of the base and the reduction of rates and the abolition of tax incentives.

Ključne riječi: dohodovna nejednakost, oporezivanje, pravednost u oporezivanju, porezna reforma, Hrvatska 

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 336.22 (497.5) 

U članku se razmatraju presude sudova kojima je predmet spora povrat troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu.

SAŽETAK:
Poslodavci često koriste razne institute kako bi se zaštitili od postupaka radnika. Tako se ugovara odštetna odgovornost radnika, ugovorna kazna, obveze radnika da poslodavcu vrati iznos koji je uložio u njegovu edukaciju i osposobljavanje za obavljanje poslova radnikovog radnog mjesta ili iznosa koji je uložio u njegovu edukaciju neovisno o tome je li radniku ta edukacija bila potrebna za obavljanje poslova njegovog radnog mjesta.

Summary:
Employers often use various institutes to protect themselves from the employees´ actions: employees' liability for damages, contractual punishment, employee's obligation to pay back to the employer the amount invested in his/her education and training to perform the work or the monetary amount invested in his/her education, irrespective of whether it was required for an employee to perfom his/her jobs.

Ključne riječi: edukacija radnika, osposobljavanje, troškovi, prestanak ugovora o radu

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 377

U nastavku za čitatelje časopisa donosimo prijevod publikacije „Porezne politike u Europskoj uniji“, objavljene na engleskom jeziku. 

SAŽETAK:
Europska Komisija je na osnovi istraživanja provedenog 2016. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union). Sadrži zanimljive i aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU i država članica. U tom smislu treba promatrati i podjelu obrađenog gradiva na tri glavna poglavlja: opća načela pravednog i učinkovitog poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU (uključujući političke preporuke). Publikacija je objavljena na engleskom jeziku. 

Summary:
On the basis of the research carried out in 2016, the European Commission published the publication "Tax Policies in the European Union". It contains interesting and up-to-date information on current EU and Member State tax measures. In this respect, the three main chapters should be considered: the general principles of a righteous and efficient tax system, the characteristics of national tax systems and tax reforms in the EU (including policy recommendations). The publication was published in English.

Ključne riječi: Porezne politike u Europskoj uniji, istraživanje

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 336.22 (4-6EU)

Građani Hrvatske prema pokazateljima više istraživanja smatraju se nesretnima. Iako novac nije jamstvo sreće, njegovo dugotrajno nepostojanje i/ili mala vjerojatnost za poboljšanje materijalnog položaja pojedinca i njegove obitelji te dugotrajna osobna prezaduženost gotovo su sigurna ulaznica u nezadovoljstvo i nesreću. Iako ne postoji magični štapić koji omogućava da osoba postane sretna, ipak postoje načini da se njezino materijalno stanje poboljša i time vjerojatno poveća razina njezinog zadovoljstva. U ovom tekstu pokušavamo pružiti neke savjete kako se stanje može poboljšati na strani ostvarivanja dohotka i na strani potrošnje.

Sažetak:

Građani Hrvatske prema pokazateljima više istraživanja smatraju se nesretnima. Iako novac nije jamstvo sreće, njegovo dugotrajno nepostojanje i/ili mala vjerojatnost za poboljšanje materijalnog položaja pojedinca i njegove obitelji te dugotrajna osobna prezaduženost gotovo su sigurna ulaznica u nezadovoljstvo i nesreću. Za postizanje zapošljivosti i zadovoljstva, osobe koje su zaposlene i nezaposlene trebaju sustavno raditi na poboljšanju svojih znanja i stručnosti jer rad u najvećoj mjeri znači pristojno materijalno stanje i potpuno sudjeluju u društvenom životu. Među osobama koje rade na slabije plaćenim poslovima i dugotrajno nezaposlenih osobna prezaduženost obično proizlazi iz nepostojanja navike štednje i lošeg upravljanja novcem, odnosno nagomilanih neplaćenih režija i/ili otplate kredita i dugova po kreditnim karticama. Za sve građane, a pogotovo siromašne, posebno je važno da unaprijede svoja znanja o upravljanju novcem, ne podcjenjuju iznose koje duguju i nažalost ne očekuju neka značajnija povećanja svojih primanja u neposrednoj budućnosti. Siromaštvo je veliki osobni problem, ali osobna prezaduženost je možda čak i veća teškoća iz koje je jako težak izlaz. Izbjegavanje osobne prezaduženosti i/ili mogući izlazak iz nje sigurno su jamstvo osobnog zadovoljstva i sreće.

Summary:
According to the results of many researches, the citizens of Croatia consider themselves as unhappy. Although money is not a guarantee of happiness, its long-term absence and/or low probability of improving the material position of an individual and his or her family and long-term personal over-indebtedness are almost a safe ticket for dissatisfaction and misfortune. In order to achieve employability and satisfaction, employees and unemployed people need to systematically work on improving their knowledge and expertise because employment provides a decent material condition and enables fully participate in social life. Among people who work on badly paid jobs and long-term unemployed, personal over-indebtedness usually stems from the lack of saving habits and poor money management. This is primarily related to accumulated unpaid bills and/or credit repayments and debts on credit cards. For all citizens, especially the poor, it is especially important to improve their knowledge of money management, not underestimate the amounts they owe and do not expect a significant increase in their income in the immediate future. Poverty is a big personal problem, but personal over-indebtedness is perhaps even more difficult. Avoiding personal over-indebtedness and possible exit from it is surely a guarantee of personal satisfaction and happiness.

Ključne riječi: Zapošljivost, sreća, osobna prezaduženost, Hrvatska

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2018

UDK: 331.5:159.942

U nastavku se za naše čitatelje donosimo prilagođeni hrvatski prijevod publikacije pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

Sažetak:
Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2017) (izdanje kolovoz 2018., pravno stanje na datum 31. prosinca 2017.). U nastavku se za naše čitatelje donosimo prilagođeni hrvatski prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. 

Summary:
The German Ministry of Finance published its publication entitled "The Most Important Taxes in the International Comparison 2017" (published in August 2018, the legal status as of 31 December 2017) on its website. Below we provide our readers with a customized Croatian translation of the mentioned publications with the most important tabular data.

Ključne riječi: porezi, analiza, međunarodna usporedba

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 336.22 (100)

U članku se daje kratki prikaz stanja prije donošenja novoga Zakona o minimalnoj plaći, pregled glavnih odrednica novoga Zakona te informacije vezane uz Uredbu o visini minimalne plaće za 2019. godinu.

Sažetak:
U Narodnim novinama od 05. prosinca 2018. godine objavljena je Uredba o visini minimalne plaće za 2019. godinu („Narodne novine“, broj 109/18), kojom je minimalna plaća u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu utvrđena u iznosu od 3.750,00 kuna bruto, odnosno 3.000,00 kuna neto. Dana 14. prosinca 2018. godine Hrvatski sabor je većinom glasova donio novi Zakon o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18) koji je stupio je na snagu također 01. siječnja 2019. godine, a kojim je prestao važiti Zakon o minimalnoj plaći iz 2013. godine, sa jedinom izmjenom, onom iz prosinca 2017. godine

Summary:
In the Official Gazette of December 5, 2018, the Regulation on the Amount of Minimum Wage for 2019 (Official Gazette 109/18), which stipulates that the minimum wage in the Republic of Croatia for 2019 is set at 3,750,00 HRK gross or 3,000.00 HRK net. On December 14, 2018, the Croatian Parliament adopted by a majority of the votes the new Act on Minimum Wage (Official Gazette No. 118/18), which came into force on January 1, 2019.

Ključne riječi: minimalna plaća, Uredba o visini minimalne plaće za 2019. godinu

Josipa Klišanin, dipl. iur.

načelnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 1/2019

UDK: 349.2:061.27

U ovom članku će se ukratko prikazati međunarodni i regionalni zakonodavni okvir kojim je uređeno načelo jednakosti plaća muškaraca i žena, te će se potom prikazati sadržaj Preporuke 2014/124/EU. Ujedno će se analizirati zakonodavni i institucionalni okvir politike plaća u Republici Hrvatskoj, te će se potom analizirati utjecaj implementacije mjera iz Preporuke 2014/124/EU na suzbijanje jaza u plaćama u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Načelo jednakosti plaća žena i muškaraca za isti rad i rad jednake vrijednosti inkorporirano je u mnogobrojne međunarodne ugovore na međunarodnoj, ali i na europskoj razini. Međunarodno i europsko pravo u tom području uvelike je uznapredovalo te je stvorilo bogati zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje jaza u plaćama. Unatoč tome, jaz u plaćama i dalje je prisutan, a uzroci su mnogobrojni i kompleksni. Transparentna politika plaća jedna je od ključnih mjera za suzbijanje jaza u plaćama

Summary:
The principle of equal pay for women and men for the same work and for work of equal value has been incorporated into many international treaties at the international and European level. International and European law in this area has greatly progressed and has created a great legislative and institutional framework for neutralizing wage gap. Nonetheless, the wage gap is still present, and the causes are many and complex. Transparent wage policy is one of the key measures to neutralize wage gap.

Ključne riječi: plaće, jednakost plaća žena i muškaraca, transparentnost plaća

Marina Kasunić Peris, univ. spec. europskih studija

RADNO PRAVO 2/2019

UDK: 331.2 (497.5)

U nastavku donosimo prijevod publikacije „Porezne politike u Europskoj uniji“, objavljenu od strane Europske komisije povodom istraživanja provedenog 2018. godine, a koja sadrži porezne i reformske mjere u EU i državama članicama. Publikacija je objavljena na engleskom jeziku. Njezina reprodukcija dozvoljena je pod uvjetom navođenja izvora.

SAŽETAK:
Europska Komisija je na osnovi istraživanja provedenog 2018. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union, 2018 Survey). Sadrži zanimljive i aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU i država članica. U tom smislu treba promatrati i podjelu obrađenog gradiva na tri glavna poglavlja: opća načela pravednog i učinkovitog poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU (uključujući političke preporuke). 

Summary:
On the basis of the research carried out in 2018, the European Commission published the publication "Tax Policies in the European Union, 2018 Survey“. It contains interesting information on current EU and Member State tax and reform measures. In this respect, the three main chapters should also be considered: the general principles of a righteous and efficient tax system, characteristics of national tax systems and EU tax reform (including policy recommendations).

Ključne riječi: porez, reforme, Europska unija

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 336.22 (4)

Akcije i čin darivanja krvi uobičajene su životne situacije kojima radnici rado streme jer na taj način ostvaruju pravo na oslobođenje od obveze rada, pod zakonskim uvjetima, a u trajanju određenom (najčešće) kolektivnim ugovorom, izvan zakonskih okvira po pitanju maksimalnog broja slobodnih dana plaćenog dopusta.

