Članci

Autor u članku iznosi komentar Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

SAŽETAK:

Zakon o zaštiti na radu (N.N. broj 71/2014, br. 118/14 i  br. 154/14) je u primjeni tri godine te nije uobičajeno da se nakon tako kratkog vremena ide u izmjene Zakona. Prije Zakona koji se namjerava mijenjati cijeli niz godina bio je u primjeni Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i 143/12.) na kojeg nije bilo ozbiljnijih primjedbi ni od strane poslodavaca i sindikata niti tijela nadzora. Trebalo je samo malo doraditi određene odredbe uvažavajući primjedbe iz realnog sektora kako bi se dodatno olakšala njegova primjena. Umjesto toga krenulo se potpuno drugim putem mijenjajući ga iz temelja i potpuno zanemarujući iskustva u provedbi prethodnog Zakona. Međutim, glavni i jedini razlog za njegovo mijenjanje bilo je donošenje Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva usvojenog na Vladi RH, kojim se namjerava smanjiti administrativno-materijalno opterećenje poslodavaca pa i vezano za područje zaštite na radu.

Pri tome nije uopće analizirano, a trebalo je biti, kako su se u praksi pokazala neka rješenja koja u potpunosti odstupaju od rješenja koja su uobičajena u svim nama susjednim zemljama EU ali i zemljama u našem okruženju (bitni instituti Zakona bez sankcija, praktički izostanak preventivnog djelovanja inspekcije rada u smislu odredaba Konvencije 81 MOR-a).

Summary:

The Occupational Health and SafetyAct (No. 71/14, 118/14, 154/14) is in force for three years and it is not usual for such a short period of time to change the Law. Prior to the Act which was intended to be amended for a number of years existed the Occupational Health And Safety Act (Official Gazette No. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 , 75/09 and 143/12), which was not subject to any serious objections by employers, trade unions or supervisory bodies.

Ključne riječi: zaštita na radu, Nacrt prijedloga Zakona

Fran Marović, dipl. ing.  

Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.45 (094)

U radu se raspravlja o nekim otvorenim pitanjima vezanim uz nadolazeću izmjenu Zakona o zaštiti na radu, uz iznošenje nekih konstruktivnih prijedloga kojima je u konačnici cilj donošenje što kvalitetnijeg zakonskog teksta.

Sažetak:
Zakon o zaštiti na radu (ZZR) objavljen je u „N.N“ 71/14; 118/14; 154/14; a primjenjuje se od 19.06.2014. godine. Već se javljaju „ideje i prijedlozi“ o njegovim „izmjenama i dopunama“. Jedan od tih „dokumenata“ izašao je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava u XII mjesecu 2017 (doduše, na jednom „savjetovanju“ u organizaciji ZIRC Zagreb), a sada i na stranicama toga ministarstva.
O ovim i drugim „prijedlozima“ biti će „rasprava i mišljenja“ kao i što su ova u sadržaju ovoga rada. Svake „izmjene i dopune“ (ili samo „izmjene“ ili samo „dopune“) zakona je zahtjevan nomotehnički zahvat pun uvjeta, razloga i ciljeva brojnih subjekata koji razvijaju specifične odnose u ovoj posebno složenoj i značajnoj oblasti prava. Na to obvezuju norme o izradi propisa i druge činjenice.

Summary:
The Occupational Safety Act was published in "Official Gazette" 71/14; 118/14; 154/14; and is applicable from 19.06.2014. "Ideas and suggestions" are already being discussed about its "amendments". One of these "documents" came out of the Ministry of Labor and Pension System in December of 2017 (on a "counseling" organized by ZIRC Zagreb) and now it´s on the pages of the respective ministry.

Ključne riječi: zakon, zaštita na radu, „prijedlog“ izmjena i dopuna

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 331.45(094)

U nastavku detaljno analiziramo odredbe pozitivnih pravnih propisa koji u Republici Hrvatskoj reguliraju pitanje videonadzora, a uključuju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o radu.

SAŽETAK:

Iako u hrvatskoj praksi primjene videonadzora u radnim odnosima nije bilo većih problema, postojale su ozbiljne pravne dvojbe i ranije. Ove dvojbe su nakon  početka primjene Opće uredbe o zaštiti podataka povećane. Stoga se postavlja ozbiljno pitanje što i kako primjenjivati kada se radi o uvođenju i korištenju videonadzora u radnim odnosima.

Summary:
Although there were no major problems in the Croatian practice of using video surveillance at the workplace, there existed some serious legal uncertainties in the past. These doubts have increased since the beginning of the application of the General Data Protection Regulation. Therefore, there is a serious question of what and how to apply when it comes to introducing and using a video surveillance at the workplace.

Ključne riječi: videonadzor, zaštita na radu, legitimni interes, privola

Krešimir Rožman, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 349-24

Autor ovoga članka u nastavku nudi kritički osvrt na dobre i loše strane konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu. O radu na izmjenama i dopunama Zakona pisao je autor članka i u br. 2/18 ovoga časopisa.

SAŽETAK:

Zakon o zaštiti na radu  (N.N. br. 71/2014, br. 118/14  i br. 154/14) u primjeni je tek tri godine te nije uobičajeno da se nakon tako kratkog vremena ide u izmjene i dopune. Prije Zakona koji je još na snazi cijeli niz godina bio je u primjeni Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/96, 94/96 itd.) na koji nije bilo ozbiljnijih primjedaba ni od strane socijalnih partnera niti tijela nadzora i struke. Trebalo je samo doraditi određene odredbe vezano za primjedbe iz tzv. realnog sektora kako bi se dodatno olakšala njegova provedba. Umjesto toga donesen je novi Zakon i nakon samo tri godine provedbe ide se na njegove izmjene i dopune. Pri radu na izmjenama i dopunama Zakona nisu ozbiljno razmatrane niti uvažavane primjedbe socijalnih partnera i struke što je i vidljivo i iz Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu koji je donesen na sjednici Hrvatskog sabora 12. listopada 2018.

Summary:
The Occupational Health and Safety Act (71/2014, 118/14 ,154/14) has been in use for only three years and it is not common for such a short period of time for it to be amended. The amendments to the Act have not seriously considered nor respected the remarks of social partners and professionals, as can be seen from the Final Proposal of the The Occupational Health and Safety Act, which was adopted at the session of the Croatian Parliament on October 12, 2018.

Ključne riječi: zaštita na radu, rasterećenje poslodavaca, rizik od sankcija

Fran Marović, dipl. ing.

Udruga za promicanje zaštite 

RADNO PRAVO 11/2018

UDK: 331.45

Predmet ovoga rada je naglašavanje dijelova sadržaja Pravilnika, koji se odnosi na subjekte i njihove postupke i odnose u ovoj osjetljivoj oblasti u zaštiti na radu.

Sažetak:
U „Narodnim Novinama“ (dalje: „N.N“) broj 78/2018. od 25.5.2018., objavljen je Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (dalje: Pravilnik). Donio ga je ministar nadležan za rad, pozivom na Zakon o zaštiti na radu (dalje ZZR), članak 78., a utvrđuje: „mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba na privremenim gradilištima“ koja su određena odredbama ovoga Pravilnika.

Summary:
In "Official Gazette" No. 78/2018. the Ordinance on the Protection at Work on Temporary Construction Sites was published. It was brought by the Labour and Pension System Minister, by referring to the Article 78 of the Act on Occupational Health and Safety, and it establishes: "measures, rules, procedures and activities on the protection of workers, persons at work and self-employed persons on temporary construction sites" which are determined by the provisions of aforementioned Ordinance.

Ključne riječi: zaštita na radu, privremeno gradilište, pravilnik, subjekti i odnosi

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 11/2018

UDK: 331.45: 624

U članku se ukratko rezimiraju glavne odrednice zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te daje pregled izmjena i dopuna sukladno novom zakonskom uređenju.

Sažetak:

Na 9. sjednici Hrvatskoga sabora 12. listopada 2018. godine izglasane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, koji je potom objavljen u Narodnim novinama. Dana 01. studenog 2018. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 94/18), s time da su pojedine odredbe koje se odnose ili su u vezi sa prestankom rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu stupile na snagu 01. siječnja 2019. godine. Ovaj Zakon smanjio je određene administrativne obveze poslodavaca iz područja zaštite na radu te olakšao provođenje pojedinih obveza, prilagodivši iste aktualnim zahtjevima tržišta rada, a ne dovodeći pritom u pitanje razinu zaštite zdravlja radnika i njihove sigurnosti na mjestima rada.

Summary:

At the 9th session of the Croatian Parliament on October 12, 2018, the amendments to the Occupational Health And Safety Act were published in the Official Gazette. On November 1, 2018, the Act on Amendments to the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 94/18) entered into force, with certain provisions related to closure of The Institute for Improvement of Occupational Health and Safety which didn´t came into force until January 1, 2019. This Act reduced certain administrative obligations of employers in the area of occupational health and safety and facilitated the implementation of certain obligations, adapting to the current labour market, without prejudice to the level of health protection of workers and their safety at workplaces.

Ključne riječi: Zakon o zaštiti na radu, ozljeda na radu

Josipa Klišanin, dipl. iur.
načelnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 331.45 (094)

Ovim člankom obuhvaćene su najvažnije izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu.

Sažetak:

U 2018. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (N.N. 94/18) koji je u potpunosti stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Sve primjedbe koje smo imali na navedeni Zakon postaju manje važne jer se treba usmjeriti na to kako ga „u dobroj vjeri“ provoditi. Vezano za interne akte ne postoje rješenja koja bi odgovarala svim subjektima tako da prijedloge u ovom članku treba promatrati kao moguća, uzimajući u obzir veličinu organizacije i razine rizika, a koji bi trebali pomoći da se normativno osvježi ovo područje te da se osigura provedba Zakona o zaštiti na radu s ugrađenim izmjenama i dopunama iz 2018. godine.

Summary:

In 2018, the Act on Amendments to the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 94/18) was adopted, which came into force on January 1 this year. All the remarks we had on the aforementioned Act become less important because now we need to focus on its execution „in good faith". In relation to internal acts, there are no solutions that would suit all subjects so that the proposals in this article should be considered only as options, taking into account the size of the organization and the level of risk, which should help to revitalize this area and ensure the implementation of the Occupational Health and Safety Act with the incorporated amendments from 2018.

Ključne riječi: zaštita na radu, pravilnici o zaštiti na radu

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 331.45 (094)

Navedenim stručnim radom prikazujemo uvjete za stjecanje ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu što je propisano odredbama novog Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 50/2019., time da se isti primjenjuje od 25. svibnja 2019. godine.

SAŽETAK:

Budući da je temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske donijelo novi Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu istim se propisuju uvjeti pod kojima poslodavac za svoje potrebe i fizička ili pravna osoba mogu biti ovlašteni za obavljanje poslova zaštite na radu, postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje je dano ovlaštenje, unos i ažuriranje podataka te izvješća koje ovlaštene osobe putem Informacijskog sustava zaštite na radu dostavljaju Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama te obveze i način evidentiranja ovlaštenja.

Summary:
The Ministry of Labour and Pension System of the Republic of Croatia, pursuant to the provisions of the Occupational Health And Safety Act (Official Gazette 71/14, 118/14, 94/18 and 96/18), published a new Ordinance on Occupational Safety Authorizations which shall apply to the conditions under which an employer and a natural or legal person for his own needs may be authorized to carry out occupational safety, the issuance and cancellation of authorizations, the professional supervision of the activities for which authorization is granted, the entry and updating of data, and other things prescribed in the aforementioned Ordinance.

Ključne riječi: ovlaštenja za poslove zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2019

UDK 331.45 (094)

U ovom se članku daje pregled dijela rezultata provedenog istraživanja o kvaliteti socijalnog dijaloga u provedbi zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Republici Hrvatskoj. Na temelju rezultata istraživanja, koji su ukazali na percepciju ispitanika o kvaliteti socijalnog dijaloga u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, svakako je potrebno poduzeti dodatne aktivnosti usmjerene na edukaciju i informiranje koji mogu pridonijeti jačanju i unapređenju socijalnog dijaloga na tripartitnoj i bipartitnoj razini.

Sažetak:

Glavna potencijalna korist socijalnog dijaloga kao instrumenta upravljanja nacionalnim industrijskim odnosima, pa tako i u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, jest to što pronalaženjem kompromisa i zajedničkih rješenja može pomoći riješiti sukobe. Socijalni dijalog otvara prostor interakcijama i odlučivanju socijalnih partnera, dok sindikatima i udrugama poslodavaca daje priliku da preuzmu aktivnu, institucionaliziranu i priznatu ulogu u nacionalnom procesu donošenja politika, kroz autonomne sporazume ili tripartitni dijalog o vladinoj socijalnoj politici i politici tržišta rada.

Učinkovito realiziranje ciljeva, pa tako i onih vezanih za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika zahtijeva učinkovit socijalni dijalog o pitanjima važnima za zdravlje radnika i sigurnost na radu, kao i razumijevanje uloge i obveza povjerenika radnika za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu i sindikalnih povjerenika.

Jedan od preduvjeta su i razvijeni stručni kapaciteti svih sudionika socijalnog dijaloga. Preduvjet pak daljnjem razvoju stručnih kapaciteta jest istraživanje kvalitete postojećega stanja. Upravo na tragu potrebe istraživanja postojećeg stanja kvalitete socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta „Zaštita na radu-prilika i izazov u socijalnom dijalogu“, čiji je nositelj Nezavisni sindikat radnika u proizvodnji hrane i pića iz Kutjeva, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2018. godine provedeno je istraživanje.

