Članci

U članku se prikazuju novosti koje nam donosi novi Zakon o osiguranju radničkih tražbina, čijim stupanjem na snagu je zamijenjen dotadašnji Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.

SAŽETAK:
Zakonom o osiguranju radničkih tražbina utvrđuju se pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, utvrđuju vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina, te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Summary:
The Act on the Protection of Workers' Claims establishes legal rules on the protection of material rights deriving from labour relations in the case of bankruptcy proceedings against the employer and blocking of the employer's account due to the inability of enforced payment, determination of the type and scope of the protected rights, regulation of activity and performance of activities of the Agency for the Protection of Workers' Claims, and determination of the conditions, procedure and sources of funds for the realization of the protection of rights.

Ključne riječi: Zakon o osiguranju radničkih tražbina, stečaj poslodavca, blokada računa poslodavca, neisplata plaće

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 3-11)

UDK: 349.2:368

U radu se analiziraju najvažnije izmjene i dopune Ovršnog zakona iz 2017. godine (ZIDOZ 17) u ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika, i to ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanoj tražbini po računu ovršenika. Uzet će se u obzir, također, i novine u odnosu na naplatu zadužnice.

SAŽETAK:
14. srpnja 2017. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN RH, br. 73/2017) koji ima za cilj, među ostalim, poboljšati položaj ovršenika, posebice u ovrsi na novčanoj tražbini te ovrsi na nekretnini koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba. Osim u ovrsi radi naplate novčane tražbine, novine se očituju i kod pojedinih općih ovršnih instituta, ali i u propisivanju implementacijskih odredaba za Uredbu (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima.

Summary:
On July 14, 2017, the Act on Amendments to the Execution Act (Official Gazette, No. 73/2017) was adopted, which aims, inter alia, to improve the position of execution debtor, in particular in the execution of monetary claims and the execution of real estate that is necessary to satisfy its basic living needs. Except execution process for the purpose of payment of monetary claims, news are also manifested on some general enforceable institutes, but also in the prescribing of implementing provisions for Regulation (EU) No. 655/2014 of the European Parliament and of the Council of 15 May 2014 on the establishment of a European Account Block Order Procedure to simplify cross-border debt payment in civil and commercial matters.

Ključne riječi: ovrha na plaći, ovrha na novčanoj tražbini po računu, ograničenje ovrhe, zapljena po pristanku dužnika, izravna naplata, zadužnica, Agencija, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2017.

Doc. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2017

UDK: 347.952

U članku se analizira zaštita poslovne tajne u hrvatskom pravnom poretku, s naglaskom na novu Direktivu 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja od 8.lipnja 2016.

SAŽETAK:
Zaštita poslovne i profesionalne tajne uređena je u Republici Hrvatskoj odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (""Narodne novine"", br. 108/96), dok se tajnost ostalih podataka štiti odredbama novog Zakona o tajnosti podataka (""Narodne novine"", br.79/07 i 86/12). Poslovna tajna i povjerljivi podaci (povlaštene informacije) štite se vrlo široko, tj. kao tajno smatra se sve ono što se skriva od javnosti i od konkurenata.

Summary:
The protection of business and professional secrets in the Republic of Croatia has been regulated by the provisions of the Act on Protection of Secrecy (Official Gazette 108/96), while the secrecy of other data is protected by the provisions of the new Act on Secrecy (Official Gazette, 79/07, 86/12). Business secrets and confidential information (privileged information) are protected very widely, so as a secret is considered everything that is hidden from the public and from competitors.

Ključne riječi: tajnost podataka, poslovna tajna, profesionalna tajna, Direktiva 2016/943

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 45-59)

UDK: 347.775

U članku se razmatra (socijalna) funkcija potrošačkog stečaja, osobito u kontekstu prava na dom kao možda njegove najvažnije socijalne komponente.