Sažetak:
Oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće, specifično je pravo radnika, skopčano uz određene životne situacije općenito definirane ili nabrojane u zakonskom propisu.
Darivanje krvi prvenstveno je humani čin, kojom prilikom darovatelji ne ostvaruju novčanu ili drugu naknadu financijske prirode, slijedom čega im zakonodavac priznaje druga prava: opravdani izostanak s rada ukoliko je darivanje radnim danom, naknadu plaće, slobodan dan ili dane.
Autor u ovome radu prikazuje cjelokupan institut plaćenog slobodnog dana radnika uslijed okolnosti da je na određenom mjestu i u određeno vrijeme, neovisno od poslodavca, ali uz njegovo znanje i prethodno najavu, darovao krv.
U zaključku se ukazuje na činjenicu da su povlastice što se priznaju radnicima zbog darivanja krvi različitog karaktera, da plaćeni slobodni dan nije istoznačnica za plaćeni dopust, kao i da darivanje jedinstvene ljudske tekućine za koju nema zamjene u obliku drugih, umjetnih pripravaka, u vezi rada proizvodi isključivo pozitivne učinke za radnike u radnom odnosu.

Summary:
Exemption from the obligation to work with remuneration is a specific right of workers, coupled with certain life situations generally defined or enumerated in a legal regulation.
Blood donation is primarily a humane act, whereby donors do not receive financial or other compensation of a financial nature, whereby the legislator grants them other rights: justified absence from work, if the donation is a workday with paycheck, a day off or days off.
In this paper the author presents the entire institute of paid day off due to the fact that he donated blood at a certain place and at a certain time, independently of the employer, but with his knowledge and prior announcement.
The conclusion points to the fact that the benefits accorded to workers for donating blood are of different nature, that paid day off is not an equivalent to paid leave, and that the donation of unique human fluid for which there is no substitute in the form of other, artificial preparations in connection with work produces only positive effects for employees.

Ključne riječi: darivanje krvi, slobodan dan, plaćeni dopust, izostanak s rada, važne osobne potrebe

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 331.34

Odgojno-obrazovni radnici u obrazovno-nastavnom procesu imaju značajnu ulogu koja se često zanemaruje i pri čemu se nerijetko događa da se adekvatno ne stimuliraju i materijalno nagrađuju za svoj doprinos. Kako bi se ispravili ti nedostatci potrebno je bilo izvršiti određene normativne zahvate u tom području i to kroz donošenje novog podzakonskog propisa, odnosno Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima, kojim se utvrđuju razine i odgovarajuća zvanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, te uvjeti i način njihova napredovanja u zvanja. Novi pravilnik je stupio na snagu, te će shodno tome, u nastavku teksta biti više riječi o toj tematici, a ujedno i ukazati na određene manjkavosti novog podzakonskog rješenja.

Sažetak:
Nakon dužeg vremenskog razdoblja napokon je donesen novi Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima koji je stupio na snagu 17.7.2019., a kojim se detaljnije uređuje to pravno područje koje je bilo neopravdano zapostavljeno, kako bi se stvorili potrebni preduvjeti koji će odgojno-obrazovnim radnicima omogućiti bolji profesionalni i materijalni položaj.

Summary:
After a long period of time, a new Ordinance on the Promotion of Teachers, Professional Associates and Principals in Primary and Secondary Schools and Student Homes was finally adopted and entered into force on 17.7.2019, regulating in more detail this legal area which was neglected, in order to create the necessary preconditions that will enable the educational staff to have a better professional and material position.

Ključne riječi: napredovanje odgojno – obrazovnih radnika, vrednovanje rada, postupak napredovanja

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 331.225: 371.15

Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer) (izdanje 2019.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. U nastavku dajemo prijevod naslovljene publikacije. 

Sažetak: 
Lista javnih zadaća koje se izvršavaju u interesu zajednice široka je: obrazovanje, izgradnja i održavanje infrastrukture, socijalno osiguranje, unutarnja i vanjska sigurnost. Svi ti javni rashodi financiraju se poreznim prihodima. Prihodi od poreza na prihode najznačajniji su izvor državnih prihoda. Godine 2017. udio od poreza na dohodak (Einkommensteuer), poreza na plaću (Lohnsteuer) i solidarnog dodatka (Solidaritätszuschlag) predstavljali su udio od 40,9 % u ukupnim poreznim prihodima. Time su prihodi od poreza na dohodak, zajedno s prihodima od poreza na dodanu vrijednost (30,8% u 2017.), najizdašniji izvor javnog proračuna. Oni značajno pridonose financijskoj snazi njemačkog društva. 

Summary:
The list of public tasks performed in the interest of the community is extensive: education, construction and maintenance of infrastructure, social security, internal and external security. All these public expenditures are financed by tax revenues. Income tax revenue is the most significant source of government revenue. In 2017, the share of income tax (Einkommensteuer), payroll tax (Lohnsteuer) and solidarity allowance (Solidaritätszuschlag) accounted for 40.9% of total tax revenue. This makes income tax revenue, together with value added tax revenue (30.8% in 2017), the most abundant source of public budgeting. They contribute significantly to the financial strength of German society.

Ključne riječi: porez na dohodak, visina poreza, Njemačka

Preveo, sažeo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 336.226.1 (430)

U 22 od 28 zemalja-članica EU-a postoji zakonsko određenje minimalne plaće, s time da se njihovi iznosi jako razlikuju od zemlje do zemlje. Članak izlaže zakonsko određenje minimalne plaće koje se primjenjuje u pojedinoj zemlji i nije ograničeno na posebne sektore, zanimanja ili skupine zaposlenika.

Sažetak:
Pojam minimalne plaće odnosi se na različita zakonska ograničenja najniže naknade koju poslodavci plaćaju radnicima. Minimalne plaće mogu se regulirati posebnim zakonima ili vladinim odredbama. Članak izlaže zakonsko određenje minimalne plaće koje se primjenjuje u pojedinoj zemlji i nije ograničeno na posebne sektore, zanimanja ili skupine zaposlenika. U 22 od 28 zemalja-članica EU-a postoji zakonsko određenje minimalne plaće. U većini država članica EU (Austrija, Danska, Finska, Italija i Švedska), gdje ne postoji zakonom propisani iznos minimalne plaća, ta se razina utvrđuje sektorskim kolektivnim ugovorima. Ti ugovori mogu postati općeobvezujući. 

Summary:
The term statutory minimum wages refers to the various legal regulations of the remuneration by employers to their employees. Minimum wages can be regulated by specific laws or government regulations. The article explains the statutory minimum wage that applies in a particular country and is not limited to specific sectors, occupations or group employees. 22 out of 28 EU Member States have generally applicable statutory minimum wage. In the majority of the countries EU members (Austria, Denmark, Finland, Italy and Sweden), which do not have statutory defined minimum wages, this amount is determined by sectoral collective agreements which can become mandatory for the whole sector. 

Ključne riječi: minimalna plaća, EU, nagrađivanje zaposlenih, tržište rada

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 1/2020

UDK: 331.2(4)

Autor u članku analizira kakve mogućnosti imaju poslodavci u slučaju epidemije koja postoji, da mijenjaju prava radnika s ciljem preveniranja mogućih problema, dakle da smanjuju troškove putem umanjivanja nekih prava radnika. Analiziraju se mogućnosti smanjivanja plaće, skraćivanja radnog vremena, otkaza i otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, neplaćenog dopusta, upućivanja na godišnji odmor i dr.

Sažetak:

U ovom trenutku epidemije koja za poslodavce predstavlja ozbiljan, ali sa sada većinom potencijalni problem, poslodavci nemaju nikakve posebne pravne mogućnosti niti mehanizme da mimo redovnih prava i ovlasti iz propisa o radnim odnosima rješavaju ovu situaciju.

Naime, pravni problem za poslodavce je u tome što većini od njih stvarna šteta, stvarni problemi, tj. smanjenje prihoda, gubitak itd. još uvijek nisu nastali. U takvim situacijama poslodavci imaju vrlo male mogućnosti, jer ako žele smanjivanje troškova iz rada (manje plaće, skraćivanje radnog vremena, smanjivanje broja radnika) u pravilu to neće za sada moći rješavati bez sporazuma s radnicima. Dok poslovni problemi nisu ozbiljno nastupili, nego su samo mogući, potencijalni, budući problemi, to nije valjana osnova za otkaze, bilo otkaze s ponudom izmijenjenog ugovora o radu radi smanjivanja plaće ili skraćivanja radnog vremena, bilo otkaze za smanjivanje broja radnika.

Radnici ne sudjeluju u dobiti tvrtke-poslodavca pa nemaju niti obvezu snositi teret problema poslodavca.  Dakle, kao što je presudio Vrhovni sud RH, u presudi Revr-662/07-2 od 24. listopada 2007.: “Radnik za svoj rad ima pravo na ugovorenu plaću, on ne sudjeluje u dobiti, pa nije dužan sudjelovati ni u poslovnom gubitku poslodavca." 

Summary:
At the moment, because of current epidemic which is a serious but for now mostly potential problem, employers have no specific legal options or mechanisms to remedy this situation beyond the regular employment law.
The legal problem for employers is that to most of them the real problems (decrease in income, loss, etc.) have not yet occurred. In such situations, employers have little possibility, because if they want to reduce labor costs (lower wages, shortening working hours, reducing the number of workers), they will generally not be able to handle this without agreement with workers.

Ključne riječi: epidemija, smanjivanje plaće, skraćivanje radnog vremena, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, otkaz, raspored radnog vremena, mogućnosti poslodavca 

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2020

UDK: 331.103:616

U trenutnoj situaciji pojave pandemije koronavirusa COVID-19 učestala je praksa poslodavaca da jednostrano mijenjaju iznos plaće radnika, pritom ne poštujući norme pozitivnog radnopravnog zakonodavstva. Tako se donose svakojake pravno neutemeljene „odluke“ i drugi akti kojima se određenom dijelu ili svim radnicima unutar poduzeća, najčešće u određenom postotku i za određeno vremensko razdoblje, smanjuje plaća. Iz tog razloga u ovom članku analiziramo zakonom zasnovane mogućnosti koje poslodavcima stoje na raspolaganju u pogledu načina određivanja i promjene plaće, s obzirom da je Zakon o radu u trenutku pisanja ovog rada i dalje na snazi i u cijelosti se primjenjuje.

Sažetak:
Poslodavac je dužan radniku, u skladu sa odredbama Zakona o radu, obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako radnik ne prihvati sporazumnu promjenu ugovora o radu o smanjivanju plaće, što s pravne strane niti nema obvezu učiniti, poslodavac bi mu mogao dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. No, takav otkaz mora biti opravdan kao i svaki drugi otkaz.