Summary:

The main potential benefit of social dialogue as an instrument for managing national industrial relations, including the area of occupational health and safety, is that finding compromises and common solutions can help in resolving conflicts. Social dialogue opens the space for social partner interactions and decision-making, while giving unions and employers' associations the opportunity to take an active, institutionalized and recognized role in national policy-making, through autonomous agreements or tripartite dialogue on government social and labour market policies.

Ključne riječi: povjerenik radnika za zaštitu na radu, socijalni dijalog, zaštita na radu

dr.sc. Ivana Krišto, dipl.ing.
Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl.ing.sig.
Cvetan Kovač, bac.ing.sec., bacc.ing.traff.

RADNO PRAVO 11/2019

UDK: 331.45 : 331.104

Tzv. efekt izgaranja (u nastavku rada: burnout efekt) počeo je biti tema širokog interesa, kako u očima javnosti i medija koji redovito objavljuju članke i priloge na tu tematiku, tako i ozbiljnih znanstvenih institucija koje provode istraživanja glede njegova uzroka i prevencije. Za istraživanja radi potrebe ovoga članka fokusirali smo se na područje EU i zemlje članice koje su provele najbrojnija i temeljita istraživanja čije zaključke prezentiramo u nastavku.    

Sažetak:
Razvojem čovječanstva i blagodati koje s tim dolaze u obliku rasta životnog standarda, pristupa i dostupnosti tehnologije i inovacija, napretku u medicini kao i automatizaciji fizički najtežih poslova, čovječanstvo se suočava i sa nekim negativnim učincima koje se nije moglo predvidjeti. Jedna od tih negativnih pojava i fokus ovoga članka je tzv. burnout efekt, koji je posljedica stresa na radnom mjestu te izravna posljedica učinaka globalizacije i tehnološko- informacijskih promjena u organizaciji poslovanja.

Summary:
With the development of humanity and its benefits in the form of better living standards and availability of technology and innovation, as well as advances in the medicine and the automation of physically most difficult jobs, humanity is also facing some negative effects that can´t be predicted. One of these negative phenomena and the focus of this article is the so-called burnout effect which is a consequence of workplace stress and a direct consequence of the effects of globalization and technological changes in the business enviroment.

Ključne riječi: stres, burnout efekt, mobing, radni odnosi 

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2020

UDK: 331.442

Članak je osmišljen kako bi poslodavcima i radnicima pomogao u procijeni rizika rada od kuće, kako bi se provela potrebna prilagodba mjesta rada sa stanovišta zaštite na radu i osigurala oprema u skladu s pravilima sigurnog rada.

Sažetak:
Zbog zaraze s Covid-19, mnogi radnici širom svijeta prinuđeni su prilagoditi se radu od kuće. Za neke je to dio njihove radne rutine kada im je potrebna fleksibilnost u odnosu na njihov uobičajeni raspored i kada dio poslova uobičajeno obavljaju poslije radnog vremena u svojim domovima. Međutim zbog izvanrednog stanja i prevencije od zaraze, neki se radnici moraju prilagoditi radu od kuće bez prethodne prilagodbe takvom radu. 
Stožer civilne zaštite u provedbi protuepidemijskih mjera donio je odluku kojom se zahtjeva od poslodavca da organizira rad od kuće i ograniči kretanja radnika izvan radnih prostora. U skladu s takvom odlukom poslodavci do daljnjeg ne moraju provjeravati ispravnost radne opreme, a radnike nemaju obvezu upućivati na zdravstvene preglede.
U slučaju ozljede na radu radeći od kuće, radnik ostvaruje ista prava kao da se ozlijedio na uobičajenom mjestu rada. U postupku priznavanja ozljede na radu, osiguravatelj potražuje dokumente kojima se dokazuje da su poslodavac i radnik uredili mjesto rada u skladu s pravilima zaštite na radu. U protivnom ozljeda se neće priznati, a od poslodavca se može potraživati naknada za pružene medicinske usluge.

Summary:
Because of the contagion with Covid-19, many workers around the world are obligated to adapt to work from home. For some, this is part of their work routine when they need flexibility over their usual schedule and when part of their work is usually done after hours in their homes. However, due to the state of emergency and prevention of contagion, some workers may have to adapt to work from home without first adapting to such work.
The Civil Protection Headquarters in the implementation of anti-epidemic measures made a decision requiring the employer to organize work from home and restrict the movement of workers outside workplaces. In accordance with such a decision, employers do not have to check the working equipment until further notice, and employees are not obliged to refer them for health checks.
In the case of an injury at work working from home, the worker exercises the same rights as if he had been injured at his usual place of work. In the process of recognizing an injury at work, the insurer looks for documents proving that the employer and the worker have arranged the place of work in accordance with the rules of occupational safety. Otherwise, the injury will not be accepted and the employer may be compensated for the medical services provided.

Ključne riječi: rad od kuće, zaštita na radu, ozljede na radu

mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing.
savjetnik za HSE u ZITEL ZAŠTITA j.d.o.o.

RADNO PRAVO 4/2020

Odlukom o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine u vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 (Narodne novine 51/20; dalje u tekstu: Odluka), Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske uredio je radno vrijeme prodajnih objekata (prodavaonica, skladišta, tržnica i dr.), uz posebnu obavezu da su, u slučaju kada radno vrijeme traje duže od 10 sati, dužni organizirati tzv. dvokratno radno vrijeme, pri čemu radi čišćenja i dezinfekcije prostora i izmjene radnika koji u njima rade, prekid rada ne može biti kraći od jednog sata. Odluka se primjenjuje od 27. travnja 2020.

Sažetak:
Radno vrijeme u djelatnosti trgovine je dnevno i tjedno radno vrijeme u kojem su prodavaonice i drugi oblici trgovine otvoreni za kupce. Trgovac određuje radno vrijeme sukladno odredbama ZT, pri čemu posebno mora voditi računa, između ostaloga, o broju zaposlenih radnika i poštivanju njihovih prava, naročito u pogledu rasporeda radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora (čl. 57. st. 1. ZT).

Summary:
Opening hours in the trade sector are daily and weekly working hours in which shops and other forms of trade are open to customers. The trader determines working hours in accordance with the provisions of the Trade Act, taking into account, inter alia, the number of employees and respect for their rights, especially in terms of working hours, overtime and night work and pause, daytime rest, weekly rest and annual leave.

Ključne riječi: stanka, pauza za dezinfekciju, COVID-19, trgovine

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 5/2020

UDK: 331.31

U radu se analizira utjecaj razvoja novih vrsta tehnologija na mogućnost osiguravanja odgovarajuće zaštite na radu. U tom kontekstu, autor donosi prikaz trenutnog stanja i globalne trendove u tom području, osobito utjecaj digitalizacije, informacijskih tehnologija, automatizacije i robotizacije. Drugi dio ovog rada posvećen je problemima na radu vezanim uz prethodno navedene trendove. Tako se osobito javljaju bolesti uzrokovane radom kojima se smatraju poremećaji mišićno-koštanog sustava, stres i mentalni poremećaji, karcinom uzrokovan radom, razne kožne bolesti, te bolesti uzrokovane biološkim uzročnicima povezanih sa radom.

Sažetak:
Utjecaj tehnologije na rad i radnike je proces koji će se odvijati postepeno i različitim intenzitetom u različitim dijelovima svijeta. Upravo činjenica što će se taj stupanj razlikovati od države, regije, industrije i tipa tehnologije daje nam priliku preventivno reagirati da spriječimo potencijalne negativne posljedice. Stoga je potrebno pravovremeno prikupljati informacije o pojavama na koje je potrebno reagirati i testirati potencijalna rješenja da se pronađu najadekvatnije metode njihova saniranja. Jedina stvar koja je sigurna je da je razvoj tehnologije nezaustavljiv te da ćemo za našega života biti svjedocima njezina nevjerojatno brzog razvoja.

Summary:
The impact of technology on work and employees is a process that will take place gradually and with varying intensity in different parts of the world. The fact that this level of intensity will differ from country to country gives us the opportunity to react preventively to prevent potential negative consequences. Therefore, it is necessary to collect information on this phenomena to which it is vital to react and test potential solutions to find the most adequate methods of their recovery. The only thing that is certain is that the development of technology is unstoppable and that we will witness its incredibly rapid development during our lifetime.

Ključne riječi: rizici na radu, razvoj tehnologije, zaštita na radu

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.45

Poslodavac donosi Pravilnik o zaštiti na radu i njime uređuje subjekte, radnje, rokove i odnose u povredi prava, obveza i odgovornosti subjekata u zaštiti na radu i sigurnosti na radu kod Poslodavca. Ima sva svojstva propisa. Kada bude donesen, objavljen i stupi na snagu, ako su njegove odredbe u skladu s Ustavom i zakonom, postaje vrelo prava određenog sadržaja, prostornog i vremenskog važenja. Uživa zaštitu države kao dio njenog pravnog sustava. U realizaciji njegova donošenja smatramo da će poslodavcima od koristi biti i ovaj ogledni primjer Pravilnika o zaštiti na radu kojeg donosimo u nastavku.  

Sažetak:
Izrada Pravilnika o zaštiti na radu zahtjeva ispunjavanje brojnih nomotehničkih pretpostavki (oznaka) kako objektivnih tako i subjektivnih, o činjenicama, pojavama, stanjima, znanjima, uzrocima i brojnim subjektima. 
Norme u sadržaju Pravilnika o zaštiti na radu su posebne naravi i odnose se na sve radnike (i osobe koje se nalaze u prostoru i prostorijama nad kojima poslodavac ima nadzor). To je partikularan propis koji se temelji na specifičnostima djelatnosti poslodavca, broju i „strukturi“ radnika, tehnici i tehnologiji rada, organizaciji rada, radnom okolišu i drugim činjenicama. 
Bitna (objektivna) određenja za Pravilnik o zaštiti na radu su: Viza (pravni osnov u Zakonu o zaštiti na radu), naziv (ime) koje nam je dao Zakon (on je po pravnoj prirodi Pravilnik o radu), sadržaj (uvjeti rada, mjere, sredstva i postupci nadležnih subjekata u reguliranju, realiziranju i zaštiti prava, obveza i odgovornosti u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu), prostorno i vremensko važenje (donošenje, objavljivanje, stupanje na snagu i dr.) te postupak donošenja (a posebno odnos prema radničkom vijeću/ sindikatu) i druga pitanja i odnosi. U realizaciji toga posla od pomoći je i ovaj ogledni primjer Pravilnika o zaštiti na radu.  

Summary:

Drafting of the Ordinance on safety at work requires the fulfillment of numerous nomotechnical assumptions, both objective and subjective, on facts, phenomena, conditions, knowledge, causes and numerous subjects. The norms incorporated in the Ordinance on safety at work are of a special nature and apply to all workers (and persons located in the premises and premises over which the employer has supervision). It is a special regulation based on the specifics of the employer's activities, the number and "structure" of workers, work techniques and technology, work organization, work environment and other facts.       

Ključne riječi: pravilnik o zaštiti na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu, stručnjak zaštite na radu

Pripremio: prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.45 (062.13)

U članku se donosi statistički prikaz ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Podaci koji se koriste u svrhu statističkog praćenja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti temelje se na prijavama koje izrađuju poslodavci u svrhu ostvarivanja prava radnika s osnova priznate bolesti, odnosno ozljede.

Sažetak:

Provedba mjera koje se odnose na zaštitu života i očuvanje zdravlja radnika obveze su koje proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu i iz međunarodnih deklaracija, a uspješnost provedbe tih mjera vidljiva je iz izvješća o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima. Republika Hrvatska je pristupanjem u EU obvezna primjenjivati ESAW metodologiju prikupljanja podataka o ozljedi na radu i profesionalnim oboljenjima. Prethodni postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a statistička izvješća priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U radu su prikazana izvješća u skladu s ESAW metodologijom, a posebno su obrađeni podaci za 2019. godinu. 

Summary:

The implementation of measures related to the protection of life and health of workers are obligations arising from the Law on Occupational Safety and International Declarations. And the success of the implementation of these measures is evident from the reports on injuries at work and occupational diseases. Upon accession to the EU, the Republic of Croatia is obliged to apply the ESAW methodology for collecting data on occupational injuries and diseases. The preliminary procedure for determining and recognizing an injury at work is carried out by the Croatian Health Insurance Institute, and statistical reports are prepared by the Croatian Institute of Public Health. The paper presents reports in accordance with the ESAW methodology, and the data for 2019 are treated separately.

Ključne riječi: ozljeda na radu, profesionalna bolest, zaštita na radu

mr. Bruno Štajner, dipl. ing. sig.
savjetnik za HSE u ZITEL ZAŠTITA j.d.o.o.

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.46: 303.71

Autor u članku analizira određene propise radnog prava, zaštite zdravlja i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, kao i rješenja u drugim zemljama vezano za rad na izdvojenim mjestima rada, te predlaže odgovarajuća rješenja.

Sažetak:
Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. 
Kao primjere rada na izdvojenom mjestu rada možemo navesti: rad kod kuće (primjerice različiti administrativni poslovi, pisanje i uređivanje tekstova, lektoriranje, i dr.), i rad na izdvojenom radnom mjestu/na putu (primjerice rad trgovačkih putnika, servisera, prodajnih predstavnika kompanija i dr.).
Pored primjene odgovarajućih propisa u području rada i zaštite na radu, takav oblik rada trebao bi se precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno  između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka rada, a ovisno o nastalim okolnostima  može se sastaviti i anex ugovora o radu tijekom radnog odnosa.

Summary:
Technological and communication advancements are changing the way we live and work, so more and more space at European level is being given the opportunity to work outside the employer's headquarters. Examples of work different than employer´s workplace are: work at home (for example, various administrative jobs, writing and editing texts, proofreading, etc.), and work at a separate workplace/on the road (for example, the work of salesmen, repairers, sales representatives companies, etc.).