Summary:
The employer is obliged, pursuant to the provisions of the Labour Act, to calculate and pay the salary in the amount stipulated by the statue, the collective agreement, the ordinance or the employment contract. If the employee does not accept a mutually agreed alteration in the reduction of salary through emploment contract, the employer could provide a dismissal accompanied by an offer to alter the terms of the employment contract. But such a dismissal must be justified as any other dismissal.

Ključne riječi: promjena plaće radnika, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, primjena najpovoljnijeg prava

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 4/2020

Izbijanjem zdravstvene krize prouzročene bolešću COVID-19 u Republici Hrvatskoj i brojnim posljedičnim ograničavajućim mjerama došlo je do znatno otežanog funkcioniranja društva i države u cjelini. Tim povodom Vlada Republike Hrvatske (odnosno Ministarstvo financija) donijelo je paket mjera – kao dio znatno šireg paketa pomoći gospodarstvu – kojim se, između ostalog, uređuje plaćanje poreza za trajanja posebnih okolnosti. 

Sažetak:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske donijelo je uslijed bolesti COVID-19 paket mjera kojim se uređuje plaćanje poreza za trajanja posebnih okolnosti. Namjera donesenih mjera pružanje je pomoći poreznim obveznicima koji su pogođeni krizom. Želi im se omogućiti da u jednostavnom i žurnom postupku reguliraju svoje porezne obveze. Manji dio poreznih mjera donesen je već u ožujku, dok je glavnina poreznih mjera donesena u travnju 2020. godine.

Summary:
Due to the COVID-19 disease, the Ministry of Finance of the Republic of Croatia has adopted a package of measures regulating the payment of taxes for the duration of special circumstances. The intention of the adopted measures is to provide assistance to taxpayers affected by the crisis. It wants to enable them to regulate their tax liabilities in a simple and urgent procedure. A small part of the tax measures was adopted in March, while the majority of tax measures were adopted in April 2020.

Ključne riječi: porezne mjere, koronavirus, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 5/2020

UDK: 364-32 (4) 

O opravdanosti postojanja minimalne plaće u ekonomskoj teoriji raspravlja se preko 100 godina. U ovome radu izložit će se pozitivni i negativni učinci minimalne plaće na tržište rada te predstaviti međunarodni izvori koji uređuju navedeni institut. Prikazat će se razvoj uređenja minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na postojeći zakonodavni okvir. Također, opisat će se utjecaj minimalne plaće na druge institute radnoga i socijalnoga prava.

Sažetak:

Zakonski uređena minimalna plaća snažno je oruđe kojim država može otkloniti nepravilnosti na tržištu rada. Određivanjem minimalne plaće na određenoj visini osigurava se pravična plaća koja radnicima i članovima njihovih obitelji osigurava dostojan život. Nesumnjivo, minimalna plaća dobra je dopuna mjerama socijalne politike, ali ni u jednome trenutku ne može preuzeti glavnu mjeru socijalne zaštite stanovništva. Ni na međunarodnoj razini nije dovedena u pitanje opravdanost postojanja minimalne plaće kao korektivnoga instrumenta na tržištu rada. Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacija rada i Vijeće Europe ističu ulogu minimalne plaće u smanjenju nejednakosti i omogućavanju dostojnoga životnog standarda.

Summary: 
The statutory minimum wage is a powerful tool by which the state can eliminate irregularities in the labour market. Setting a minimum wage at a certain level ensures a fair wage that provides a decent life for workers and members of their families. Undoubtedly, the minimum wage is a good complement to social policy measures, but can never take over the main measure of social protection of the population. At the international level, the justification of the existence of a minimum wage as a corrective instrument in the labour market has not been questioned either. The United Nations, the International Labour Organization and the Council of Europe emphasize the role of the minimum wage in reducing inequality and enabling a decent standard of living.

Ključne riječi: minimalna plaća, dostojni životni standard, Zakon o minimalnoj plaći

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 11/2020

UDK: 331.2 (497.5)

U ovom članku autor obrađuje praktičan primjer u kojem je kao punomoćnik zastupao radnika kojem poslodavac nije isplatio jubilarnu nagradu i potpore za dugotrajno bolovanje, iako je s druge strane pojedinim radnicima takve naknade isplaćivao u slučaju ispunjenja određenih uvjeta. 

Sažetak:
Poslodavac internim pravnim izvorima nije imao propisanu obvezu isplate jubilarne nagrade i potpore za dugotrajno bolovanje, nego samo mogućnost isplate, a o svakoj isplati je za svakog radnika donosio posebnu odluku. Radnik je smatrao da je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na radnike kojima je poslodavac isplaćivao navedene naknade, te je pokrenuo radni spor.

Summary:
According to internal legal sources, the employer did not have an obligation to pay the jubilee award and long-term sickness benefit; instead, there was only the possibility of payment upon which a separate decision has been made for each payment and for each employee. One of the employees considered that he was placed in a less favorable position in relation to the other employees to whom the employer paid the stated compensations, so he initiated a labour dispute.

Ključne riječi: nejednako postupanje, diskriminacija, plaće i naknade

Dominik Musulin, mag. iur.
Odvjetničko društvo Musulin i suradnici

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 331.225

U članku se analizira oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada: objašnjava se što čini dohodak od nesamostalnog rada, koji primici se smatraju primicima od nesamostalnog rada, što je osobni odbitak, te koje su propisane posebne olakšice, oslobođenja i poticaji.

Sažetak: 
Dohodak od nesamostalnog rada određen je čl. 20. Zakona o porezu na dohodak: čini ga razlika između primitaka po osnovi nesamostalnog rada i izdataka po osnovi nesamostalnog rada nastalih u istom razdoblju. Sustav poreza na dohodak trpi česte, uglavnom kozmetičke izmjene. Budući da dohodak od nesamostalnog rada, pored poreza na dohodak, tereti još i prirez porezu na dohodak i doprinosi za obvezno osiguranje, od važnosti su Zakon o lokalnim porezima i Zakon o doprinosima.

Summary:
Non-independent work income is determined by Art. 20 of the Act on Income Tax: it is the difference between income on the basis of non-independent work and expenditures on the basis of non-independent work incurred in the same period. The income tax system undergoes frequent, mostly cosmetic changes. Since the income from non-independent work, in addition to income tax, is also charged in surtax on income tax and contributions for mandatory insurance, the Act on Local Taxes and the Act on Contributions are also important.

Ključne riječi: nesamostalni rad, porez na dohodak, osobni odbitak

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 336.226.1: 331.23

S obzirom da su već započele isplate COVID dodatka za umirovljenike, kao i isplata nacionalnih naknada za starije osobe, u članku donosimo informativnu obavijest o uvjetima njihova ostvarivanja.

Sažetak: 
Novčano primanje koje se isplaćuje umirovljenicima radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 je jednokratno novčano primanje koje je izuzeto od ovrhe, a s isplatom kojeg primanja je dana 30. travnja 2021. godine započeo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Summary:
The cash benefit paid to pensioners in order to mitigate the consequences caused by the Covid-19 disease is a one-time cash benefit that is exempt from enforcement, which payment started on 30 April 2021 by the Croatian Pension Insurance Institute.

Ključne riječi: COVID dodatak za umirovljenike, isplata nacionalne naknade za starije osobe

Sandra Cindrić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 364.35: 616

Članak obrađuje neoporezive isplate radniku vezane uz godišnji odmor – naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam i regres, s poreznog i s pravnog aspekta. 

Sažetak:
Pravilnikom o porezu na dohodak predviđene su dvije vrste neoporezivih isplata koje su vezane uz godišnji odmor - prigodna nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), do 3.000 kuna godišnje, te naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam, do 2.500 kuna godišnje, koja se koristi putem Hrvatske turističke kartice. Dok je regres već godinama udomaćeno i u praksi vrlo često korišteno pravo, regulirano kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu, a i bez toga primanje koje poslodavci često isplaćuju radnicima samo temeljem svoje odluke, naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika novo je pravo uvedeno prošle godine koje se malo koristi, i to gotovo isključivo temeljem dobrovoljne odluke poslodavaca, bez da je ugovoreno kolektivnim ugovorima i sl. 

Summary:

The Ordinance on Income Tax provides for two types of non-taxable payments related to annual leave: occasional reward (Christmas bonus, holiday bonus, etc.), up to HRK 3,000 per year, and compensation for covering the costs of catering, tourist and other holiday services to workers, according to the regulations of the Ministry of Tourism and Sport, up to HRK 2,500 per year, which is used through the Croatian Tourist Card.

Ključne riječi: naknada, Hrvatska turistička kartica, regres, neoporeziva isplata

Hrvoje Orešić, mag. iur.
"Radno PRAVO"

RADNO PRAVO 7-8/2021

UDK: 339.2: 372.5

U članku se obrađuje mjera HZZ-a: Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021. Posebno se analizira značaj, smisao i pravni temelj uvjetovanja potpore COVID potvrdom.

Sažetak:

Mjerom HZZ-a: Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021., potpore u 100% iznosu može dobiti poslodavac kod kojega najmanje 70% radnika za koje traži potpore imaju COVID potvrdu (da su cijepljeni, testirani ili preboljeli COVID-19). Radi se o vrlo spornom uvjetu jer poslodavci na cijepljenje i testiranje ne smiju utjecati. Učinak na povećano cijepljenje je neznatan, ali poslodavci šalju radnike na testiranje, na što u stvari nemaju pravo, pa se tom mjerom ustvari potiče postupanje koje nije sukladno zakonu.

Summary:

Croatian Employment Service´s „Program for retention of workers in sectors of reduced economic activity for July 2021“, 100% of the support can be received by an employer with at least 70% of workers for whom support is sought who have a COVID certificate (that they have been vaccinated, tested or overcome COVID-19). This is a very controversial condition because employers must not influence vaccinations and testing process. The effect on increased vaccination is negligible, but on the other hand, employers are sending workers to testing, for which employers are in fact not entitled, so this measure actually encourages conduct that is not in accordance with the law.           

Ključne riječi: Mjera HZZ-a, program zadržavanja radnika, COVID potvrda, testiranje na COVID 19, pravo poslodavca da upućuje radnika na testiranje

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 349.2: 614

U članku se iznosi osvrt na praktičnu primjenu provedbe dvojnog iskazivanja određene Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj s radnopravnog motrišta. 

Sažetak:

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj određena je obveza provedbe dvojnog iskazivanja kunskih iznosa vezano za obračuna plaća i naknada kao i način preračunavanja istih. Iako je namjera zakonodavca da se dvojno iskazivanje pojednostavi na način da se iskazuju samo ukupni iznosi (primjerice ukupna mjesečna neto plaća) pri tome ne dirajući postojeće interne akte poslodavaca, preporuka je da se odmah, u što većoj mjeri sve stavke na platnim listama kao i kunski iznosi u internima aktima poslodavca iskazuju dvojno.