Ključne riječi: izdvojeno mjesto rada, Zakon o radu, Zakon o zaštit na radu,rizici, mjere prevencije 

mr. Vitomir Begović, dipl. ing. sig.
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.106.2

Razvojem industrijskog društva princip odgovornosti poslodavca po kriteriju uzročnosti postao je prevladavajući. Zakonom o zaštiti na radu propisana je objektivna odgovornost poslodavca za štetu (odgovornost za štetu bez obzira na krivnju). Nasuprot tome, odgovornost radnika za štetu poslodavcu nije propisana Zakonom o zaštiti na radu pa će se u pogledu odgovornosti radnika primijeniti prije svega odredbe Zakona o radu prema kojima će radnik biti dužan naknaditi štetu poslodavcu samo ako ju je uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Dakle, radnik će za štetu poslodavcu odgovarati po načelu krivnje.

Sažetak:

Zakon o zaštiti na radu propisuje odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu radnika, osoba na radu i drugih osoba, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima, neovisno o tome kako je to odlučio provoditi pri čemu nisu od utjecaja obveze radnika u području zaštite na radu. Šteta koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom, poslodavac je dužan nadoknaditi prema općim propisima obveznog prava. Koje će se odredbe Zakona o obveznim odnosima primijeniti ovisi da li je šteta posljedica skrivljenog ponašanja ili djelovanja opasne stvari ili obavljanja opasne djelatnosti. Ovisno o uzroku, odgovornost se temelji na presumiranoj krivnji ili objektivnoj odgovornosti kod koje nema krivnje na strani štetnika - poslodavca.

Kada govorimo o odgovornosti radnika i osobe na radu za štetu poslodavcu skrećemo pozornost na odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o radu kojim je propisano da radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Odredbama Zakona o zaštiti na radu nije, kao što je to u odnosu na odgovornost poslodavca, propisana odgovornost radnika, odnosno osobe na radu za štetu koju uzrokuje poslodavcu ukoliko ne postupa sukladno odredbama 67., 68. i 69. st. 1. i 3. Zakona o zaštiti na radu kojima se propisane obveze radnika u području zaštite na radu. Stoga se na odgovornost radnika za štetu primjenjuju odredbe čl. 107. Zakona o radu.

Summary:

The Occupational Safety and Health Act prescribes the employer's responsibility for organizing and implementing occupational safety and health of workers, persons at work and other persons, in all parts of the work organization and in all work processes, regardless of how employer decides to implement it and regardless of worker´s duties in the field of occupational health and safety. The employer is obliged to compensate damage suffered by the employee at work and in connection with work according to the general regulations of civil law. Which provisions of the Civil Obligations Act will apply depends on whether the damage is the result of misconduct or the act of a dangerous thing or the performance of a dangerous activity. Depending on the cause, liability is based on presumed guilt or objective liability in which there is no fault on the part of the employer.

Ključne riječi: odgovornost poslodavca, odgovornost radnika i osoba na radu, propisi obveznog prava, šteta na radu i u vezi s radom

dr.sc. Ivana Krišto, dipl.ing.; Ivan Antić, dipl.iur.; Ana Šijaković, sveuč.spec.oec., dipl.ing.sig.; Cvetan Kovač, bacc.ing.sec., bacc.ing.traff.

RADNO PRAVO 9/2020

UDK: 331.45: 342.766

U ovom stručnom radu autor prikazuje Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada, u prvom redu s aspekta njegove provedbe. Posebno ističe da se ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za mjesto rada. 

Sažetak:
U Narodnim novinama broj 105/20. objavljen je Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada koji je usklađen s Direktivom Vijeća 89/654/EEZ. Pravilnik uz ostalo sadrži i tehničke podatke vezane za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, preuzeto iz drugih Zakona, pravilnika i normi, a koji se u RH primjenjuju kao posebna pravila zaštite na radu. Radi potpunijeg izlaganja sadržaja Pravilnika, autor je dijelove teksta dopunio podacima iz normi i drugih propisa koji su samo djelomično uključeni u tekst Pravilnika.

Summary:
In the Official Gazette No. 105/20. the Ordinance on safety at work for workplaces was published, which is harmonized with Council Directive 89/654/EEC. Among other things, the Ordinance contains technical data related to safety and health protection at work, taken from other laws, ordinances and norms, which are applied in the Republic of Croatia as special rules for occupational safety. In order to more fully present the content of the Ordinance, the author supplemented parts of the text with data from norms and other regulations that are only partially included in the text of the Ordinance.

Ključne riječi: provedba zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada

mr. Bruno Štajner, dipl. ing. sig.

RADNO PRAVO 10/2020

UDK: 331.442

U radu se analizira odgovornost ovlaštene osobe i njezinog stručnjaka zaštite na radu za štetu koju su uzrokovali svojim radom. S obzirom da ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu između poslodavca i ovlaštene osobe, ne oslobađa poslodavca zakonske odgovornosti, postavlja se pitanje je li ovlaštena osoba i njezin stručnjak zaštite na radu snose bilo kakvu odgovornost temeljem takvog poslovnog odnosa.

Sažetak:
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova.
Iako je Zakon o zaštiti na radu (N.N. 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18., u daljnjem tekstu ZZR) svojim odredbama poslodavcima nametnuo obvezu sklapanja ugovora o radu sa stručnjacima zaštite na radu, u članku 20. stavak 5. ipak je ostavio otvorenu mogućnost ugovaranja poslova zaštite na radu s ovlaštenim osobama u slučajevima kad zbog objektivnih i opravdanih razloga poslodavci ne mogu sami obavljati poslove zaštite na radu odnosno ne mogu sklopiti ugovor o radu sa stručnjakom zaštite na radu. Dakle, ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu između poslodavca i ovlaštene osobe, ne oslobađa poslodavca zakonske odgovornosti, pa se postavlja opravdano pitanje da li ovlaštena osoba i njezin stručnjak zaštite na radu snose bilo kakvu odgovornost temeljem takvog poslovnog odnosa.
Ovlaštena osoba odgovara kako za štetu koju je uzrokovala svojim radom, tako i za štetu koju je uzrokovao njezin stručnjak zaštite na radu. Štetu od ovlaštene osobe mogu potraživati poslodavac i radnik.
Za štetu poslodavcu i radniku, koju pretrpe zbog postupanja ovlaštene osobe odnosno njezinog stručnjaka za zaštitu na radu koje je bilo protivno s odredbama ZZR i drugih relevantnih propisa, dakle za izvanugovornu odgovornost za štetu, ovlaštena osoba odgovara prema kriteriju krivnje primjenom odredbi čl. 26. st. 2. ZZR. Na tako utvrđenu odgovornost primjenjuju se opći propisi obveznoga prava, dakle odredbe Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - u daljnjem tekstu ZOO).

Summary:

The employer is responsible for the organization and implementation of occupational health and safety, regardless of whether he has employed one or more occupational health and safety experts for this purpose or has contracted the performance of occupational safety work with a person authorized to perform these tasks. Although the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette, No. 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) imposed an obligation on employers to conclude employment contracts with occupational health and safety experts, article 20 paragraph 5, however, left open the possibility of contracting occupational safety work with authorized persons in cases when, for objective and justified reasons, employers cannot perform occupational heath and safety work themselves or cannot conclude an employment contract with an occupational health and safety expert. Thus, the contracting of occupational health and safety work between the employer and the authorized person does not release the employer from legal liability, so a legitimate question arises whether the authorized person and his occupational health and safety expert bear any liability based on such a business relationship.

Ključne riječi: stručnjak zaštite na radu, šteta, odgovornost za štetu

dr.sc. Ivana Krišto, dipl.ing.; Ana Šijaković, sveuč.spec.oec., dipl.ing.sig.; Cvetan Kovač, bacc.ing.sec., bacc.ing.traff.

RADNO PRAVO 11/2020

UDK: 333.323: 62

U članku se ističe važnost poštivanja izvora prava kojima je regulirano područje zaštite na radu, što osobito dolazi do izražaja u okolnostima izazvanim pandemijom bolesti COVID-19 kako bi se doprinijelo jačanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Sažetak:

„Posebne okolnosti“ nastale pandemijom bolesti COVID-19 stvaraju „posebne“ mjere i odnose koji determiniraju „standardne“ (općim normama propisane) uvjete rada u najširem smislu riječi (uvjeti rada fizičke, ekonomske, socijalne i uvjeti rada pravne naravi). To jeste determinanta ali ne derogira, a pogotovo ne može „staviti izvan snage“ heteronomne norme (naročito norme ius cogens) kojima, na temelju načela zaštite osobe na radu, se uređuju „prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika... unaprijeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika... sprječavanje rizika na radu... pravila za uklanjanje čimbenika rizika... obavješćivanje i savjetovanje radnika i njihovih predstavnika...“ i druge. „Posebne obveze“ ne smiju onemogućavati ostvarivanje prava na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, ali povećavaju obveze svih subjekata u tim odnosima, posebno poslodavca. Iznad propisa i mjera u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 su univerzalna, regionalna i nacionalna vrela prava zaštite na radu, uz doslovnu primjenu načela ustavnosti i zakonitosti i načela zaštite osobe na radu. „Posebni propisi i mjere“ moraju jačati zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. To je predmet ovoga rada.

Summary:

The "special circumstances" caused by the COVID-19 pandemic create "special" measures and relationships that determine "standard" (general norms) working conditions in the broadest sense of the word (working conditions of physical, economic, social and working conditions of a legal nature). It is a determinant, but it does not derogate, and especially it cannot "put out of force" heteronomous norms (especially norms ius cogens) which, based on the principle of protection of a person at work, regulate "prevention and safety rules at work, employer obligations, rights and obligations of workers, improving the safety and health of workers, preventing risks at work, rules for eliminating risk factors, informing and advising workers and their representatives”and others. "Special obligations" must not allow the exercise of the right to health protection and safety at work, but increase the obligations of all subjects in these relations, especially the employer. Above regulations and measures related to the COVID-19 disease pandemic are universal, regional and national sources of occupational safety rights, with the literal application of the principles of constitutionality and legality and the principles of protection of the person at work. "Special regulations and measures" must strengthen health protection and safety at work. That is the subject of this paper.

Ključne riječi: posebne mjere, „interventni propisi“, standardi, determinante, uvjeti rada, načela zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 6/2021

UDK: 331.45: 349.2

U ovom članku prikazana je analiza podataka o ozljedama na radu koje su se dogodile na radu u 2020. godini po parametrima koji su sukladni ESAW metodologiji. Prikazani podaci dio su izvješća koje RH ima obvezu dostavljati Europskoj statističkoj organizaciji (EUROSTAT).

Sažetak:
U ovom preglednom članku prikazane su ozljede na radu u Republici Hrvatskoj koje su se dogodile u 2020. godini. Kao izvor podataka, korišteni su podaci o prijavama ozljeda na radu objavljeni na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Statističku obradu podataka za potrebe Eurostata (Europska statistička organizacija) vrši Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a obrađeni podaci uz komentar autora i Zavoda, prikazani su u ovom članku.

Summary:
This review article presents injuries at workplace in the Republic of Croatia that occurred in 2020. Data on reports of injuries at work published on the website of the Croatian Health Insurance Institute were used as a source. Statistical data processing for the needs of Eurostat (European Statistical Organization) is performed by the Croatian Institute of Public Health, while the processed data with the autor´s comments are presented in this article.

Ključne riječi: ozljede na radu, izvješće, EUROSTAT

mr. sig. Bruno Štajner

RADNO PRAVO 7-8/2021

UDK: 331.46 (497.5)

Navedenim člankom prikazujemo novi Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 73/2021, time da se primjenjuje od 8. srpnja 2021. godine.

Sažetak:
Obzirom da je na temelju članka 17. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/2014, 118/2014, 94/2018 i 96/2018) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) uz prethodnu suglasnost ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i ministarstva vanjskih i europskih poslova, ministarstvo zdravstva donijelo navedeni Pravilnik, istim se propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Također s danom stupanja na snagu Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu prestaje važiti Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (»Narodne novine«, broj 42/2005) i Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (»Narodne novine«, broj 69/2005).

Summary:
Pursuant to Article 17, paragraph 7 of the Occupational Safety and Health Act (Official Gazette, No. 71/2014, 118/2014, 94/2018 and 96/2018) and Article 38, paragraph 3 of the State Administration System Act (Official Gazette, No. 66/2019) with the prior consent of the Ministry of Labour, Pension System, Family and Social Policy and the Ministry of Foreign and European Affairs, the Ministry of Health adopted the Ordinance which prescribes measures, rules, procedures and activities for occupational safety of workers exposed to statodynamic, psychophysiological and other efforts.

Ključne riječi: zaštita na radu, statodinamički napori, psihofiziološki napori

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 331.46

Navedenim člankom dajemo prikaz promjena koje donosi novi Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita.

Sažetak:
Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika te načine primjene načela prevencije i pravila zaštite na radu u odnosu na prisutne rizike.  Poslodavci mogu, ako imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu, sami izrađivati programe osposobljavanja i provoditi osposobljavanje ili izradu programa osposobljavanja i osposobljavanje mogu povjeriti osobi ovlaštenoj za osposobljavanje radnika koji se sastoji od teorijskog dijela te praćenja sigurnog načina rada radnika i ocjene praktične osposobljenosti na mjestu rada.  

Summary:
Training of workers is carried out according to a training program that must be based on risk assessment and must include all hazards, harms or efforts identified by risk assessment and ways to apply the principles of prevention and safety rules in relation to the risks involved. Employers may, if they have an occupational safety expert employed, prepare training programs themselves and conduct training or may entrust training or training programs to a person authorized to train workers, which consists of a theoretical part and monitoring of safe working methods and assessment of practical skills at work.

Ključne riječi: osposobljavanje za rad na siguran način, zaštita na radu

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2021

UDK: 331.46 (497.5)

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu zahtjeva angažiranje velikog broja subjekata koji izravno, u propisanim (pravnim) odnosima, realiziraju ono što je normama tih propisa uređeno. Među tim subjektima, posebno mjesto i ulogu imaju povjerenici radnika za zaštitu na radu o kojima će više govora biti u nastavku ovog rada.

Sažetak:
Teorija i suvremeno radno zakonodavstvo demokratskih država, pored ostalog, počiva i na načelima slobode i prava organiziranja i udruživanja kako radnika tako i poslodavaca, odnosno načela sudjelovanja (participacije) radnika u odlučivanju sa poslodavcem i kod poslodavca. Sa drugim načelima radnog prava, navedena načela se nadopunjuju i međusobno prepliću (uvjetuju).
Ustav Republike Hrvatske, u skladu s univerzalnim i regionalnim vrelima prava čine osnov i okvir da se zakonodavstvom to uredi, a u praksi realizira. Tako se reguliraju, realiziraju i zaštićuju interesi, prava, obveze i odgovornosti radnika u radnom odnosu. U pitanju su temeljna ljudska prava. Bez suradnje socijalnih partnera ne može biti gospodarskog i socijalnog napretka (prosperiteta) relevantnih radnopravnih odnosa, a posebno odnosa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Summary:
The theory and modern labour legislation of democratic states, among other things, is based on the principles of freedom and the right to organize and associate both workers and employers, as well as the principle of participation of workers in decision-making with the employer. These principles complement and intertwine with other principles of labour law.
The Constitution of the Republic of Croatia, in accordance with the universal and regional sources of law, form the basis and framework for regulating this in legislation, and realizing it in practice. Thus, the interests, rights, obligations and responsibilities of employees are regulated, realized and protected. These are fundamental human rights. Without the cooperation of the social partners, there can be no economic and social progress (prosperity) of the relevant labour relations, especially relations regarding safety and health at work.

Ključne riječi: pravo zaštite na radu, načela, zakonodavstvo, prava radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu

Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.
prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 331.45 (094)

Autor u članku analizira zakonske odredbe o osnivanju i radu odbora za zaštitu na radu, ulogu odbora kao savjetodavnog tijela poslodavca, ukazuje na probleme i potrebu proaktivnog preventivnog rada odbora, podsjeća na poslove odbora kao i mogućnost njihovog proširenja, te predlaže niz preporuka usmjerenih na praktično i učinkovito djelovanje odbora za zaštitu na radu.

Sažetak:
Odbor za zaštitu na radu vrlo je važno savjetodavno tijelo poslodavca za unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu. Zakonom o zaštiti na radu utvrđena je obveza osnivanja tog tijela, kao i njegovi osnovni poslovi. U praksi, nedovoljno se koriste mogućnosti djelovanja odbora, i doprinosa svih ključnih dionika; poslodavca, radničkih predstavnika, stručnjaka za zaštitu na radu i specijalista medicine rada i sporta, kontinuiranom praćenju stanja, predlaganju odgovarajućih mjera i analizi učinjenog, s ciljem skrbi o sigurnim i zdravim uvjetima rada, otklanjanju i sprječavanju rizika ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti radne populacije. Predlaže se niz praktičnih aktivnosti kojima je moguće unaprijediti rad odbora a time i podići razinu zaštite na radu, kao jednog od osnovnih ljudskih prava. 

Summary:
The Occupational Safety and Health Committee is a very important advisory body to the employer for improving safety and health at work. The Act on Occupational Safety establishes the obligation to establish this body, as well as its basic activities. In practice, the possibilities of committee action and the contribution of all key roles are insufficiently used. A series of practical activities are proposed which can improve the work of the committee and thus raise the level of protection at work, as one of the basic human rights.

Ključne riječi: odbor za zaštitu na radu, Zakon o zaštiti na radu, rizici, mjere prevencije

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.45

Procjena rizika potrebna je da bi poslodavac mogao sagledati sve opasnosti, štetnosti i napore u djelatnosti koju obavlja te ona predstavlja polazište za primjenu propisa o zaštiti na radu, osnovom kojih je poslodavac obvezan voditi brigu o preventivnim mjerama, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima.

Sažetak:

U tekstu se razmatra povijesni razvoj teorije rizika u pogledu utjecaja na razvoj pravnih normi koje uređuju upravljanje rizicima na radu. Daje se osvrt na aktualne odredbe propisa koje reguliraju ovo područje. Ukazuje se na značaj primjene postupaka i metoda koji doprinose razvoju kulture sigurnosti i prevencije s ciljem sprečavanja nezgoda i neželjenih događaja na radu. 

Summary:
The text provides the historical development of risk theory in terms of its impact on the development of legal norms related to occupational risks. The current provisions are reviewed and the importance of applying procedures and methods that contribute to the development of a culture of safety and prevention with the aim of preventing accidents and adverse events at work is pointed out.

Ključne riječi: zaštita zdravlja i sigurnosti na radu, upravljanje rizicima na radu, razvoj kulture sigurnosti i prevencije 

dr. sc. Vinka Longin Peš, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 5/2022

UDK: 331.45

Za učinkovitu provedbu propisa, preventivne aktivnosti kao i za unapređivanje cjelokupnog područja zaštite na radu, od osobitog je značaja stručan i profesionalan rad ovlaštenih osoba  za obavljanje poslova zaštite na radu te osoba koje obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca (stručnjaci zaštite na radu, poslodavci koji sami obavljaju poslove zaštite na radu i ovlaštenici koji kod poslodavaca koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika kao ovlaštenici ujedno obavljaju i poslove zaštite na radu). Više o navedenom  možete pročitati u nastavku.

Sažetak:
Polazeći od činjenice da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj, zakonodavac je jasno i nedvosmisleno propisao obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu, i to prije svega Zakonom o zaštiti na radu  i propisima donesenim temeljem istog zakona, kao što su Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu  i Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu , Pravilnik o izradi procjene rizika . Uzimajući u obzir obvezu poslodavca da utvrdi i obavlja poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika, bilo je svrsishodno da zakonodavac donošenjem, provedbenog propisa, Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu „nametne“ minimalne uvjete za uređenje obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca kao i utvrđivanje minimalnih uvjeta za njihovo obavljanje. Kod propisivanja minimalnih uvjeta za uređenje i obavljanje poslova zaštite na radu kod poslodavca, pa tako i najmanjeg broja stručnjaka zaštite na radu, zakonodavac se vodio s dva osnovna kriterija: broj zaposlenih i procijenjenim rizicima, koje je dodatno razradio kroz Pravilnik  o obavljanju poslova zaštite na radu i Pravilnik o izradi procjene rizika.

Summary:
Starting from the fact that life, health and preservation of working ability are values of special social interest in the Republic of Croatia, the legislator clearly and unambiguously prescribed the obligations of the employer in implementing occupational safety, primarily the Occupational Safety and Health Act. , as well as the Ordinance on the performance of occupational safety activities, the Ordinance on authorizations for occupational safety activities and the Ordinance on the preparation of risk assessment.

Ključne riječi: broj zaposlenih, poslovi zaštite na radu, procjena rizika, stručnjak zaštite na radu

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.

Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl. ing. sig. 

Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff.

RADNO PRAVO 5/2022

UDK: 331.45

U članku se na jasan i praktičan način analiziraju odredbe novog Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, i to počevši od uvjeta za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, postupka za dobivanje i prestanak ovlaštenja, i dr.

Sažetak:
Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu se propisuju uvjeti pod kojima poslodavac za svoje potrebe i fizička odnosno pravna osoba mogu biti ovlašteni za obavljanje poslova zaštite na radu, postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje je dano ovlaštenje, unos i ažuriranje podataka te izvješća koje ovlaštene osobe putem Informacijskog sustava zaštite na radu dostavljaju Ministarstvu , stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama te obveze i način evidentiranja ovlaštenja. Propisani su uvjeti pod kojima strana osoba može biti ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu.

Summary:

The Ordinance on authorizations for protection of health and safety at work prescribes the conditions under which an employer and a natural or legal person can be authorized to perform protection of health and safety at work for their own needs, the procedure for issuing, canceling and revoking authorizations, expert supervision over the performance of work for which authorization has been given, input and updating of data and reports that authorized persons submit to the Ministry through the Occupational Safety Information System, ongoing professional training of occupational safety experts in authorized persons, and obligations and method of recording authorizations. The conditions under which a foreign person can be authorized to carry out protection of health and safety at work are prescribed.

Ključne riječi: poslovi zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu, ovlaštenje za zaštitu na radu

mr. sig. Bruno Štajner

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 331.45

U ovom radu analiziraju se predložene odredbe koje se izravno odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ali i na druge, u cjelini odnosa zaštite na radu.

Sažetak:
Metodom analize i sinteze postojećeg i „predloženog“ stanja u propisima, uz druge pravne metode (nomotehničke, radnopravne, socijalnopravne i druge), pokušat će se ukazati na posljedice „predloženih“ rješenja za podzakonsko uređivanje (heteronomnim provedbenim propisima) tih odnosa, ali i za prava, obveze i odgovornosti subjekata tih odnosa i njihovo preciziranje autonomnim općim normativnim aktima.

Summary:

Working materials: Proposed amendments to the Labor Act" have been published, so it is expected that there will be comments in the public debate in order to obtain a better content of the proposed solutions. This paper analyzes the proposed provisions that directly relate to safety and health protection at work, but also to others, as a whole in relation to protection at work.

Ključne riječi: Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o radu, sigurnost na radu, zaštita zdravlja na radu, primjedbe

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju)

RADNO PRAVO 11/2022

UDK: 331.45

U članku se prezentiraju aktualni pokazatelji o ozljedama na radu, izgubljenim radnim danima i troškovima, promjenama u svijetu rada i rastu zdravstvenih rizika, nedostatnom prikupljanju i korištenju podataka o (ne)sigurnosti  i zdravlju na radu, kadrovskim resursima u području inspekcije zaštite na radu i pružanju usluge medicine rada, te se predlažu odgovarajuće mjere u cilju unapređivanja kulture sigurnosti  i zdravlja na radu.

Sažetak:
U ovom preglednom članku prikazane su ozljede na radu u Republici Hrvatskoj koje su se dogodile u 2021. godini. Kao izvor podataka, korišteni su podaci o prijavama ozljeda na radu dostavljenim Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Temeljem  navedenog, statističku obradu podataka za potrebe Eurostata (Europska statistička organizacija), izvršio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a obrađenim podacima pridodani su dopunski podaci i komentar autora.

Summary:
In this article, injuries at work in the Republic of Croatia that occurred in 2021 are presented. As a data source, data on reports of occupational injuries submitted to the Croatian Health Insurance Fund were used. On the basis of the above, statistical processing of the data for the needs of Eurostat (European Statistical Organization) was carried out by the Croatian Institute of Public Health, and additional data and author's comments were added to the processed data.

Ključne riječi: ozljede na radu, prikupljanje i obrada podataka, rizici na radu, izgubljeni  radni dani i troškovi, inspekcija, medicina rada

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 331.45 (497.5)

U radu su ukazane obveze poslodavca po pitanju uređenja mjesta rada kada se rad odvija u prostoru radnika s posebnim osvrtom ostvarivanja prava radnika temeljem ozljede na radu.

Sažetak: 
Cilj i svrha ovog članka je ukazati na problematiku provedbe mjera zaštite na radu kada radnici za poslodavca obavljaju rad u vlastitom domu, odnosno rade od kuće. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o radu te provedbenih propisa iz područja zaštite na radu, u pogledu ostvarivanja prava s osnova zaštite na radu, prava radnika koji rade iz vlastitog doma izjednačena su s pravima koje radnici ostvaruju radeći u prostoru poslodavca.

Summary:
The aim and purpose of this article is to point out the issues of implementing safety measures at work when employees work in their own homes. With the adoption of amendments to the Labour Act and implementing regulations in the field of occupational health and safety, the rights of employees who work from their own homes are equated with the rights exercised by employees working at the premises of the employer.

Ključne riječi: zaštita na radu, rad od kuće, obveze poslodavca, prava radnika

mr. sig. Bruno Štajner

RADNO PRAVO 3/2023

UDK:  331.102: 004

Navedenim tekstom dajemo prikaz postupka provjere nalazi li se radnik kod poslodavca pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti što je propisano odredbama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/2014., 118/2014., 94/2018. i 96/2018.).

Sažetak:
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada, time da je poslodavac obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama. Smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja.

Summary:
The worker must not be under the influence of alcohol or other addictive substances during work, nor must they bring them into the workplace, as the employer is obliged to implement the ban on the abuse of alcoholic beverages and addictive substances at the workplace with appropriate measures. A worker will be considered to be under the influence of alcohol if there is more than 0.0 g/kg of alcohol in his blood, i.e. more than 0.0 milligrams in a liter of exhaled air, or if he has a higher concentration of alcohol in his blood than the concentration allowed by the risk assessment of the jobs that he performs the worker performs.

Ključne riječi: provjera radnika, alkoholiziranost, zaštita nepušača

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2023

UDK: 331: 613.81

U članku autor analizira i komentira postupak Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojim je primjenu pojedinih članaka Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, umjesto izmjenom toga Pravilnika i objavom te izmjene u Narodnim novimana, to učinilo običnom obavijesti putem mrežnih stranica Ministarstva.