Summary:

The Act on the introduction of the euro as the official currency in the Republic of Croatia stipulates the obligation to implement double reporting of kuna amounts related to the calculation of wages and benefits, as well as the method of recalculating them. Although the intention of the legislator is to simplify the double reporting in such a way that only the total amounts (for example, the total monthly net salary) are reported without affecting the existing internal acts of employers, it is recommended that immediately, to the greatest extent possible, all items on the payroll as well as kuna amounts in the employer's internal documents are double reported.

Ključne riječi: uvođenje eura, dvojno iskazivanje, obračunske liste

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK:  392.31

Novi oblici rada što se pojavljuju praktično svakodnevno više nisu neobična pojava u svijetu rada, stoga u svjetlu razmatranja novih instrumenata koji dolaze do izražaja u praksi, ne treba zanemariti, niti isključiti opciju ugovaranja plaće kroz kriptovalute.

Sažetak:

Fleksibilni radni uvjeti i njihova realizacija ne predstavljaju zatvoreni krug mogućnosti, poglavito zbog neprestanih kretanja u okviru radnog prava i radnih odnosa, stoga niti ugovaranje, obračun i isplata plaće nisu tabu tema u tom kontekstu.

Obvezni sastojak svakog ugovora o radu jest odrednica o plaći radnika, pri čemu zakonodavac nije kreirao kruti okvir po pitanju apsolutno svih segmenata definiranja zarade radnika, stoga postoji prostor za inovacije, poput prijedloga za određivanje plaće odgovarajući kriptovaluti.

Autor u ovome radu razrađuje radno pravne aspekte izvodljivosti rješenja da plaća radniku bude ugovorena u kriptovaluti te ukazuje na postojeći zakonski okvir koji zahtijeva kroz opći propis o radu zakonske snage samo isplatu plaće u novcu.

Zaključno se ističu ključne determinante cijelog sustava uređenja plaća u hrvatskoj državi, razrađuju mogućnosti dogovora poslodavca i radnika oko ugovaranja plaće u kriptovaluti te izbora kriptovalute koja će biti polazišna osnova za obračun plaće radnika, potencijalni interesi poslodavca i radnika za ugovaranje plaće u kriptovaluti kroz fiksni  ili varijabilni iznos te eventualna otvorena pitanja koja proizlaze iz regulative de lege lata odnosno izostanka ukupne pravne regulative primarno kriptovaluta zbog nedorečenosti i nejasnih stavova oko (pravne) prirode navedene imovine.

Summary:

Flexible working conditions and their implementation don't represent a closed circle of possibilities, mainly due to the constant changes of labour law and labour relations, so contracting, calculating and paying wages are not a taboo topic in that context.
A mandatory component of every employment contract is the determination of the worker's salary, where the legislator didn't create a rigid framework regarding absolutely all segments of defining the worker's earnings. Therefore there is space for innovation, such as a proposal for determining the salary in cryptocurrency.
In this paper, the author elaborates on the labour law aspects of the feasibility of the solution for the salary of the worker to be contracted in cryptocurrency and points to the existing legal framework that requires only the payment of wages in money.
In conclusion, the key determinants of the entire salary regulation system in the Croatian state are highlighted, the possibilities of agreement between the employer and the employee regarding the negotiate salary in cryptocurrencies and the choice of cryptocurrency that will be the starting point for the calculation of the employee's wage, the potential interests of the employer and the employee for contracting the salary through fixed or variable amount and possible open questions arising from the de lege lata regulation, i.e. the absence of overall legal regulation primarily of cryptocurrencies due to vagueness and unclear positions regarding the (legal) nature of that "property".

Ključne riječi: plaća, kriptovalute, ugovaranje, dogovor poslodavca i radnika, fleksibilni radni uvjeti

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 331.2: 004

U članku je prikazano Godišnje izvješće o oporezivanju 2022. objavljeno od strane Komisije EU kojim se analiziraju izvedbe i glavne promjene država članica EU na području oporezivanja. Za potrebe časopisa prevedeni su dijelovi izvješća koji bi mogli interesirati veći broj čitatelja.

Sažetak:
Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnoj ekonomiji. 

Summary:
At the end of June, the Commission of the European Union published a regular annual report on taxation (Annual Report on Taxation 2022), which contains an overview of current tax policies in the European Union. The report is publicly available on the Commission's official website; it is available exclusively in English. It is designed in several chapters dealing with the impact of COVID-19 and taxation trends, characteristics of national tax systems, recent tax reforms in the EU, tax measures intended to support the green transition, taxation and digital transition, and corporate taxation in the global economy.

Ključne riječi: posljedice COVID-19, porezne reforme u EU

Odabrao, preveo i prilagodio:  prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 336.22 (4)

U članku je prikazano Godišnje izvješće o oporezivanju 2022. objavljeno od strane Komisije EU kojim se analiziraju izvedbe i glavne promjene država članica EU na području oporezivanja. Za potrebe časopisa prevedeni su skraćeni dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Sažetak:
Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. 

Summary:
At the end of June, the Commission of the European Union published a regular annual report on taxation (Annual Report on Taxation 2022), which contains an overview of current tax policies in the European Union. The report is publicly available on the Commission's official website; it is available exclusively in English. It is designed in several chapters dealing with the impact of COVID-19 and taxation trends, characteristics of national tax systems, recent tax reforms in the EU, tax measures intended to support the green transition, taxation and digital transition, and corporate taxation in the global economy. 

Ključne riječi: porezi, digitalna tranzicija, porezne reforme

Odabrao, preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 336.22: 004

U Republici Hrvatskoj korištenje slobodnih dana umjesto povećane plaće za prekovremeni rad relativno je česta praksa. Iako navedena mogućnost nije predviđena odredbama Zakona o radu, primjenjuje se već dugi niz godina uz pozitivno mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Sažetak: 
Zakon o radu detaljno propisuje uvjete i način korištenja prekovremenog rada te ograničenje istog za određene kategorije radnika. Za prekovremeni rad poslodavac je prvenstveno dužan radniku isplatiti povećanu plaću. Iako korištenje slobodnih dana umjesto plaćenog prekovremenog rada nije uređeno radnim zakonodavstvom, relativno često se koristi, pod uvjetom da je radnik pristao na to i da je navedeno pitanje prethodno uređeno putem kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Ukoliko se koriste slobodni dani, utoliko prestaje obveza isplate povećane plaće. Poslodavci na koje se primjenjuju kolektivni ugovori s proširenom primjenom ne smiju odobravati korištenje slobodnih dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad jer je Zakonom o minimalnoj plaći izričito propisana obveza isplate povećane plaće i prekršaj u slučaju nepostupanja po navedenoj odredbi. Budući da međunarodni izvori ne sadrže detaljne kriterije za prekovremeni rad, nacionalna zakonodavstva imaju relativno veliku slobodu u uređenju navedenog instituta.

Summary:
The Labour Act prescribes in detail the conditions and methods of using overtime work and its limitation for certain categories of workers. For overtime work, the employer is primarily obliged to pay the employee an increased salary. Although the use of days off instead of paid overtime work is not regulated by labour legislation, it is used relatively often, provided that the worker has agreed to it and that the said issue has been previously regulated through a collective agreement, labour regulations or employment contract. If days off are used, the obligation to pay the increased salary ceases to that extent. Employers to whom collective agreements with extended application apply may not approve the use of days off instead of paying increased wages for overtime work, because the Minimum Wage Act expressly stipulates the obligation to pay increased wages and an offense in case of non-compliance with the above provision. Since international sources do not contain detailed criteria for overtime work, national legislations have a relatively large degree of freedom in regulating the said institute.

Ključne riječi: slobodan dan, prekovremeni rad, povećanje plaće

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2023

UDK: 331.31

U članku se obrađuju člankci 90. i 90.a Zakona o radu i analizira razlika između plaće i primitaka radnika temeljem radnog odnosa, koji nisu plaća, te daje kritički osvrt na ovakvo zakonsko rješenje. 

Sažetak: 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine 151/22) uređenje plaća značajno je izmijenjeno u odnosu na raniji tekst Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19). 
Kao prvo, cijeli sustav plaća u Zakonu o radu jako se usložnjava, plaća se razdvaja na niz sastavnih elemenata odnosno dijelova, što otvara pitanja treba li svaki poslodavac tako razložiti plaće zaposlenih radnika. Osim toga izričito se određuje što je plaća, a što nije plaća nego predstavlja ono što Zakon naziva primitak iz radnog odnosa. 
Daje se bitno nova dimenzija osnova i mjerila za plaće pa se više ne navodi da je poslodavac dužan obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, nego da je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću iz stavka 1. ovoga članka, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Summary:
According to the Act on Amendments to the Labour Act (Official Gazette 151/22), the regulation of salaries has been significantly changed compared to the earlier text of the Labour Act (Official Gazette 93/14, 127/17, 98/19).
First of all, the entire wage system in the Labor Act is very complicated, the wage is divided into a number of constituent elements, which raises the question of whether every employer should break down the wages of employed workers in this way. 
A significantly new dimension of the basis and criteria for salaries is given, so it is no longer stated that the employer is obliged to calculate and pay the salary in the amount determined by the regulation, collective agreement, labour regulations, or employment contract, but that he/she is obliged to calculate and pay the employee's salary from paragraph 1 of this article, which the worker achieves according to the prescribed, established or contracted bases, i.e. standards determined by a special regulation, collective agreement, work regulations or employment contract.

Ključne riječi: plaća, primici temeljem radnog odnosa, materijalna prava, troškovi, akt poslodavca   

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 6/2023

UDK: 313.21

U članku će se obraditi prava radnika na isplatu plaće u slučaju stečaja, odnosno blokade računa poslodavca, te provedba postupka za ostvarivanje prava, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. 

Sažetak: 
Zakonskim okvirom osigurana je učinkovita materijalno pravna zaštita radnicima zbog stečaja, odnosno blokade računa poslodavca. Zapravo, zakonski okvir u pravilu predstavlja i jedinu zaštitu koju radnici ostvare radi stečaja poslodavca, uzimajući u obzir činjenicu da je naplata ostatka radničkih potraživanja u samom stečajnom postupku iznimno mala. Takvu lošu praksu bi zasigurno trebalo mijenjati, a što bi doprinijelo većoj zaštiti radničkih prava u stečajnom postupku.

Summary:
The legal framework ensures effective material and legal protection for workers due to bankruptcy, i.e. blocking of the employer's account. In fact, the legal framework usually represents the only protection that workers have due to the employer's bankruptcy, taking into account the fact that the collection of the rest of the workers' claims in the bankruptcy process itself is extremely small. Such a bad practice should certainly be changed, which would contribute to greater protection of workers' rights in bankruptcy proceedings.

Ključne riječi: radnik, poslodavac, stečajni postupak, blokada računa

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2023

UDK: 331.2: 347.736

Autor vrlo detaljno razrađuje pitanje jednakosti plaća muškaraca i žena iz članka 91. Zakona o radu. Analizira mogućnost i posljedice razlike u svakom dijelu plaće te primitaka koji nisu plaća. Također navodi primjere moguće razlikovanja kao i onog koje nisu dopuštene. Posebno analizira situaciju nejednakih plaća za poslove jednake vrijednosti. Analizira i pitanje diskriminacije koja se očituje u nejednakosti plaća temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. 

Sažetak: 

Zakonom o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Odluka Ust. suda RH) propisana je obveza jednakosti plaća muškaraca i žena. Prema članku 91. st. 1. Zakona o radu poslodavac je dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti. Zakon definira jednaki rad, ali i rad jednake vrijednosti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine 151/22) uvedena je novina da  je poslodavac  dužan, radi ostvarivanja prava na jednakost plaća žena i muškaraca, na zahtjev radnika, radniku dostaviti podatke o kriterijima na temelju kojih je radnik koji obavlja poslove iste ili slične naravi ostvario plaću, ako takav radnik kod njega postoji. Budući da Zakon o radu razlikuje plaću od primitaka koji nisu plaća (materijalna prava, troškovi) u članku 91. Zakona o radu izričito se navodi da se jednakost odnosi i na plaću i na navedene primitke. 

Summary:

The Labour Act (Official Gazette 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) stipulates the obligation of equal pay for men and women. According to article 91, paragraph 1 of the Labour Act, the employer is obliged to pay equal pay for men and women for equal work or for work of equal value. The Act defines equal work, but also work of equal value. The Act on Amendments to the Labour Act (Official Gazette 151/22) introduced the novelty that, in order to exercise the right to equal pay for women and men, at the request of the worker, the employer is obliged to provide the worker with information on the criteria on the basis of which the worker performing the tasks received a salary of the same or similar nature, if such a worker exists. Since the Labour Act distinguishes between salary and non-salary (material rights, expenses), article 91 of the Labour Act states that equality applies to both salary and other incomes.

Ključne riječi: jednakost plaća, muškarci i žene, plaća, primici koji nisu plaća, jednaki rad, rad jednake vrijednosti 

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 11/2023

UDK: 331.2-055.2

U ovom članku autorica iznosi prikaz sadržaja Direktive 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja. Države članice obvezne su usvojiti zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s Direktivom, a koji moraju biti na snazi najkasnije 7. lipnja 2026. godine.

Sažetak:
Direktiva 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja predviđa jasna pravila kojima bi se kroz transparentnost plaća trebalo eliminirati diskriminaciju koja se očituje u razlici između primanja žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Direktiva ima za cilj jačanje načela jednakosti plaća i na način da predviđa sankcioniranje neopravdanih razlika u plaćama kroz otvaranje mogućnosti lakšeg pristupa informacijama o strukturi plaće kod pojedinog poslodavca.

Summary:
Directive (EU) 2023/970 of the European Parliament and of the Council of 10 May 2023 to strengthen the application of the principle of equal pay for equal work or work of equal value between men and women through pay transparency and enforcement mechanisms  provides clear rules that should eliminate discrimination that manifests itself in the difference between women's and men's pay for equal work or work of equal value. The directive aims to strengthen the principle of wage equality in a way that foresees the sanctioning of unjustified differences in wages by opening the possibility of easier access to information about the wage structure at individual employers.

Ključne riječi: Direktiva (EU) 2023/970, jednake plaće muškaraca i žena, transparentnost plaća

Marina Musulin, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2023

UDK: 331.2-055.2

Rodni jaz u zaradama (wage gap) - razlika između zarade žena i zarade muškaraca - u Hrvatskoj i zemljama širom svijeta, jedan je od ključnih pokazatelja pristupa žena gospodarskim mogućnostima i punom sudjelovanju žena u društvu. To je nesumnjivo jedna od najpostojanijih osobina tržišta rada na svjetskoj razini. Jednak tretman osoba prema spolu, dobi i etničkom podrijetlu u pristupu tržištu rada te obrazovanju i osposobljavanju jedno je od temeljnih ljudskih prava, a zaštićeno je na razini Europske unije.

Sažetak:
Rodni jaz u zaradama je razlika između zarade žena i muškaraca. To je jedan je od ključnih pokazatelja otežanog pristupa žena gospodarskim mogućnostima i njihovog punom sudjelovanju u društvu. Prosjek za EU27 je gotovo 18%, a u Hrvatskoj je nešto niži i iznosi skoro 13%. Pomalo iznenađuju razmjerno velike razlike u skandinavskim zemljama, poznatima po povoljnom položaju žena i visokoj dostupnosti i kvaliteti socijalnih usluga koje omogućavaju lakše sudjelovanje žena na tržištu rada. Poboljšanja na razini EU su vrlo slaba te se navedeni jaz u deset godina smanjio tek za nešto malo više od dva postotna poena. Postoji više razloga za navedeno stanje, među ostalim to su sektorska segregacija, diskriminacija, nejednak udio plaćenog i neplaćenog rada, otežano profesionalno napredovanje žena i netočne percepcije poslodavaca. U cilju poboljšanja stanja potrebno je usvojiti i provoditi odgovarajuće zakonodavstvo, poboljšati transparentnost plaća, stalno analizirati jednakosti, unaprijediti obrazovanje i osvještavanje svih dionika. 

Summary:
The gender wage gap is the difference between the earnings of women and men. This is one of the key indicators of women's difficult access to economic opportunities and their full participation in society. The average gap for the EU27 is almost 18%, and in Croatia it is slightly lower and amounts to almost 13%. The relatively large differences in the Scandinavian countries, known for the favourable position of women and the high availability and quality of social services that enable easier participation of women in the labour market, are somewhat surprising. Improvements at the EU level are very weak, and the mentioned gap has only decreased by a little more than two percentage points in the last ten years. There are several reasons for the stated situation, including sectoral segregation, discrimination, unequal share of paid and unpaid work, difficult professional advancement of women and incorrect perceptions of employers. In order to improve the situation, it is necessary to adopt and implement appropriate legislation, improve salary transparency, constantly analyse equality, improve education and awareness of all stakeholders.

Ključne riječi: rodni jaz u zaradama, diskriminacija, sektorska segregacija, transparentnost plaća 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Nezavisni analitičar

RADNO PRAVO 11/2023

UDK: 331.102- 057.87

U članku autor obrađuje pitanje obveze ugovaranja i isplate naknade troškova u slučaju rada od kuće, i to troškova za korištenje radnikovih sredstava za rad, odnosno naknadi troškova nastalih zbog obavljanja rada od kuće. Analiziraju se razlozi zašto se ovi troškovi moraju ugovoriti i plaćati. 

Sažetak: 
Prema članku 17.a st. 1. t. 3. i 4. Zakona o radu ugovor o radu za rad od kuće  sklopljen u pisanom obliku odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu, osim podataka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, mora sadržavati i dodatne podatke o sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika, ako ih koristi te naknadi troškova u vezi s tim, te naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan naknaditi radniku ako je rad ugovoren kao stalan ili kada razdoblje rada tijekom jednog kalendarskog mjeseca traje duže od sedam radnih dana. S obzirom na ovakvo zakonsko određenje u ugovoru o radu za rad od kuće mora se staviti naknada troškova koju je poslodavac dužan plaćati. 

Summary:

According to Article 17.a paragraph 1. t. 3 and 4 of the Labour Act, an employment contract for working from home concluded in written form, i.e. a certificate of a concluded employment contract at a separate location, in addition to the information from Article 15, paragraph 1 of this Act, must also contain additional information on the means of work for the performance of work that the employer is obliged to acquire, install and maintain, i.e. the use of the worker's own means of work, if he uses them, and the reimbursement of related expenses, as well as the reimbursement of expenses incurred due to the performance of the work, which the employer is obligated to reimburse the employee if the work is contracted as permanent or when the period of work during one calendar month lasts longer than seven working days. In view of this legal provision, the employment contract for working from home must include the compensation that the employer is obliged to pay.

Ključne riječi: rad od kuće, rad na daljinu, troškovi, obveza plaćanja

Krešimir Rožman, mag. iur.

„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 12/2023

UDK: 331.102: 004

Od 01. siječnja na snagu stupaju izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojima se nastoji smanjiti porezno opterećenje. Prikaz navedenih izmjena donosimo u nastavku.

Sažetak:
U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Ministarstvo financija donijelo je i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Odredbama čl. 6. st. 1. određeni su novi neoporezivi iznosi za fizičke osobe koje ostvaruju drugi dohodak iz članka 39. Zakona o porezu na dohodak, a koji se odnose na stipendije učenicima, studentima te nagrade sportašima. Također su u čl. 7. st. 2. promijenjeni i neoporezivi iznosi po osnovi nesamostalnog rada što ih poslodavac može isplatiti radnicima.

Summary:
In accordance with the amendments to the Act on Income Tax, the Ministry of Finance adopted the Ordinance on Amendments to the Ordinance on Income Tax. By the provisions of Art. 6, paragraph 1, new non-taxable amounts are determined for natural persons who earn other income from Article 39 of the Income Tax Act, which refer to scholarships for students and awards for athletes. There are also changes in Art. 7. paragraph 2. regarding non-taxable amounts on the basis of non-independent work that the employer can pay to the workers.

Ključne riječi: porezi, doprinosi, dohodak

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 12/2023

UDK: 334.11

Njemačko Ministarstvo financija na svojim mrežnim stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2022.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2022) (izdanje kolovoz 2023., pravno stanje na datum 31. prosinca 2022.). U nastavku se za naše čitatelje daje prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

Sažetak:
Novo izdanje publikacije „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi“ treba poslužiti, prije svega, kao informacijska osnova za poreznu i fiskalnopolitičku diskusiju. Njemačko gospodarstvo, kratkoročno gledano, kao posljedica napada Rusije na Ukrajinu, porasta cijena energije visoke stope inflacije i rastućih kamatnih stopa nalazi se u nesigurnoj situaciji. Srednjoročno gledano, od naročitog su značaja demografske i tehnološke promjene, prijeteće klimatske promjene i geoekonomski izazovi. U takvom izazovnom okruženju nameće se potreba financijske politike koja će biti okrenuta budućnosti i trajnom rastu i modernizaciji i transformaciji gospodarstva, bez da pritom dovede do dodatne inflacije. U tom smislu, potrebno je poboljšati okvirne uvjete poslovanja poduzeća, potaknuti inovacije, modernizirati javnu upravu, ubrzati postupke i mobilizirati privatne investicije.