Sažetak: 
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, nije svoj dio obveza iz Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, pripremilo na vrijeme, iako je imalo godinu i četiri mjeseca, kako je to bilo određeno prijelaznom odredbom članka 41. Pravilnika. Nakon toga je, umjesto da produženje roka primjene tih odredaba Pravilnika riješi izmjenom Pravilnika i njegovom objavom u Narodnim novinama, Ministarstvo to učinilo običnom obavijesti putem mrežnih stranica Ministarstva.

Summary:
The Ministry of Labour, Pension System, Family and Social Policy did not prepare its part of the obligations from the Ordinance on training and further development in occupational health and safety and passing the professional exam on time, even though it had one year and four months, as was determined by the transitional provision of the article 41 of the Ordinance. After that, instead of extending the deadline for the application of those provisions of the Ordinance by amending the Ordinance and publishing it in the Official Gazette, the Ministry made it a simple notification via the Ministry's website.

Ključne riječi: Pravilnik, stupanje na snagu, obavijest na mrežnim stranicima

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 331.106: 341.9

U članku se prezentiraju  aktualni pokazatelji o ozljedama na radu, smrtnim ozljedama i preminulima na radu, kadrovskim resursima u području inspekcije zaštite na radu i pružanju usluge medicine rada, te se predlažu odgovarajuće mjere u cilju prevencije, unapređivanja kulture sigurnosti  i zdravlja na radu.

Sažetak:
U ovom preglednom članku prikazane su ozljede na radu u Republici Hrvatskoj koje su se dogodile u 2022. godini. Kao izvor podataka, korišteni su podaci o prijavama ozljeda na radu dostavljenim Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Temeljem navedenog statističku obradu podataka za potrebe Eurostata (Europska statistička organizacija), izvršio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prikupljeni su i podaci  Državnog inspektorata  i HZZO. Uz komentare autor daje i određene prijedloge.

Summary:
In this article, injuries at work in the Republic of Croatia that occurred in 2022 are presented. As a data source, data on reports of occupational injuries submitted to the Croatian Health Insurance Institute were used. On the basis of the above, statistical processing of data for the needs of Eurostat (European Statistical Organization) was carried out by the Croatian Institute of Public Health. Data from the State Inspectorate and HZZO were also collected. Along with the comments, the author also makes certain suggestions.

Ključne riječi: ozljede na radu, inspekcija zaštite na radu, medicina rada 

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.46

Navedenim stručnim člankom dajemo prikaz provedbe mjera evakuacije i spašavanja prema odredbama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) i podzakonskih akata koji su na osnovi njega doneseni.

Sažetak:
Evakuacija predstavlja organizirano i samostalno kretanje ugroženih osoba prema sigurnim mjestima, korištenjem planiranih evakuacijskih putova i izlaza, time da je spašavanje osoba potrebno provesti organizirano, uvježbanim postupcima, pomoću odgovarajuće opreme i sredstava. Evakuacija i spašavanje provodi se prije, tijekom ili nakon nastanka događaja kojima su ugroženi zdravlje i život radnika i drugih prisutnih osoba, odnosno koji štete materijalnim dobrima.

Summary:
Evacuation represents the organized and independent movement of endangered persons towards safe places, using planned evacuation routes and exits, with the result that the rescue of persons must be carried out in an organized, trained manner, using appropriate equipment and means. Evacuation and rescue is carried out before, during or after the occurrence of events that threaten the health and life of workers and other persons.

Ključne riječi: evakuacija, spašavanje, evakuacijski putevi

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.45

U članku autor analizira i komentira nacionalne sustave osiguranja od ozljeda uzrokovanih nesrećama  na radu u zemljama EU. Posebno se osvrće na  uređenje sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, i promjene koje su učinjene u Republici Hrvatskoj, te predlaže promjene i unapređivanje modela, koji bi bio poticajan u cilju jačanja prevencije, smanjenja nesreća na radu i profesionalnih bolesti.

Sažetak:
U zemljama EU primjenjuju se zakonom uređeni sustavi osiguranja od nezgoda na radu, koji aktivno podupiru prevenciju nezgoda i profesionalnih bolesti, uz primjenu  različitih tarifa, ali i poticaja poslodavcima. Nasuprot tome, u Republici Hrvatskoj napušten je sličan sustav, i primjenjuje se model koji ni u kojem slučaju ne potiče na odgovorniji, kvalitetniji i učinkovitiji odnos prema prevenciji u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika.

Summary:
In the EU countries, legally regulated occupational accident insurance systems are applied, which actively support the prevention of accidents and occupational diseases, with the application of different tariffs, as well as incentives for employers. In contrast, in the Republic of Croatia, a similar system has been abandoned, and a model is being applied that in no case encourages a more responsible, high-quality and effective attitude towards prevention in occupational safety and health protection of workers.

Ključne riječi: nezgode na radu, osiguranje, prevencija, stimulativni model

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 10/2023

UDK: 331.45

Navedeni člankom dajemo pregled najznačajnih promjena koje donosi novi Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu koji je objavljen u Narodnim novinama 148/2023. a koji se primjenjuje počevši od 21. prosinca 2023. godine.

Sažetak:
S obzirom da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske na temelju odredbe članka 45. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19), uz suglasnost ministra zdravstva Republike Hrvatske i prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske donijelo Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, istim se utvrđuju minimalni zahtjevi zaštite radnika od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje koji proizlaze ili mogu proizaći zbog izloženosti buci, a posebno od rizika po sluh.

Summary:
Considering that the Ministry of Labour, Pension System, Family and Social Policy of the Republic of Croatia, based on the provisions of Article 45, Paragraph 5 of the Act on Occupational Safety ("Official Gazette", No. 71/14, 118/14, 94/18 and 96/18) and Article 38, Paragraph 3 of the Act on the State Administration System ("Narodne novine", No. 66/19), with the consent of the Minister of Health of the Republic of Croatia and the prior consent of the Minister of Foreign and European Affairs of the Republic of Croatia, adopted the Ordinance on the Protection of Workers from exposure to noise at work, the same establishes the minimum requirements for the protection of workers from risks to their safety and health that arise or may arise due to exposure to noise, especially from hearing damage risk.

Ključne riječi: izloženost buci na radu, zaštita na radu, obveze poslodavca

Alan Vajda, mag. iur

RADNO PRAVO 2/2024

UDK: 331.45: 628.517

Autor u članku prezentira izvješće Ustavnog suda temeljem prijedloga za provođenje nadzora nad donošenjem propisa za izvšenje Ustava, zakona i drugih propisa iz nadležnosti ministra zdravstva, a koji se odnose na izostanak donošenja podzakonskih propisa vezanih za područje zaštite na radu,  komentira uočene pojave praznina u propisima, te ukazuje na potrebu daljnjeg zakonitog postupanja tijela državne vlasti i poštivanje načela vladavine prava.

Sažetak:
Vlada RH ima posebnu odgovornost budući da prema članku 6. Zakona o zaštiti na radu „Vlada Republike Hrvatske ima obvezu sustavno pratiti stanje u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika utvrđivati, predlagati, provoditi i sustavno preispitivati politiku zaštite na radu te predlagati izmjene zakonodavstva radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika“. Navedenu obvezu potrebno je sagledavati i šire u kontekstu prava nadzora tijela državne uprave temeljem Zakona o sustavu državne uprave.

Summary:
The Government of the Republic of Croatia has a special responsibility since, according to Article 6 of the Act on Occupational Safety, "The Government of the Republic of Croatia has the obligation to systematically monitor the situation in the field of occupational safety in the Republic of Croatia and, in consultation with representatives of employers and workers, to determine, propose, implement and systematically review the policy protection at work and to propose changes in the legislation in order to improve the safety and health protection of workers". The above-mentioned obligation should also be viewed more broadly in the context of the right to supervise state administration bodies based on the Act on the State Administration System.

Ključne riječi: Ustavni sud, Pravilnik, stupanje na snagu, propust

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 331.45: 342.56

U članku se obrađuje godišnji odmor ali s aspekta zaštite na radu, tj. kao zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Navedena činjenica u bitnom određuje važnost prava na godišnji odmor i potrebu njegovog ostvarivanja.

Sažetak

Pravna pravila Europske Unije (EU) o organizaciji radnog vremena posebna su pravila za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu. Među njima su i pravila o najkraćem trajanju plaćenog godišnjeg odmora i pravu na novčanu naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, kada isto nije moguće zbog prestanka radnog odnosa. Bogata praksa Europskog suda pravde (ESP) nastala povodom tumačenja pravnih pravila EU-a o pravu na godišnji odmor jasno usmjerava sudove država članica u ovom području. ESP nalazi da je pravo na plaćeni godišnji odmor izuzetno važno načelo socijalnog prava EU-a od kojeg nisu dopuštena odstupanja ili ograničenja, koja bi proizlazila iz izvora prava u državi članici, te koja bi imala za posljedicu uskratu ili gubitak prava na plaćeni godišnji odmor, odnosno onemogućavanje njegovog korištenja. Godišnji odmor je mjera za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, što u bitnom određuje važnost tog prava i potrebu njegovog ostvarivanja. Način i uvjeti korištenja godišnjeg odmora određeni su i Konvencijom br. 132 o plaćenom godišnjem odmoru, koja je dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a jače je pravne snage od Zakona o radu, posebnih zakona i drugih posebnih propisa kojima su utvrđena pravila o korištenju godišnjeg odmora.

Ključne riječi: godišnji odmor, zaštita zdravlja i sigurnost na radu, organizacija radnog vremena

Summary

Legal rules of the European Union (EU) on the organization of working time are special rules for occupational safety and health. Among those are the rules on the minimum duration of annual leave and the right to compensation payment in lieu of untaken annual leave due to the termination of employment relationship. Abundant case-law of the European Court of Justice (ECJ) arising from the interpretation of EU legal rules on the right to annual leave clearly directs the courts of the Member States in this area. The ECJ notes that the right to paid annual leave is a particularly important principle of EU social law, from which there can be no derogations or limitations, which would result from the source of law in a Member State, and which would result in denial or loss of right to paid annual leave, i.e. in rendering it impossible to take the annual leave. Annual leave is a measure for the protection of health and safety of workers, which significantly determines the importance of that right and the need for its exercise. The manner and conditions of taking the annual leave are also determined by the Convention No. 132 on Annual Holiday with Pay, which is a part of the internal legal order of the Republic of Croatia, and has a stronger legal force than the Labour Code, special laws and other special regulations which regulate the rules on taking the annual leave.

Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb,

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske

UDK 349.23

Radno pravo 6/2012

U ovom stručnom radu autor analizira Zakon o zaštiti na radu kroz prava i obveze poslodavca,. Radnika te osoba na radu.

SAŽETAK
Zakon o zaštiti na radu, kao i dosadašnji propisi u odnosima zaštite na radu, propisuju brojne obveze poslodavcu, različitih oblika i sadržaja.
Poslodavac, prvenstveno primjenjuje pravne norme iz propisa o zaštiti na radu, ali ih i stvara i nadzire. Ti odnosi su sve zahtjevniji. Tako je i po univerzalnim, regionalnim, prvenstveno propisima Europske unije, ali i brojnim heteronomnim i autonomnim propisima u pravu zaštite na radu.
Brojni su rizici i opasnosti kao uzroci ozljeda na radu, profesionalnih bolesti u vezi s radom i ugrožavanjem radne okoline. Zahtjev je poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu radnika i drugih osoba na radu (u bilo kojoj vezi) kod poslodavca, a posebno mladeži, žena i invalida. U tim odnosima treba vidjeti i prava (pored obaveza) i odgovornosti poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu odnosi se na svakog i na sve poslodavce koji zapošljavaju (ili radno angažiraju) makar jednog radnika (odnosno drugu osobu).
U skladu s navedenim vrelima prava zaštite na radu Zakon o zaštiti na radu uređuje prava i obveze radnika i osoba na radu.

Ključne riječi: zaštita na radu, zakon, poslodavac, obveze, radnik, osobe na radu, prava.

Prof.dr.sc. Marinko Đ.Učur, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 09/2014

UDK 331.45

U ovom radu autor obrađuje odredbe Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu koji je utvrdio obvezu poslodavca da obavljanje poslova zaštite na radu uskladi s njegovim odredbama najkasnije do 31. prosinca 2015. Rok je istekao te su svi oni koji do sada nisu postupili u skladu s odredbama Pravilnika u prekršaju. Stoga trebaju poduzeti mjere da se što prije usklade s odredbama Pravilnika, kako bi izbjegli visoke novčane kazne.

SAŽETAK:
Odredbama Zakona o zaštiti na radu propisani su poslovi zaštite na radu kao i kompetentnost osoba koji će te poslove obavljati. Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15) detaljnije se razrađuje način obavljanja tih poslova, definiraju zahtjevi za osobe koji će te poslove obavljati zavisno o broju radnika zaposlenih kod poslodavca te djelatnosti poslodavca. Pravilnikom se utvrđuju zahtjevi koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu I. stupnja odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja. Ujedno su propisani uvjeti pod kojima poslodavci sami odnosno njihovi ovlaštenici mogu obavljati poslove zaštite na radu. Zavisno o djelatnostima tj. rizicima vezanim za opasnosti, štetnosti i napore kojima su izloženi radnici dana je mogućnost blaže primjene odredaba Pravilnika ukoliko postoje mali rizici po radnika od rizika uvjetovanih opasnostima, štetnostima i naporima. Vezano za poslove s malim rizicima vidi Prilog II. Pravilnika o izradi procjene rizika (N.N. 112/14). Ujedno je dana mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti zajedničko organiziranje i provođenje zaštite radu. Konačno, obrazlažu se zapriječene novčane kazne za poslodavce pravne osobe, poslodavce fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama.

Summary:
The provisions of the Occupational Health and Safety Act stipulates the operations of occupational health and safety as well as competence of the one´s who will perform it. The Ordinance on health and safety at work (Official Gazette, 112/14, 43/15, 72/15 and 140/15) elaborates way of performing the tasks, defines requirements for the person who will perform the function depending on the number of employees employed by the employer and also defines employer´s business activities. The Ordinance establishes requirements to be met by I. degree occupational health and safety specialists or II. degree occupational health and safety professionals. It also lays down the conditions under which employers themselves or their authorized persons may perform tasks of health and safety at work. Depending on the activities e.g. risks associated with the threats, hazards, and the efforts by which employees are exposed, there´s possibility of a more lenient application of the provisions of the Ordinance if there are low risks of threats, hazards and efforts. Concerning operations with low risks take a look to the Appendix to the II. Ordinance on risk assessment (Official Gazette 112/14). It is also given the opportunity for more employers who operates in the same location to mutually agree on joint organization and implementation of health and safety at work. Finally, this article explains fines for employing companies, individual employers and the responsible people in companies.

Ključne riječi: obavljanje poslova zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu I. i II. stupnja , ovlaštene osobe, poslovi s malim rizikom

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 331.45

U cilju poboljšanja uvjeta i sigurnosti u građevinarstvu, socijalni partneri u više zemalja dogovorili su se o osnivanju paritetnih fondova. Više o navedenim fondovima, uz pregled njihova funkcioniranja po pojedinim državama, pročitajte u nastavku članaka.

SAŽETAK:
Paritetni fondovi su komplementarni oblik drugim socijalnim mehanizmima ponajviše namijenjeni za edukaciju i osposobljavanje u cilju sprječavanja ozljeda na radu, a mogu biti i dopunski oblik mirovinskog osiguranja i izvor sredstava za izostanak s rada i naknadu za vrijeme bolovanja. Pozornost budućeg paritetnog fonda u Hrvatskoj usmjerena je na zaštitu na radu, a poslodavci i sindikati trebaju spoznati kako je postojanje takvog fonda od njihovog zajedničkog interesa u promicanju kulture zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. U tekstu se pojašnjava značenje i djelovanje paritetnih fondova u odabranim zemljama.

Summary:
The Parity Fund is a complementary form of social mechanisms of funds that usually cover areas such as the sectoral education and training, health and safety at work, the supplemental pension system and compensation for the holidays and days off. The focus in Croatia is on the safety at work, and that employers and trade unions can recognise its existence as a common interest in the promotion of the culture of occupational safety. The text explains the importance and functioning of parity funds in selected countries.

Ključne riječi: graditeljstvo, paritetni fond, sigurnost i zaštita na radu, industrijski odnosi

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 1/2017

UDK: 331.45:624

Autor u radu analizira Pravilnik o izradi procjene rizika (Narodne novine 112/14), kojim se propisuju uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika bez koje nema adekvatne primjene pravnih pravila o zaštiti na radu.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) ovlastio je ministra nadležnog za rad (u odredbama članka 18. st. 6.) da donese Pravilnik o izradi procjene rizika (Narodne novine 112/14). Pravilnik o izradi procjene rizika propisuje: uvjete, način i metode izrade procjene rizika, obvezni sadržaj procjene rizika, podatke na kojima se temelji procjena rizika, klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom. Cilj je utvrditi razinu opasnosti, štetnosti i napora u smislu zaštite života i zdravlja radnika i osoba na radu, a za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom i poremećaja u procesu rada. To je predmet ovoga rada.

Summary:
The Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) has authorize the minister in charge of labour affairs (in the provisions of Article 18 paragraph 6) to enact the Ordinance on risk assessment (Official Gazette 112/14). The Ordinance on risk assessment provides: conditions, manner and methods of drawing up risk assessments, the mandatory content of the risk assessment, data on which the risk assessment is based, hazard classification, harms and effort at work and in connection with the work. The goal is to determine the level of hazard, harms and efforts in sense of protection of life and health of workers and peoples at work, and for the prevention of occupational injuries, occupational diseases, diseases related to work and disturbances in the work process. It is the subject of this paper.

Ključne riječi: zaštita života i zdravlja, procjena rizika, pravilnik.

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju iz Rijeke

Radno pravo 01/2015

UDK 331.461

U članku autorica prikazuje praksu europskih sudova u vezi Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, prema kojoj proizlaze pravno shvaćanja o tome kako bi trebalo primjenjivati u državama članicama članak 5. te Direktive od strane nacionalnog zakonodavca i sudova. Navedni članak 5. Direktive primijenjen je u Hrvatskoj člankom 15. Zakona o zaštiti na radu, koji kao lex specialis uređuje odgovornost poslodavca za ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom na način koji se razlikuje od rješenja sadržanih u Zakonu o obveznim odnosima, kao općem propisu obveznog prava.

SAŽETAK

Iz dosadašnje prakse europskih sudova nadležnih tumačiti Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, koja je dio prava Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, proizlaze pravna shvaćanja o tome kako bi trebalo primjenjivati u državama članicama članak 5. te Direktive od strane nacionalnog zakonodavca i sudova. Odredbama tog članka postavlja se opći pravni okvir za odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu, kao i za posljedice događaja na radu koji šteti zdravlju i sigurnosti radnika. Zato taj pravni okriv utječe ne samo na nacionalne propise o zaštiti na radu, već i na odštetno pravo država članica. Članak 5. Direktive primijenjen je u Hrvatskoj člankom 15. Zakona o zaštiti na radu, koji kao lex specialis uređuje odgovornost poslodavca za ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom na način koji se razlikuje od rješenja sadržanih u Zakonu o obveznim odnosima, kao općem propisu obveznog prava. Realno je očekivati da će praksa Europskog suda pravde i Suda EFTA-e utjecati na pravna shvaćanja sudova u Hrvatskoj u vezi s primjenom članka 15. Zakona o zaštiti na radu, pa se nalazi korisnim prikazati važnije dijelove prakse tih sudova u vezi s primjenom članka 5. navedene Direktive.

Ključne riječi: odgovornost poslodavca, ozljeda na radu, šteta, podijeljena odgovornost, common law

Summary

The current case-law of the European courts with the jurisdiction to interpret the Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is a part of the European Union law and of the European Economic Area, gives rise to the legal views on how the Article 5 of the said Directive should be implemented in the Member States by the national legislator and the courts. The provisions of that article set the general legal framework for the employers' responsibility to organize and implement occupational safety and health, as well as his/her responsibility for the consequences of an event at the workplace which is harmful to the health and safety of workers. This is why this legal framework affects not only national regulations on health and safety but also the compensation law of the Member States. The Article 5 of the Directive has been implemented in Croatia through the Article 15 of the Occupational Safety and Health Act, which as lex specialis governs the liability of an employer for injuries, occupational illnesses and work-related illnesses in a way different from solutions contained in the Law on Obligatory Relations, as a general regulation of the obligatory law. It is realistic to expect that the case-law of the European Court of Justice and the EFTA Court will affect the legal understanding by the courts in Croatia as regards the application of the Article 15 of the Occupational Safety and Health Act, hence it seems useful to present the major elements of the case-law of those courts with regard to the application of the Article 5 of the said Directive.

prof. dr. sc. SVJETLANA ŠOKČEVIĆ

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske

UDK 331.46

Radno pravo 9/2012

Autor, u ovom članku, piše da je procjena rizika (na radu) autonomni opći akt (sui generis). To dokazuje njegovim oznakama na temelju učenja nomotehnike kao znanosti o izradi propisa.

SAŽETAK:
Procjena rizika (na radu) je poseban akt poslodavca propisan Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene rizika.
Ima brojne posebnosti u materijalno-pravnom i nomotehničkom smislu i sadrži: ime (naziv) propisa, vizu za nadležnost poslodavca da ovaj akt donese; sadržaj; postupak donošenja; primjene i kontrole (od donošenja, objavljivanja i revizije). Vrelo je prava zaštite na radu. Ima vremensko i prostorno važenje. O njegovoj pravnoj prirodi ima neslaganja.

Summary:
Risk assessment (at workplace) is a special act of the employer stipulated by the Occupational Health And Safety Act and Ordinance On Risk Assessment. It has many special features in the legal and nomotechnical terms, including: name (title) of the regulation, a visa to the jurisdiction of the employer to bring this act; content; adoption procedure; implementation and control (from adoption, publication to audit). It has time and space validity. There´s some disagreements about its legal nature.

Ključne riječi: procjena rizika, zaštita na radu, poslodavac, nomotehničke oznake

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 10/2016

UDK: 331.45

Autor obrađuje Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) s aspekta subjekata i njihovih odnosa u tome Zakonu.

Sažetak:

Od 1.siječnja 1997.godine u Republici Hrvatskoj primjenjivao se Zakon o zaštiti na radu, donesen 28.lipnja 1996. („N.N"" 59/96.; 54/96.; 114/03.; 100/04.; 86/08.; 116/08.; 75/09.i 143/12.). U tom periodu (i prije) primjenjivalo se preko pedeset podzakonskih (provedbenih) propisa.
Zakon je dio regulative iz Poglavlja 19 „Socijalna politika i zapošljavanje"" iz pregovora RH i EU o punopravnom članstvu u EU, a uporište je i u Okvirnoj direktivi Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju poticajnih mjera za unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, koju „prati"" tridesetak pojedinačnih direktiva o pojedinim rizicima i opasnostima"".
Za okvir ovoga rada odabrani su samo neki subjekti i njihovi odnosi, kako ih normira (novi) Zakon o zaštiti na radu. Javljaju se u složenim odnosima zaštite na radu kao „sustava pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti..."", odnosno „sustavnog dijela svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa u kojima je temeljni cilj smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti"" i drugih bolesti u vezi s radom.

Ključne riječi: Zakon, zaštita na radu, subjekti, odnosi,rizici.

Summary:

The Occupational Safety and Health Act, adopted on 28 June 1996 (Official gazette No 59/96; 54/96; 114/03; 100/04; 86/08; 116/08; 75/09 and 143/12), was in force since 1 January 1997. During that period (and before), more than 50 secondary (implementing) regulations were implemented.  

The Act is a part of the acquis from the Chapter 19 “Social policy and employment” from the negotiations between the Republic of Croatia and the European Union on the full membership in the EU, and it is also founded in the Framework Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is accompanied by around 30 individual directives on certain risks and dangers.

For the purposes of this paper, only some subjects and their relations have been selected, as indicated by the (new) Occupational Safety and Health Act. They appear in complex relations of occupational safety and health as a “system of rules, principles, measures, procedures and activities...” i.e. “a systematic part of all labour, production and administrative processes in which the fundamental objective is to reduce the number of occupational injuries and diseases” as well as other diseases related to work.

Prof.dr.sc. MARINKO Đ. UČUR, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 331.45 (094)

U ovom radu autor uz viziju, misiju i osnovne ciljeve prezentira osnovne smjernice rada i djelovanja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na pojedinim područjima unapređivanja zaštite na radu, polazeći od stanja i potreba Hrvatske kao i strateškog dokumenta Europske unije.

SAŽETAK:
Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od javnog je interesa.
Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14., 118/14., 154/14.) određeno je osnivanje i nadležnost Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje tijelo javne ustanove u vlasništvu Republike Hrvatske nadležne za područje zaštite na radu.
Temeljna zadaća Zavoda je sustavno praćenje stanja zaštite na radu i njeno unapređivanje kroz stručnu podršku, analitički, istraživački, informativni, edukativni, savjetodavni i preventivni rad te javne ovlasti, ovlaštenja i nadzor čime se utječe na stvaranje sigurne, zdrave i stimulativne radne okoline.

Summary:
Life, health and preservation of work capacity are values of particular public interest in the Republic of Croatia.
Safety at work as organized systematic activity is of public interest.
The Occupational Safety and Health Act (Official Gazette no. 71/14., 118/14., 154/14.) stipulates the establishment and jurisdiction of the Institute for the Advancement of occupational health and safety, as the central public institution body owned by the Republic of Croatia and competent in the field of occupational health and safety.
The fundamental task of the Institute is the systematic monitoring of health and safety and its improvement through professional support, analytical, researchful, informative, educational, advisory and preventional work as well and public authority, authorization and supervision which affects the creation of safe, healthy and stimulating work environment.

Ključne riječi: zaštita na radu, zdravlje na radu, socijalni dijalog, kultura prevencije rizika, poboljšanje i unapređivanje radnih uvjeta

Vitomir Begović, mr. sig.
ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu

RADNO PRAVO 2/2016.

UDK: 331.45

Tema ovoga stručnog rada je novi Zakon o zaštiti na radu. Autor daje osnovni pregled Zakona, s naglaskom na novinama u odnosu na raniji Zakon.

SAŽETAK
Novi Zakon o zaštiti na radu objavljen je u Narodnim novinama 71/14 a s početkom primjene osam dana od dana objave. Ovim Zakonom dodatno se zakonodavstvo Republike Hrvatske iz područja zaštite na radu usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Zakonom su propisana opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika, postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.

Ključne riječi: zaštita na radu, poslodavac, radnik

Mr.sig. Bruno Štajner, dipl.ing.
direktor u poduzeću ZITEL d.o.o

Radno pravo 06/2014

UDK 349.2

U članku se iznose osnovne obveze poslodavca prema radnicima i prema tijelima nadzora u postupku provođenja zaštite na radu.

SAŽETAK:
Poslodavac je obvezan obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati na prije naveden način, ali u tom slučaju ovlaštena je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca

Summary:
The employer is obliged to perform occupational health and safety at work in accordance with the risk assessment, the state of occupational health and safety and the number of workers. The employer may contact an authorized person for occupational health and safety only in cases where due to objective and justifiable reasons is not able to perform the functions in proper, above mentioned way, but in this case the authorized person shall in written form appoint one or more of the occupational health and safety professionals to perform health and safety at work.