Summary:
The new edition of the publication "The most significant taxes in an international comparison" should serve, first of all, as an informational basis for tax and fiscal policy discussions. In the short term, as a result of Russia's attack on Ukraine, rising energy prices, high inflation and rising interest rates, the German economy is in a precarious situation. In the medium term, demographic and technological changes, threatening climate changes and geo-economic challenges are of particular importance. In such a challenging environment, there is a need for a financial policy that will be oriented towards the future and permanent growth and modernization and transformation of the economy, without leading to additional inflation. In this sense, it is necessary to improve the framework conditions for business operations, encourage innovation, modernize public administration, speed up procedures and mobilize private investments.

Ključne riječi: porezi, međunarodna usporedba, porezna politika

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2023

UDK: 336.22 (100)

U članku se analiziraju neka pitanja vezana uz način određivanja minimalne plaće, kao i iznos visine minimalne plaće u 2024. godini.

Sažetak:
Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika.

Summary:
The level of the minimum wage should enable the realization of the economic and social interests of workers with the lowest incomes, and employers should have better planning of the business year, as well as simpler alignment with current economic trends. The purpose of the minimum wage is to be a social instrument for maintaining the workers' subsistence minimum.

Ključne riječi: pravo radnika na minimalnu plaću, način određivanja minimalne plaće, visina minimalne plaće

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2024

UDK: 331.22

U nastavku slijedi donekle skraćeni i prilagođeni prijevod dijela Godišnjeg izvješća o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2023), koji se bavi pitanjima pravednog i učinkovitog oporezivanja osobnog dohotka, tj. oporezivanjem rada, ulogom porezne politike u borbi protiv dohodovne nejednakosti, učinkom inflacije, poreznim nadmetanjem u okviru sustava poreza na dohodak i dr.  

Sažetak:
Komisija Europske unije početkom srpnja 2023. objavila je redovito Godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2023), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja obrađuju različitu poreznu problematiku. U nastavku slijedi donekle skraćeni i prilagođeni prijevod dijela Izvješća koji se bavi pitanjima pravednog i učinkovitog oporezivanja osobnog dohotka, tj. oporezivanjem rada, ulogom porezne politike u borbi protiv dohodovne nejednakosti, učinkom inflacije, poreznim nadmetanjem u okviru sustava poreza na dohodak i dr.  

Summary:

At the beginning of July 2023, the Commission of the European Union published the regular Annual Report on Taxation (Annual Report on Taxation 2023), which contains an overview of current tax policies in the European Union. The report is publicly available on the Commission's official website; it is available exclusively in English. It is divided into several chapters that deal with different tax issues. The following is a somewhat shortened and adapted translation of the part of the Report that deals with issues of fair and efficient taxation of personal income, i.e. labour taxation, the role of tax policy in the fight against income inequality, the effect of inflation, tax competition within the income tax system, etc.

Ključne riječi: porezi, oporezivanje rada, inflacija 

Preveo, skratio i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 2/2024

UDK: 336.22: 331.2

Autorice u članku podrobno objašnjavaju način utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće koju ostvaruju osiguranici za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, uz navođenje konkretnih primjera.

SAŽETAK:

Ovaj članak analizira način utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće koju, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruju osiguranici za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili državnog proračuna.

Summary:
This article analyzes a method of determining the calculation basis for wage compensation which, in accordance with the Act on Mandatory Health Insurance, insured persons exercise during temporary work incapacity or work inability at the expense of the Croatian Health Insurance Fund or state budget.

Ključne riječi: naknada plaće, osnovica za obračun naknade plaće

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Nevenka Mirković, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Radno pravo 01/2015

UDK 349.232

U članku se obrađuju obveza podnošenja porezne prijave. Prikazuju se porezni obveznici koji su dužni podnijeti poreznu prijavu, oni koji nisu dužni te oni koji ne mogu podnijeti poreznu prijavu. Također se obrađuje predaja porezne prijave, rok i prilozi prijave.

SAŽETAK

Prijave poreza na dohodak porezni obveznici podnose u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, kojim odredbama je detaljno utvrđeno sastavljanje godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza na propisanom obrascu, rokove za uplatu utvrđenih razlika kao i načine povrata preplaćenog iznosa predujma poreza na dohodak i prireza. Za 2011. godinu očekuje se manji broj podnesenih poreznih prijava građana, za razliku od dosadašnjih godina, i zbog obveze poslodavaca za sastavljanje konačnog obračuna poreza na dohodak kod zadnje isplate i zbog ukinutih poreznih olakšica, koje su već za prethodnu godinu bile prepolovljene, tako da poreznu prijavu obvezno podnose obveznici koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva ako porez nije plaćen po tuzemnim propisima, radnici koji su u 2011. godini radili kod dva poslodavca istodobno i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Ključne riječi: prijava, obveza, dohodak, rok,

Summary

Tax payers file their personal annual income tax returns in line with the provisions of the Income Tax Act and Rules on the Income Tax, which stipulate in detail the preparation of the annual settlement of income tax and surtax on the prescribed return form, deadlines for the payment of the identified differences as well as the manners of the return of the overpaid tax and surtax advance amount. It is expected that for 2011 there will be a smaller number of filed tax returns, as compared to previous years, due to the employer's obligation for the income tax final settlement at the last payment, and due to abolished tax reliefs, which have already been reduced by half for the year before. Thus tax return is obligatorily filed by tax payers who determine the income on the basis of accounts, persons who realized foreign income if tax has not been paid according to the national rules, workers who in 2011 worked at two employers at the same time and crew members on an international navigation ship.

UDK 349.234:337(925), Radno pravo 01/2012

SILVANA ZOVKO MARIĆ, MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

Autor daje prikaz Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s kritičkim osvrtom na pitanje opravdanosti i utemeljenosti takvog Zakona.

Sažetak:
Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN br. 41/14), koji je u primjeni od 1. travnja 2014. uskraćuje se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 posto. Zakon se odnosi na zaposlene u državnim i javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada, a nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Zakon se zasada primjenjuje samo na razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014. no vjerojatno će se u prosincu 2014. izmjenom Zakona produžiti njegovo djelovanje i na čitavu 2015. g. Zakonom je isključena primjena odredbe članka 7. stavka 3. Zakona o radu te se time za uskraćena materijalna prava, isključuje primjena za radnika najpovoljnijeg prava utvrđenog Zakonom o radu.

Ključne riječi: uskrata prava, povećanje plaće za godine radnog staža, javne i državne službe

Abstract
The Law on the Denial of the Right to an Increase in Salary Based on Actual Years of Service (OG. 41/14) has been in force since 1 April of 2014. It denies the right to an increase in salary based on actual years of service, in amounts of 4, 8 and 10 percent, stipulated by collective agreements. The Law applies to all employees of state and public services through an increasing coefficient that takes into account the complexity of work or an enlargement of the basis for the calculation of wages or salaries calculated by multiplying of the basic salary and allowances on the basis of working conditions. It was realised after 20, 30 and 35 years of service. The Law now applies only to the period from April 1, 2014 to December 31, 2014. It is likely that it will be extended to the following year. The Law excludes the application of Article 7, Paragraph 3 of the Labour Law. In that way it deprives substantial employee's rights and omits the application of the most favourable right for workers stipulated in the Labour Law.

Mr. sc. Zorislav Kaleb
sudac mentor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu

Radno pravo 05/2014

UDK 349.232

Za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod prvog poglavlja publikacije „Trendovi oporezivanja u EU"" (nadopunjen, za razumijevanje, bitnim tablicama iz Anexa A), koje sadrži porezni razvitak u EU, glavne porezne indikatore na razini EU, sumira glavne podatke iz ovog izvješća, te osigurava podatke o najvišoj stopi poreza na dobit i poreza na dohodak, kao i prosječnim poreznim stopama.

SAŽETAK:
Generalna direkcija za poreze i carine Europske unije (DG TAXUD) 2016. godine objavila je publikaciju „Trendovi oporezivanja u EU"" (Taxation Trends in the European Union, 2016 Edition), koja predstavlja podatke o oporezivanju i informacije za 28 država članica EU, Irsku i Norvešku.

Ključne riječi: trendovi oporezivanja u EU, porezi, prosječne porezne stope

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 336.22 (4)

Autor u radu obrađuje problematiku plaća i eventualne preplaćenosti top menadžera u svijetu i Republici Hrvatskoj te iznosi korisne prijedloge u pogledu uređenja i pristupa toj problematici.

SAŽETAK

Uspješni menadžeri stvaraju čuda i zato se u mnogim društvima na uspješne vrhunske menadžere gleda na kao na suvremene heroje. Ipak, i nadalje ostaje vječno pitanje opravdanost naknade za čuda koja rade. U Republici Hrvatskoj i bogatim zapadnih zemalja većina stanovništva smatra kako su top menadžeri preplaćeni, posebice kada su svojim nepromišljenim odlukama i/ili pohlepom doveli do stečaja mnoge tvrtke, a istodobno sami nisu bili kažnjeni nego su čak i bili nagrađivani. Opravdanost i točnost takve teze teško se može ocijeniti u Republici Hrvatskoj jer je razmjerno kratko vremensko razdoblje tržišnog gospodarstva, ne postoje vremenske serije potrebnih podataka a i uvelike nedostaju istraživanja. Na temelju više istraživanja provedenih u razvijenim zemljama, izlažu se prijedlozi koji bi mogli biti korisni za Republiku Hrvatsku.

Ključne riječi: top menadžeri, plaća

Radno pravo 09/2011

UDK 65.012

DR. SC. PREDRAG BEJAKOVIĆ

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Autor u ovom stručnom članku daje prikaz mjera kojima je zajednička namjera poboljšanje fiskalne i financijske discipline, a kojima se od 1. siječnja 2014. godine pridružuje i novi način prikupljanja podataka o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima, porezu na dohodak i o doprinosima za obvezna osiguranja na novom jedinstvenom obrascu „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD".

Sažetak:
Tijekom protekle dvije godine u Hrvatskoj se aktualiziraju pitanja povezana s pojavom izbjegavanja i zakašnjavanja u plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak. Najnovijom, nedavno usvojenom mjerom ugrađenom u izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak dano je ovlaštenje Poreznoj upravi da na svojim internetskim stranicama objavljuje podatke o poslovnim subjektima koji više od tri mjeseca duguju plaću svojim zaposlenicima. Ovom se paketu mjera kojima je zajednička namjera poboljšanje fiskalne i financijske discipline, od 1. siječnja 2014. godine pridružuje i novi način prikupljanja podataka o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima, porezu na dohodak i o doprinosima za obvezna osiguranja na novom jedinstvenom obrascu „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD".