Ključne riječi: zaštita na radu, procjena rizika, obveze poslodavca

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj.
Inspektorat rada

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 349.22

Određene kategorije radnica i radnika, poput trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje dijete, maloljetnih radnika i radnika kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti, kojima je nadležno tijelo za vještačenje prema posebnom propisu utvrdilo smanjenu i preostalu radnu sposobnost ili su izloženi neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti, uživaju po zakonodavcu pruženu posebnu zaštitu njihova zdravlja, života i sigurnosti na radu.

SAŽETAK:

Maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti skupine su radnika za koje su poslodavci dužni osigurati naročitu zaštitu na radu.
Posebnost zaštite zdravlja, života i sigurnosti ranjivih radnika provodi se kroz prilagodbe organizacije radnog vremena, osiguranje drugih odgovarajućih poslova za ugrožene skupine radnike u određenim slučajevima, primjenu posebnih propisa, osiguranje plaćenog dopusta, sve do najnovijeg zakonskog rješenja o obveznom dodatku ugovoru o radu radnicama koje koriste prava iz roditeljstva, koje rade na štetnim poslovima, uz zahtjev da to ne smije imati za posljedicu smanjenje zarade radnica.
U ovome radu autor analizira recentno zakonsko rješenje prema kojemu poslodavci moraju pojačano skrbiti o osobito ranjivim kategorijama zaposlenih osoba oba spola.
Zaključno se utvrđuje kako su poslodavci obvezni, dužni provoditi posebnu zaštitu na radu za osobito ranjive radnike, na temelju nalaza i mišljenja liječnika specijaliste medicine rada, kao primarnog ovlaštenika procjene štetnosti poslova, radi otklanjanja specifičnih rizika koji tim ranjivim radnicima i radnicama prijete na radu i u svezi s radom.

Summary:

Juvenile workers , pregnant employed women and the women who have recently given birth, who are breastfeeding, workers suffering from occupational diseases and workers found to have reduced the residual work capacity or there is an immediate risk of impaired work ability group are workers that employers are obliged to provide special occupational health and safety .
The specificity of the protection of health, life and safety of vulnerable workers is carried out through the adaptation of the organization of working time, insurance of other appropriate jobs for vulnerable groups of workers in certain cases, the specific provisions, insurance paid leave, to the latest legal solutions on the mandatory addition of a labor contract workers who use rights of parenthood, working in harmful work, with the request that it should not result in reduced earnings worker .
In this paper, the author analyzes the recent legal solution according to which employers must increasingly take care of especially vulnerable categories of employed persons of both sexes .
In conclusion, it is determined that employers are obliged to implement special protection at work for a particularly vulnerable workers, based on the findings and opinion of a specialist in occupational medicine, as primary beneficiary assessment identification tasks, in order to eliminate specific risks that threats these vulnerable workers and workers who have to work in related workplace.

Ključne riječi: ranjive skupine radnika, posebna zaštita na radu, maloljetni radnici, trudnice

mr. sc. Bruno Moslavac
Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 6/2015.

UDK: 331.45

U članku se objašnjavaju postupci usavršavanja poslodavaca, ovlaštenika, povjerenika i koordinatora u poslovima zaštite na radu, te uvjete za polaganje stručnog ispita za stručnjaka i koordinatora zaštite na radu.

SAŽETAK:
Zaštita zdravlja i života je prirodno pravo čovjeka i osobe na radu. Temeljem načela zaštite osobe na radu dio je temeljnih ljudskih prava i sloboda. Garantirano je najvišom pravnom normom u ustavima demokratskih država i u univerzalnim vrelima prava zaštite na radu. Adekvatne zaštite na radu nema bez osposobljavanja iz zaštite na radu. To uređuje Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) i Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (Narodne novine 112/14). Njime se uređuje: osposobljavanje za rad na siguran način; osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu; način i uvjeti polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, oblici stalnog stručnog usavršavanja i vođenje registra izdanih uvjerenja. To je i predmet ovoga rada.

Summary:

Protection of health and life is the natural right of man and person at workplace. Based on the principle of the protection of person at workplace, it is part of the fundamental human rights and freedoms. It is guaranteed by the highest legal norm in the constitutions of democratic states and in the universal sources of protection of rights at workplace. Adequate safety at work is impossible without training in occupational health and safety. These are governed by the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) and the Ordinance on training in occupational health and safety and license exam (Official Gazette 112/14). It regulates: training for work in a safe manner; education and training of employers, authorised person and the occupational health and safety representative; the manner and conditions of licence exam for occupational health and safety specialist and occupational health and safety coordinators, forms of continuous professional training and maintenance of the register of issued certificates. That is the subject of this paper.

Ključne riječi: zaštita na radu, osposobljavanje, pravilnik, stručni ispit

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 2/2015

UDK: 331.45

U članku se analiziraju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, u vezi sa uporabom radne opreme na radu.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti na radu, u skladu s Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu i posebni provedbeni (podzakonski) akti uređuju složena i specifična pitanja i odnose u vezi radne opreme na radu.
To određuju pojmovi: radna oprema, opasno područje, izloženi radnik, rukovoditelj i drugi, kao i brojne obveze poslodavca i drugih subjekata u tom procesu. To je i sadržaj ovoga rada.

Summary:
The Occupational Safety Act, in accordance with Directive 2009/104/EC of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 on the minimum safety and health requirements for the safety and health of workers in the usage of work equipment at work and specific implementing acts which regulate complex and specific issues related to work equipment.
This is defined by the terms: work equipment, dangerous area, exposed worker, manager and others, as well as numerous obligations of the employer and other entities in the process. This is the content of this article.

Ključne riječi: zaštita na radu, sigurnosni i zdravstveni zahtjevi, uporaba radne opreme

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 54-58)

UDK: 331.45

U ovom radu autorica obrađuje pretilost radnika kao rizik na radu te uvjete u kojima pretili radnik može imati prava osobe s invaliditetom u smislu prakse Suda Europske unije. Također, analizira moguće učinke tog oblika invaliditeta na prava, obveze i odgovornost stranaka radnog odnosa, s ciljem zaštite zdravlja, sigurnosti i dostojanstva na radu i u vezi s radom pretilih radnika kao osoba s invaliditetom.

SAŽETAK:
Po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase među djecom i odraslim osobama Hrvatska je među vodećim zemljama u Europi i u svijetu. Presudom u predmetu C-354/13 Sud EU-a otvorio je mogućnost da pretili radnik ima status osobe s invaliditetom u smislu Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja. Konačna odluka ovisi o sudu države članice. Pretili radnici izloženi su povećanim rizicima na radu u odnosu na sve opasnosti, štetnosti i napore na radu. Zato su analizirane obveze poslodavca da tim radnicima sukladno Povelji o temeljnim pravima Europske unije osiguraju poštene i pravične radne uvjete u kojima se čuvaju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. Važna je primjena osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu koju korigiraju propisi o radnim uvjetima osoba s invaliditetom kao lex specialis. Osobito je uzeta u obzir obveza razumne prilagodbe radnih uvjeta i činjenica da je propuštanje te obveze oblik diskriminacije osobe s invaliditetom, dok je sama prilagodba pozitivna zaštitna mjera.

Summary:
According to the prevalence of overweight among children and adults, Croatia is among the leading countries in Europe and worldwide. By the judgment in Case C-354/13, the Court of the European Union opened up the possibility for an obese workers to have the status of persons with disabilities within the meaning of the Council Directive 2000/78/EC of November 27, 2000 that sets up a general framework to ensure equal treatment in employment and occupation. The final decision depends on the court of a Member State. Obese workers are exposed to increased risks at work in relation to all occupational dangers, hazards and efforts. By reason of this, the obligations of the employer to those employees in accordance with the Charter of Fundamental Rights of the European Union are analyzed to ensure fair and equitable working conditions for preventon of health, safety and dignity. An application of the basic and special occupational health rules which are adjusted by regulations on working conditions of people with disabilities as a lex specialis is also important. The obligations for reasonable adjustment of working conditions are also taken into account, as well as the fact that the failure of these obligations is a form of discrimination of people with disabilities, while the adjustment is a positive protective measure.

Ključne riječi: pretilost, invaliditet, rizik, zdravlje, diskriminacija

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RADNO PRAVO 11/2015

UDK: 331.45-056.257

U ovom radu autor pokušava ukazati na problem odredbi Zakona o zaštiti na radu, o autonomnim općim aktima koje donosi poslodavac a koje su difuzne i samo posrednim analiziranjem sadržaja Zakona može se zaključiti koje im je mjesto i ulogu zakonodavac namijenio.

Sažetak:
Dana 18.06.2014. stupio je na snagu Zakon o zaštiti na radu ( N.N.71/14 ). Nije uređen neki novi sustav pravila zaštite na radu. Neka su periferno spomenuta, neka ( kao direktive Eu, npr.) prenaglašena, kao i brojni provedbeni (podzakonski) propisi koje će ovlašteni ministri donijeti u narednoj godini. Odredbe o autonomnim općim aktima koje donosi poslodavac su difuzne i samo posrednim analiziranjem sadržaja Zakona može se zaključiti koje im je mjesto i ulogu zakonodavac namijenio.
U ovom radu pokušava se ukazati na taj problem koji će u praksi biti izraženiji.

Summary:
The Occupational Safety and Health Act came into force on 18 July 2014 (Official gazette 71/14). It does not regulate a new system of rules in the field of occupational safety and health. Some are peripherally mentioned, some (such as the EU directives) are overemphasized, as well as numerous implementing (secondary) regulations which the competent ministers will adopt in the next year. The provisions on the autonomous general acts adopted by the employer are scattered and only indirectly analyzing the content of the Act can one conclude on their place and role as intended by the legislator. The Article attempts to point to that problem which will be more noticeable in practice.

Ključne riječi: Zakon, zaštita na radu, autonomni opći akti poslodavca.

Prof.dr.sc. Marinko Đ.Učur, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 11/2014

UDK: 331.45

U članku autorica donosi prikaz prava EU, kao i relevantne prakse Suda EU, u pitanjima koja se odnose na učinkovitu zaštitu zdravlja i sigurnosti radnica u vezi s trudnoćom, rođenjem i dojenjem djeteta.

SAŽETAK:
Primjena pravnih pravila EU-a o posebnoj zaštiti zdravlja i sigurnosti žena od rizika na radu i u vezi s radom, osobito u vezi s trudnoćom, porodom i dojenjem djece, otvorila je pred sudovima država članica mnoga pitanja važna za učinkovito ostvarivanje i zaštitu tih prava. Dijalog nacionalnih sudova s Sudom EU-a o pitanjima upućenim na prethodno odlučivanje u vezi s primjenom Direktive Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) pokazao je da je ponekad teško zaštititi prava radnica primjenom isključivo navedene Direktive te da je u tim slučajevima za djelotvornu zaštitu važna istovremena primjena odredaba osnivačkih ugovora EU-a te direktiva iz područja zaštite od diskriminacije, prava na roditeljski dopust, prava u vezi s organizacijom radnog vremena i dr.

Summary:
The application of EU´s legal rules on special protection of health and safety of women at work and in relation to work, particularly related to pregnancy, childbirth and breastfeeding, opened up many issues important for the effective realization and protection of these rights before the courts of the Member States. The dialogue of national courts with the Court of the EU on questions adressed for a preliminary ruling concerning the application of Council Directive 92/85/EEC of 19 October 1992 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health at work of pregnant workers and workers who have recently given birth or are breastfeeding (tenth individual Directive within the meaning of Article 16, paragraph 1 of Directive 89/391/EEC) has shown that it is sometimes hard to protect the rights of workers using only the said Directive and that in these cases simultaneus application of provisions of the EU founding treaties, as well as directives in the field of protection against discrimination, the right to parental leave, the rights related to the organization of working time, etc., are very important.

Ključne riječi: trudna radnica, radnica koja je rodila, radnica koja doji, posebna zaštita na radu, izravna diskriminacija, načelo jednakih plaća

prof. dr. sc. SVJETLANA ŠOKČEVIĆ

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 331.45-055.26

Iz iskaza o procjeni učinaka vrijedećeg Zakona o zaštiti na radu proizlazi namjera tijekom 2014. značajno izmijeniti ne samo Zakon, već i podzakonske propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Pravo je vrijeme upozoriti na praksu Suda Europske unije u vezi s posebnim direktivama iz područja zaštite na radu, čije će odredbe morati naći odgovarajući te pravu EU-a sukladan odraz u novim propisima Republike Hrvatske o zaštiti na radu. Ovaj je stručni rad korisno sagledavati zajedno s prethodno objavljenim radom, u kojem je autorica prikazala praksu Suda u vezi s okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, na temelju koje je donesena većina posebnih direktiva koje su predmet ovog rada.

SAŽETAK
U presudama Suda Europske unije sadržane su brojne poruke državama članicama o tome kako ne trebaju postupati prilikom prenošenja posebnih direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u nacionalno pravo i koje to može imati posljedice, pa i u smislu odgovornosti države članice za štetu zbog povrede prava EU-a te obveze da popravi štetu pojedincima kojima je uskratila prava koja im daje pravni poredak EU-a. Od 1990-tih Komisija u suradnji sa Sudom intenzivno i dosljedno koristi ovlasti iz Ugovora o Europskoj zajednici, kako bi spriječila da razlike u nacionalnim pravilima za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu budu netarifne prepreke slobodnoj trgovini i izvor povreda važnih socijalnih prava radnika u EU-i. Sud istovremeno, doktrinom izravnog učinka i brojnim drugim pravnim shvaćanjima sadržanim u prethodnim odlukama, navodi sudove država članica da tumače odredbe nacionalnog prava sukladno ciljevima koji proizlaze iz direktiva, odnosno razlozima zbog kojih ih je zakonodavac EU-a donio.

Ključne riječi: direktiva, izravni učinak, sigurnost i zdravlje

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, profesor visoke škole
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Radno pravo 03/2014

UDK 331.45 (4)

Autor u članku analizira obavljanje poslova zaštite na radu prema Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine 112/14), osobito objašnjavajući subjekte poslova zaštite na radu i specifičnosti obavljanja poslova zaštite na radu.

SAŽETAK:
19. lipnja 2014. stupio je na snagu Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14). Uređuje sustav zaštite na radu, djelatnost u vezi zaštite na radu, subjekte, pitanja i odnose u tome i druga pitanja toga sustava. Pored ostalog daje ovlasti ministru nadležnom za rad da podzakonskim (provedbenim) propisima detaljnije uredi pojedina pitanja i odnose. Poslovi zaštite na radu su brojni: od stručne pomoći poslodavcu, radnicima i drugim subjektima u sustavu zaštite na radu, donošenja autonomnih općih akata (procjena rizika, pravilnika, odluka, uputstava i dr.); osposobljavanje; prevencija rizika i drugi. Te poslove obavlja poslodavac, stručnjak zaštite na radu i ovlaštena osoba. Predmet ovoga rada je obavljanje poslova zaštite na radu kako to uređuje Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine 112/14).

Summary:

On June 19, 2014, the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) came into force. It regulates the system of occupational health and safety, activities related to the occupational health and safety, subjects, queries and relations therein, and other issues concearning respective system. Among other things, it authorizes the minister in charge for labour affairs to regulate certain queries and relations by subordinate (implementing) legislation in more detail. The occupational health and safety affairs are numerous: from professional help to employer, workers and other subjects in the system of occupational health and safety, to enacting autonomous general acts (risk assessment, ordinances, decisions, instructions, etc.); training; risk prevention and others. These tasks are carried out by the employer, occupational health and safety specialist and the authorized person. The subject of this paper is performing occupational health and safety affairs in a way the Ordinance on performing occupational health and safety (Official Gazette 112/14) stipulates it.

Ključne riječi: zaštita na radu, poslovi, subjekti, pravilnik

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 3/2015

UDK: 331.45

U članku se razmatraju zakonski i podzakonski akti kojima je reguliran izbor povjerenika za zaštitu na radu, uz ukazivanje na neke nelogičnosti i sporne situacije koje se pritom pojavljuju.

SAŽETAK:
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju svoga koordinatora.

Summary:
The election of a trustee for an occupational health and safety at an employer employing up to 20 workers is carried out at a meeting of workers called by an employer in accordance with the general rules on employment, by direct and public voting of present workers.
The election of a trustee for an employer employing more than 20 employees is carried out in accordance with the provisions of the general labour regulations regulating the issues of the election of the workers' council. If more than one trustee is elected according to the prescribed employer´s criteria, they will elect their coordinator amongst them.

Ključne riječi: povjerenik za zaštitu na radu, izbor, zaštita na radu

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik Radnog prava

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 57-60)

UDK: 331.45. 331.104

Ovaj stručni rad posvećen je temeljnom izvoru prava Europske unije o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika. S obzirom na važnost uloge Suda Europske unije u vezi s pravilnim prenošenjem direktiva u pravne poretke država članica te u vezi s odgovarajućim tumačenjem prava Europske unije, Direktiva 89/391/EEZ prikazana je kroz praksu toga Suda, koja je nastala na poticaj Europske komisije i sudova država članica. U sljedećem radu autorica će prikazati praksu Suda koja se odnosi na posebne direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

SAŽETAK:

U Hrvatskoj je upravo u tijeku priprema novog zakona i podzakonskih propisa iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Direktiva Vijeća od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu (89/391/EEZ) temeljni je izvor prava, kojim je oblikovan holistički multidisciplinaran sustav sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu i u vezi s radom te je utvrđen pravni temelj za donošenje i primjenu posebnih direktiva. Direktiva je adresirana državama članicama. Aktivnosti i učinke u državama članicama usmjeravaju djelovanja Europske komisije te praksa Suda Europske unije, čije presude proizvode učinke erga omnes. Dio te prakse nastao je na poticaj sudova država članica, koji su uputili Sudu pitanja na prethodno odlučivanje. Ta su iskustva relevantna za Hrvatsku, i to kako zbog pripreme novih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, tako i zbog činjenice da i vrijedeći propisi mogu biti objekt nadzora od strane Komisije ili razlog za pritužbe Komisiji od strane drugih država članica, ako smatraju da ti propisi odstupaju od zahtjeva iz predmetne Direktive.

Ključne riječi: direktiva, sigurnost i zdravlje na radu, Sud Europske unije, Europska komisija

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, profesor v. š.
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Radno pravo 01/2014

UDK 331.45 (4)

U ovom radu autorica obrađuje nepovoljne toplinske uvjete koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost radnika osobito izražen u ljetnim mjesecima te upućuje na propisana prava, obveze i odgovornosti stranaka radnog odnosa.

SAŽETAK:
U ljetnim mjesecima povećava se broj radnika izloženih nepovoljnim toplinskim uvjetima. Uz radnike koji su im izloženi tijekom cijele godine zbog naravi poslova koje obavljaju, ljeti su ugroženi svi sezonski radnici, osobito radnici koji rade na otvorenim prostorima, ali toplinske nelagode nisu pošteđeni ni radnici koji rade u uredima i drugim prostorijama za rad. Radnici najčešće postavljaju pitanje koliko mora iznositi temperatura koju im poslodavac mora osigurati u radnom prostoru, odnosno pri kojoj temperaturi radnog prostora smiju odbiti raditi. Propisima su utvrđena osnovna prava, obveze i odgovornost stranaka radnog odnosa, pa je svrha rada uputiti na pravilnu primjenu i tumačenje tih odredaba.

Summary:
During the summer, there is an increasing number of workers exposed to unfavorable thermal conditions. Besides workers who are exposed to them throughout the whole year because of nature of their business, during the summer are threatened all seasonal workers, especially workers who work at open workspaces, as well as employees working in offices. The workers most frequently ask questions on how high should be the temperature which the employer must ensure at the workplace, or, at which temperature can an employee refuse to work. The statutes laid down basic rights, obligations and responsibilities of the parties, therefore, the purpose of this article is to instruct on the correct application and interpretation of these provisions.

Ključne riječi: toplinski uvjeti, rizik na radu, zdravlje, napuštanje mjesta rada

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RADNO PRAVO 7/2015

UDK: 331.45

U radu se iznose subjektivne i objektivne nomotehničke pretpostavke za autonomno uređenje čimbenika stresa na radu i u vezi s radom.

SAŽETAK:
Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituje se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika (članak 3. st. 1. točka 27. Zakona o zaštiti na radu).
Upravljanje stresom na radu podrazumijeva i zakonodavstvo u širem smislu riječi: heteronomne i autonomne propise svih adresanata, prostornog i vremenskog važenja.
Posebno se naglašava autonomna regulativa upravljanja stresom na radu, jer se time uređuju specifičnosti svakog poslodavca bez obzira koju registriranu djelatnost realizira.
U tom procesu i odnosima sadržaj čine prava, obveze i odgovornosti brojnih subjekata, a prvenstveno poslodavaca i radnika (i njihovih predstavnika). Obveze se odnose na provođenje prevencije stresa na radu ili u vezi s radom (sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom).
Za autonomno uređivanje navedenih odnosa potrebna su, pored drugih, ispunjavanje brojnih objektivnih i subjektivnih nomotehničkih pretpostavki u cijelosti odnosa prava zaštite na radu i prevencije stresa na radu ili u vezi s radom.

Summary:
Stress at work cover health and psychical changes which are the result of accumulated effect of stressors through a longer period, it is revealed as physiological, emotional and cognitive reaction and as a change in workers behaviour (Occupational Health and Safety Act, Official Gazette No. 71/14, 118/14, 154/14, Art. 3, para 1, p. 27).
Stress control at work compound also legislation in a broad sense of words: heteronorm and autonomous acts of addresses of all kind, its special and temporal validity. It should be specially highlighted the autonomous regulation of stress control, because in such a way specificities of every employer are regulated regardless its registered activity.
In such process and its relationships the content cover rights, obligations and responsibilities of numerous subjects, firstly employers and workers (and their representatives). Their obligations are pointed at the enforcement of stress at work or stress connected with work prevention (prevention, elimination or reduction of stress at work or connected with work).
For the autonomous regulation of those relationships there is a need for, among other things, the fulfilment of numerous objective and subjective nomotehnical assumptions in the relationship of safety at work in general and the prevention of stress at work or stress connected with work.

Ključne riječi: autonomno reguliranje, nomotehničke pretpostavke, procesi i odnosi, stres na radu

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 7/2015

UDK: 331.44

U radu autor daje prikaz Pravilnika o zaštiti na radu za radna mjesta (Narodne novine 29/2013) koji stupa na snagu 1. srpnja 2013. i koji nakojn trideset godina zamjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (Narodne novine 6/84).

Sažetak
Sustav propisa o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj čine odgovarajuće odredbe Ustava Republike Hrvatske, norme univerzalnih vrela prava zaštite na radu, koje je država ratificirala, objavila i koje su na snazi, norme primarnih i sekundarnih vrela prava, pravne stečevine EU, zakoni i podzakonski akti u Republici Hrvatskoj i brojni autonomni opći akti ovlaštenih subjekata koji tako uređuju složene, specifične i posebne odnose u zaštiti na radu, kojima se štiti i promiče sigurnost i zaštita zdravlja na radu.
Od prvog srpnja 2013. godine počinje primjena Pravilnika o zaštiti na radu za radna mjesta „N.N." 29/2013; koji nakon „nepunih" trideset godina zamjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore „N.N." 6/84 i time upotpunjuje prazninu u ovoj osjetljivoj oblasti u stalnom kretanju i nezadrživim odnosima, te stvara obveze brojnim subjektima na još brojnijim mjestima rada na svim razinama i u različitim vremenima. U ovom radu daju se osnovne napomene uz taj propis.

Ključne riječi: zaštita na radu, radna mjesta, minimalni zahtjevi, pravo zaštite na radu.

Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR
Znanstveni savjetnik iz Rijeke
Radno pravo 6/2013
UDK 331.45

Procjena rizika je dokument koji je prije svega namijenjen radnicima kako bi se zaštitili od rizika kojima su izloženi prilikom obavljanja rada. Zbog toga je nužno da navedeni dokument bude što dostupniji radnicima.
Pravilnik o izradi procjene rizika stupio je na snagu 2. listopada 2014. te je zadnji datum priznavanja procjene opasnosti odnosno njihove revizije 1. listopada ove godine (naravno, ako je revizija bila propisana).

SAŽETAK:
Člankom 18. Zakona o zaštiti na radu utvrđena je obveza izrade procjene rizika na radu. Poslodavac je obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi.
Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom. Ukoliko poslodavac odnosno ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu tijekom procjene rizika utvrdi da neke rizike nije moguće u potpunosti otkloniti poslodavac je u obvezi primjene osnovnih (tehničke mjere) ili posebnih (mjere koje se odnose na radnika) pravila zaštite na radu. Ukoliko poslodavac ne ispunjava uvjete da sam izradi procjenu rizika u obvezi je u tu svrhu angažirati pravnu osobu ovlaštenu za te poslove koja je u obvezi da u pisanom obliku odredi stručnjaka zaštite na radu koji će kod dotičnog poslodavca obavljati poslove zaštite na radu čime se odgovornost personalizira.
Kako je procjena rizika dokument na kojem se temelji provedba zaštite na radu, u bitne poslove stručnjaka zaštite na radu spada sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika, a poslodavac je obvezan i radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika.

Summary:
The article 18 of the Occupational Health and Safety Act established the obligation to prepare a risk assessment at workplace. The employer shall assess the risks to life and health of the workers and people at work, particularly in relation to the work´s resources, working environment, technology, physical hazards, or usage of chemical or biological agents.
As the risk assessment is a document on which the implementation of health and safety at work is based, important jobs for the occupational health and safety specialist involve participation in the process of developing a risk assessment, while the employer is obliged to include employees and their representatives in the risk assessment process.

Ključne riječi: rizik, procjena rizika, opasnosti, napori, vjerojatnost nastanka štetnog događaja, veličina posljedica, matrica procjene rizika

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 331.45

U radu se daje prikaz obveznog i dobrovoljnog osiguranja te doprinos dobrovoljnog osiguranja u prevenciji nezgoda i bolesti na radu i u svezi s radom.

Sažetak:
Rizike od štetnih posljedica radnog procesa nije moguće u potpunosti otkloniti. Kako bi se poslodavci i radnici zaštitili od mogućih štetnih posljedica, pruža im se mogućnost osiguranja od posljedica preostalog rizika. Osiguranjem se nastoje ublažiti posljedice štetnog događaja, a u pravilu se radi o novčanim naknadama. U osigurateljnoj praksi razlikuju se dvije vrste osiguranja: obvezno osiguranje i dobrovoljno osiguranje. Za saniranje direktnih posljedica ozljeda na radu i profesionalnih bolesti propisano je obvezno osiguranje. Obveznim osiguranjem pokriveni su samo direktni troškovi ozljeda i bolesti. Dobrovoljnim osiguranjem mogu biti pokriveni ostali rizici i posljedice nesretnog slučaja.

Ključne riječi: osiguranje, osiguravatelj, osiguranik, ozljeda na radu

Mr.sig. BRUNO ŠTAJNER

ZITEL d.o.o.

Radno pravo 6/2013
UDK 368.941.4