Ključne riječi: plaćanje poreza i doprinosa, Obrazac JOPPD, obveznici uspostavljanja obrasca

Summary: 

During the last two years in Croatia the issue of avoidance and arrears in payment of contributions for obligatory insurance and income tax has been of topical interest. The latest, recently adopted measure integrated in the amendments to the Income Tax Act, authorized the Tax Administration to publish data on its website on business entities who have not paid the wage to their employees for more than three months. Guided by a common objective of improving fiscal and financial discipline, since 1 January 2014 this package of measures has been complemented also by the new method of collection of data on paid taxable and non-taxable income, income tax and contributions for obligatory insurances in a new, single form entitled Report on Receipts, Income Tax and Surtax and Contributions for Obligatory Insurance – the JOPPD Form. 

Dražen Opalić
Ministarstvo financija, Porezna uprava

Radno pravo 02/2014

UDK 336.2.027

Autor u ovom stručnom radu analizira važnost i razloge za poticanje stambene štednje.

Sažetak:
Stambene su štedionice financijske institucije koje su izgradile povjerenje svojih štediša prije svega omogućavajući im povoljne kreditne uvjete s obzirom na kamate i rok otplate. Osim mnogih društvenih koristi koje pružaju - poput lakšeg unapređenja stambenog standarda pa slijedom toga poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, unapređenja pravednosti i društvene stabilnosti, ublažavanja tržišnih neuspjeha i poticanja gospodarskog rasta - postoje i druge popratne koristi kao što su stjecanje navike štednje, realnija procjena vlastitih financijskih sposobnosti, financijsko opismenjavanje i ublažavanje paternalizma. U kontekstu djelovanja stambenih štedionica njihov značaj posebice dolazi do izražaja pri snižavanju stope nevraćanja kredita i unapređenju financijskog tržišta, kao i njihov utjecaj na unapređenje očuvanja okoliša poboljšanjem energetske učinkovitosti. Analiza instrumentarija stambene štednje svakako treba uključiti i druge čimbenike, jer osim koristi, uporabom instrumentarija stambene štednje nastaju i troškovi (za pojedinca, državu i stambene štedionice) koji su osjetno manji od značajnih materijalnih i nematerijalnih koristi koje se tako ostvaruju.

Ključne riječi: stambena štednja, poticaji, stambena izgradnja

Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 336.732

U članku autor daje prikaz trendova u oporezivanju rada u Europskoj uniji. Prikazuje različit razvoj među državama članicama od 2000. godine, strukturu implicitne porezne stope (ITR) na rad, međusobnu ovisnost poreznih učinaka i obiteljskog proračuna te pregled glavnih fiskalnih mjera u svezi s ITR-om na rad.

Sažetak:

Generalna direkcija za oporezivanje i carine u suradnji s Eurostatom (Statističkim uredom EU), 2011. godine izradila je posebno izvješće pod nazivom Trendovi u oporezivanju na području Europske unije (peto izdanje) (Taxation trends in the European Union). Obrađuje podatke svih država članica te Islanda i Norveške za razdoblje od 1995. godine do 2009. odnosno 2011. godine. Navedeno Izvješće objavljeno je i dostupno je na službenim internetskim stranicama EU na engleskom je jeziku i broji nekoliko stotina stranica. Na službenim internetskim stranicama EU objavljen i sažetak koji sadrži glavne odrednice navedenog Izvješća. Sastavni dio toga Izvješća jest i dio pod nazivom Trendovi implicitne porezne stope na rad.

Ključne riječi: trendovi u oporezivanju rada, države članice, struktura implicitne stope, ovisnost poreznih učinika, glavne fiskalne mjere

Summary:

In 2011, the Taxation and Customs Union Directorate-General, in cooperation with Eurostat (the statistical office of the EU), produced a special report entitled Taxation trends in the European Union (Fifth Edition).

It contains statistical and economic analysis of all the Member States, plus Iceland and Norway, covering the period 1995-2009, i.e. 2011.

The report was published and is available on the official website of the EU in the English language and has several hundred pages. The official website of the EU also published a summary containing the main elements of the Report. An integral part of this report is the section called Trends in the implicit tax rates on labour.

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović

Pravni fakultet u Zagrebu

Radno pravo 5/2012

UDK 336.2 (4)

Svjedoci smo svakodnevnih nastojanja mnogih dionika na hrvatskoj političkoj sceni da se uvođenjem i podizanjem minimalne plaće poboljšava položaj lošije plaćenih zaposlenika. Zakoni mogu prisiliti poslodavce na minimalne nadnice, ali ne i da zaposle više ljudi koji mogu stvarati gubitak. U tekstu se pobliže razmatra opravdanost postojanja minimalne plaće.

SAŽETAK:
Minimalna je nadnica ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako to pokazuje prihvaćanje statutarne minimalne plaće u mnogim zemljama. Sustav minimalne plaće je, u najboljem slučaju, ograničeno sredstvo za rješavanje nedaća koje donose niski dohoci. Negativne strane razmjerno visoko utvrđene minimalne plaće ponajviše su povezane s nemogućnošću zapošljavanja osoba niske proizvodnosti i/ili zapošljivosti – poput onih koji su na početku radnog vijeka i nemaju iskustva ili pak onih koji su u poznim godinama i zbog zdravstvenih ograničenja ne mogu raditi punom snagom. Time se ujedno povećavaju troškovi poslovanja i narušava konkurentska sposobnost gospodarskih subjekata, pa se zbog pogoršanja gospodarskog stanja dodatno smanjuju mogućnosti zapošljavanja. Porast minimalne plaće u Hrvatskoj vjerojatno nije imao značajniji utjecaj na smanjivanje agregatne stope zaposlenosti, ali moguće značajnije buduće povećanje minimalne plaće može imati ozbiljne dugoročne nepovoljne posljedice.

Summary:
The minimum wage has again become the central subject of political debate, as has been shown by the acceptance of the statutory minimum wage in many countries. The system of the minimum wage has, at best, limited possibilities of resolving grievances caused by low income. The negative side of a relatively high established minimum wage is primarily associated with the further limitation of employment possibilities for persons of low productivity and/or employability - such as those at the beginning of working life and those that have no experience or those who are older and because of health restrictions cannot work at full power. This also increases the costs of business and undermines the competitiveness of economic entities. Deteriorated economic conditions further reduce employment opportunities. The increase in the minimum wage in Croatia did not have a significant impact on reducing the aggregate employment rate, but a significant future increase in the minimum wage can have serious long-term adverse consequences.

Ključne riječi: minimalna plaća, zapošljavanje, nezaposlenost, tržište rada

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 349.232

U tekstu se daje kratki pregled dosadašnjeg institucionalnog okvira za određivanje minimalne plaće i osvrt na probleme u dosadašnjoj praksi, te se potom obrađuje novi zakonodavni okvir određivanja visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
U radu se razmatra institut minimalne plaće od same definicije instituta, sukladno Konvencijama Međunarodne organizacije rada pa do njenog značaja za radnike i poslodavce. S obzirom da je upravo objavljen novi Zakon o minimalnoj plaći kojim se uvodi potpuno drugačije određivanje minimalne plaće nego što je to do sada bilo, zanimljivo je usporediti i vidjeti koje će promjene nastupiti nakon stupanja na snagu novog Zakona, te koliko su te izmjene kvalitetne.

Ključne riječi: minimalna plaća, kolektivni ugovor,Međunarodna organizacija rada

Summary:

The paper analyses the institute of the minimum wage, from its definition, in line with the Conventions of the International Labour Organization, to its significance for workers and employers. Since recently the new Minimum Wage Act was published, which introduces a completely different determination of the minimum wage than was the case before, it is interesting to compare and see the changes that will occur after entry into force of the new Act, as well as the quality of these changes.

U članku se kritički osvrće na ideju o osnivanju posebnoga fonda za otpremnine u kojem bi radnici dobili poseban račun na koji bi poslodavci mjesečno uplaćivali određeni iznos, a novac bi mogli podignuti u slučaju otkaza.

Sažetak
U Hrvatskoj se razmatra osnivanje posebnoga fonda za otpremnine u kojem bi radnici dobili poseban račun na koji bi poslodavci mjesečno uplaćivali određeni iznos, a novac bi mogli podignuti u slučaju otkaza. Tako bi se izgubila sadašnja definicija otpremnine prema kojoj predstavlja novčanu pomoć radniku tijekom razdoblja nezaposlenosti i obeštećenje za ukupni radni staž ostvaren kod određenog poslodavca. Takvo razmišljanje u najvećoj mjeri prati austrijski model u kojem poslodavac u ime zaposlenika uplaćuje doprinos za otpremninu u iznosu od 1,53% bruto plaće zaposlenika u poseban mirovinski fond. Iako se na prvi pogled čini kako bi svi bili na dobitku, u Hrvatskoj uslijed mnogih gospodarskih teškoća, ponajviše nelikvidnosti, razmjerno malo poslodavaca bi uplaćivalo u budući fond (ili uplaćivalo s velikim zaostacima), a mnogo koristilo raspoloživa sredstva, tako da bi cijeli projekt najvjerojatnije bio osuđen na neuspjeh i prije svog oživotvorenja.

Ključne riječi: otpremnine, Hrvatska, Austija, tržište rada

U ovom tekstu autor daje prilagođeni prijevod materijala što ga je učinilo njemačko ministarstvo financija u svome mjesečniku „Monatsbericht" br. 6/2012, a koji sadrži najnovije podatke o poreznim sustavima koji zadnju godinu, uslijed svjetske financijske krize, pretrpjeli znatne izmjene i korekcije poreznih stopa.

Sažetak:

Njemačko ministarstvo financija u svome mjesečniku „Monatsbericht" br. 6/2012, objavilo je poseban dio pod nazivom „Die wichtigsten Steuern im internationalen Vergleich 2011". U tom materijalu prikazani su najbitniji porezni podtaci (npr. udio poreza u BDP-u, vrste poreza, visina poreznih stopa) za države članice EU i OECD-a. Za potrebe našeg čitateljstva u nastavku se pruža prilagođeni prijevod tog materijala. Aktualan je jer sadrži najnovije podatke (stanje 2011.), a posebice zna li se da su suvremeni porezni sustavi zadnju godinu, uslijed svjetske financijske krize, pretrpjeli znatne izmjene i korekcije poreznih stopa.

Ključne riječi: porezi, porezni sustavi, porezne stope, svjetska financijska kriza, međunarodna usporedba

Summary:

The German Finance Ministry in its monthly review „Monatsbericht" No. 6/2012 published a special section entitled „Die wichtigsten Steuern im internationalen Vergleich 2011". This publication lists the most important tax data (e.g. tax as percentage of GDP, types of taxes, tax rates) for the EU and OECD Member States. For the purposes of our readers, the paper goes on with the adapted translation of that material. It is topical because it contains the latest data (as of 2011), and especially knowing that last year the modern tax systems, due to the global financial crisis, have undergone significant changes and tax rates corrections.

Prof. dr. sc. NIKOLA MIJATOVIĆ

Pravni fakultet u Zagrebu

UDK 336.2

Radno pravo 10/12

U članku autori obrađuju gospodarska kretanja i aktivnosti na gospodarskom oporavku u Hrvatskoj. Prikazuju gospodarska kretanja u Hrvatskoj od 2005. godine, bave se utjecajem krize na zaposlenost, gospodarske subjekte i zaposlenike, te politikom i mjerama za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Također obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.

Sažetak

Prilog se sastoji iz četiri dijela te je posvećen opisu gospodarskih kretanja i aktivnostima na ublažavanju gospodarske krize. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati uslijed globalne ekonomske krize. Glavna obilježja makroekonomskog razvoja u 2009. i 2010. godini uključuju značajan pad BDP-a, nisku razinu prosječne godišnje inflacije te povećanje proračunskog deficita i ukupnog vanjskog duga. Drugo poglavlje posvećeno je utjecaju krize na zaposlenost, gospodarske subjekte i zaposlenike. Dok se nezaposlenost značajno smanjila u predkriznom razdoblju, nakon 2008. uslijedilo je smanjivanje broja zaposlenih i povećanje broja nezaposlenih. Globalna financijska i ekonomska kriza imala je snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, posebice na tržište rada. Hrvatska ima razmjerno niske stope aktivnosti i zaposlenosti, pogotovo za žene, mlade i starije osobe. Politika i mjere za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Završno četvrto poglavlje obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.

Ključne riječi: gospodarska kriza, Hrvatska, zaposlenost, nezaposlenost, gospodarski razvoj

Summary:

The text consists of four sections and it is dedicated to the description of economic trends and activities on economic recovery in Croatia. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati uslijed globalne ekonomske krize. In Section 1 the economic situation in Croatia in the period from 2005 to 2007 as well as in 2008- 2010 is explained. The main macroeconomic developments in the second period include a significant fall in GDP, modest average annual inflation, and an increase in the budget deficit and in total foreign debt. Second chapter is dedicated to explanation of the impact of the crisis on employment, enterprises and workers. While the unemployment decreased in pre-crisis period, since 2008 there has been constant decrease in the number of employed and increase in the number of unemployed. The global financial and economic crisis had a strong impact on the economy of Croatia, and especially on the labour market. Croatia has a relatively low activity and employment rates, particularly for women, youth and older persons. Policy responses to the crisis are the topic of the Section 3 where attention is oriented towards economic and social policies as well as to labour market policies. Final Section 4 deals with the issues of further economic development of Croatia with particular attention towards priorities in employment policy.

Dr. sc. Viktor Gotovac

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Predrag Bejaković

Institut za javne financije, Zagreb

UDK 338(497.5)

Radno pravo 7-8/2012

Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice. Takav dojam uvelike vara jer zaposleni plaćaju poreze pa njihova konačna primanja znatno ovise o tome kako i koliko su platili poreza. Nadalje, činilo se kako usprkos manjih razlika među poreznim stručnjacima i političarima u svijetu postoji uglavnom općeprihvaćeno jedinstvo kako trebaju izgledati fiskalna politika i porezni sustav. Shvaćeno je kako ne postoji općenito optimalan porezni sustav, a posebno ne postoji optimalan sustav poreza na dohodak i poreza na dobit.

SAŽETAK:
Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice, ali te su veze mnogostruke i snažne. Iako ne postoje neka opća i uvijek primjenjiva pravila koja odgovaraju svim poreznim sustavima i vremenima, postoje neka obilježja i pravila koji su gotovo univerzalna. Jedno od tih pravila jest kako se suvremeni porezni sustavi u načelu trebaju oslanjati na što širu poreznu osnovicu (sa što manje neoporezivih izuzetaka), a porezne stope bi trebale biti što je moguće ujednačenije i manje, kako bi se ublažili negativni utjecaji na ponašanje i radnu aktivnost poreznih obveznika. Ujedno se ističe potreba neutralnosti poreznih sustava, njihove trajnosti i predvidivosti te ne dopuštanja pogodovanja pojedinim interesnim skupinama.

Summary:
It may seem as the labour legislation and the tax system do not have direct links, but these links are multiple and powerful. Although there are no general and always applicable rules that correspond to all the tax systems and/or all times, there are some almost universal features. One of those rules is that modern tax systems in general has to rely on a broader tax base (with almost no tax exemptions). Tax rates should be even and relatively low, in order to mitigate the negative impacts on taxpayers' behaviour and work activity. Also are important neutrality of tax systems, its sustainability and predictability as well as the resistance to favouring interest groups.

Ključne riječi: porezni sustav, porezno opterećenje, porezna obveza, gospodarski razvoj

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 336.2

Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer)(izdanje 2014.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.

SAŽETAK:
Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer) (izdanje 2014.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.
Lista javnih zadaća koje se izvršavaju u interesu zajednice široka je: obrazovanje, infrastruktura, socijalno osiguranje, unutarnja i vanjska sigurnost. Javne usluge financiraju se poreznim prihodima. Prihodi od poreza na dohodak najznačajniji su izvor državnih prihoda. Godine 2012. prihodi od poreza na dohodak (Einkommensteuer) i solidarnog dodatka (Solidaritätszuschlag) predstavljali su udio od 38,1 % u ukupnim poreznim prihodima. Time su prihodi od poreza na dohodak, zajedno s prihodima od poreza na dodanu vrijednost (32,4 % u 2012.), najizdašniji izvor javnog proračuna. Oni značajno pridonose financijskoj snazi njemačkog društva.

Summary:
The German Federal Ministry of Finance (Bundesfinanzministerium) issued a publication entitled Income tax and tax on wages (Einkommensteuerge- und Lohnsteuer) (2014. edition). It is available on the Ministry's website for public purposes, free of charge and not intended for sale. For the Croatian public purposes, translation of the respective publication is provided.
A list of public tasks that are executed in the interest of the community is wide: education, infrastructure, social insurance, internal and external safety. Public services are financed by the tax revenues. Income tax revenues are the most important source of government revenue. In 2012., revenues from income tax (Einkommensteuer) and solidarity surcharge (Solidaritätszuschlag) represented a share of 38.1% in overall tax revenue. This makes a revenue from income tax, together with revenues from value-added tax (32.4% in 2012.), the most abundant (the greatest) source of public budget. They significantly contribute to the financial strength of German society.

Ključne riječi: Porez na dohodak i porez na plaće u SR Njemačkoj

prof. dr. sc. Nikola Mijatović
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2014

UDK: 336.226.1

SAŽETAK

Porezni nadzor dio je porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak provjere i utvrđivanja činjenica neophodnih za utvrđivanje porezne obveze poreznih obveznika i drugih osoba. Porezni nadzor obavlja se u skladu s predviđenim godišnjim planom nadzora, a po potrebi i u izvanrednim slučajevima i izvan toga plana. Porezni nadzor najčešće obavljaju porezni službenici ovlašteni za poslove nadzora. Započinje dostavom obavijesti o poreznom nadzoru poreznom obvezniku nad kojim se planira obaviti nadzor. Obavlja se najčešće u prostorijama poreznog obveznika. Prilikom utvrđivanja porezne obveze tijekom poreznog nadzora od presudne su važnosti knjigovodstvene isprave i evidencije. Pod određenim uvjetima porezni obveznik može tražiti izuzeće pojedinog poreznog službenika prilikom provođenja nadzora. Nakon što je porezni nadzor obavljen izrađuje se zapisnik o obavljenim nadzoru. Na tako izrađeni zapisnik porezni obveznik može podnijeti prigovor. Nakon zapisnika (i eventualno podnesenog prigovora) donosi se rješenje o obavljenom poreznom nadzoru protiv kojeg se može podnijeti žalba (upravni spor).

Ključne riječi: plan nadzora, predmet nadzora, tijek nadzora, zapisnik, žalba

Radno PRAVO 11/2011

U članku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu je odabrano pet priopćenja za javnost; izravno se tiču tržišta rada, pokazujući kretanja na njemu. Prvo priopćenje pruža podatke o integriranju druge generacija useljenika u EU na tržištu rada; drugo priopćenje sadrži podatke o zapošljavanju IKT-stručnjaka u zadnjih pet godina; treće priopćenje sadrži podatke o brzo rastućim poduzećima; četvrto priopćenje sadrži podatke o broju zrakoplovnih putnika u EU; peto priopćenje sadrži podatke o udjelu žena u nastavnom kadru u EU.

Summary:
The paper selected five press releases; directly related to the labor market, demonstrating movement on it. First report provides information on the integration of second-generation immigrants in the EU labor market; second statement contains information about the employment of ICT experts in the last five years; third statement contains information on the rapidly growing businesses; Fourth statement contains information on the number of airline passengers in the EU; fifth release contains data on the percentage of women in the teaching personnel in the EU.

Ključne riječi: Eurostat, tržište rada, statistika

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 331.55

U članku autor analizira pozitivne pravne propise koji reguliraju poslovnu tajnu u odnosu na zaštitu podataka o plaći, uz navođenje kruga osoba obuhvaćenih obvezom čuvanja poslovne tajne, te vodeći računa o odredbama koje nameću dužnost uvažavanja zakonskog načela jednakosti plaća žena i muškaraca.

SAŽETAK:
U općim aktima poslodavca moguće je pronaći klauzulu o tajnosti plaće kojom je propisana zabrana iznošenja informacija o plaći drugim radnicima. Spomenuta je klauzula često nametnuta radnicima od strane poslodavaca, a obuhvaća zaštitu svih podataka koji se odnose na plaću. Iako se mogu pojaviti situacije u kojima je plaće potrebno smatrati poslovnom tajnom u vidu zaštite poslodavca od nastupanja štetnih posljedica, u praksi to najčešće ipak neće biti slučaj. Stoga se postavlja važno pitanje: je li uopće poslodavcima dopušteno okvalificirati poslovnom tajnom podatke o plaći, odnosno, dopušta li nacionalno zakonodavstvo poslodavcima učiniti javno dostupnim podatke o plaćama njihovih radnika?

Summary:
In the employer´s general acts, the confidentiality clause concearning remuneration information could be found, which prohibits revealing information about remuneration to other employees. Respective clause is often imposed on employees by employers, comprising the protection of all informations relating to remuneration. Although it may appear a situation in which wages should be considered as a business secret related to protection of the employer from the detrimental consequences, in practice, this usually will not be the case. This raises an important question: are employers even allowed to qualify information on remuneration as business secret, i.e., whether national legislation allow employers to make publicly available information on the remuneration of their employees?

Ključne riječi: tajnost plaće, poslovna tajna, Zakon o zaštiti tajnosti podataka, jednakost plaća žena i muškaraca

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 349.24