SAŽETAK:
Već duže vrijeme u međunarodnim okvirima prisutan je trend koji za rezultat ima znatno izmijenjen pristup problemu (potrošačke) insolventnosti. Pogotovo zbog činjenice da nisu u obzir uzimane posljedice koje fenomen insolventnosti ima na socijalne prilike u društvu, a koje sigurno nisu zanemarive. U navedenom kontekstu, iako je potreba za implementacijom Zakona o stečaju potrošača sagledana odavno, a uzroci koji su to zahtijevali nisu došli naglo i neočekivano, cijeli je proces s institucionalnog aspekta tekao dosta sporo. Stoga cilj je rada prikazati komentar rješenja ponuđenih u Zakonu o stečaju potrošača sukladno zakonskoj sistematizaciji, ali uz uključenje obrazloženja tijeka postupka i utjecaja postupka na položaj subjekata koji u njemu sudjeluju. U tom kontekstu, razmatranje rješenja Zakona o stečaju potrošača fokusirati će se na tijela i pokretanje te otvaranje postupka, na njegov tijek i načine realizacije te na kraju, na zaključenje postupka i uspostavljanje novih odnosa. U zaključku, autor će se osvrnuti možda i na najvažniju socijalnu komponentu (pravo na dom) navedenog instituta i mogućnosti njenog ostvarenja. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove stečajne regulative.

Summary:
For a long time at international level, there was a trend that resulted in significantly changed understanding of the (consumer) insolvency problem. That is especially important due to the fact that the social consequences of the phenomenon of insolvency haven't been taken into account, which are certainly not negligible. In this context, although the need for implementation of the Consumer Bankruptcy Act has been observed long time ago, and the causes that required it did not come suddenly and unexpectedly, the whole process from the institutional aspect was moving very slowly. Therefore, the aim of the paper is to provide a commentary on the solutions offered in the Consumer Bankruptcy Act in accordance with the legal systematization, but with the explanation of the course of the procedure and the impact of the procedure on the position of the participant. In this context, consideration of the Consumer Bankruptcy Act will focus on the bodies, initiation and opening of the procedure, its course and ways of realization, and finally, the conclusion of the procedure and the establishment of new legal relationships. In conclusion, the author will also consider perhaps the most important social component (right to home) of the given institute and the possibility of its achievement. We certainly consider it important to point out that the length of the paper doesn't allow a detailed analysis of this issue, so we have to limit ourselves to some aspects of the new bankruptcy regulation.

Ključne riječi: potrošački stečaj, postupak, socijalna funkcija

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 60-73)

UDK: 349.2

Navedenim člankom dajemo prikaz promjena u svezi uvjeta rada izaslanih radnika u djelatnosti prijevoza iz država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora u Republiku Austriju, što je propisano izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja koje su objavljene u Saveznom službenom listu Republike Austrije br. 44/2016.

SAŽETAK:
Počevši od 1. siječnja 2017. godine došlo je do izmjene pojedinih odredbi Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije i to isključivo na području plaća i socijalnih davanja na način da se na strane prijevoznike u Republici Austriji, a što do sada nije bio slučaj, primjenjuje minimalna plaća prema odredbama austrijskih zakonskih propisa, te Direktive Europske unije o izaslanim radnicima (Direktiva 96/71/EC).

Summary:
Starting from 1 January 2017, some provisions of the Act on the Elimination of Unfair Competition were introduced, exclusively in the area of salaries and social benefits, applying that the foreign carriers in the Republic of Austria, which was not the case until now, have the right to the minimum salary according to the provisions of Austrian law, as well as the Posting of Workers Directive (Directive 96/71/EC).

Ključne riječi: izaslani radnici, Zakon o suzbijanju nelojalne konkurencije, prijevoznici

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 74-81)

UDK: 349.2 (436)

Cilj članka je opisati institut EU plave karte, opisati nadolazeće izmjene predviđene u trenutačnom prijedlogu nove Direktive te ih usporediti s odredbama trenutačno važeće Direktive.

SAŽETAK:
Početkom 21. stoljeća Europsko vijeće je postavilo za cilj da EU postane najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo na svijetu koje se temelji na znanju, sposobno za održivi gospodarski rast s većim brojem boljih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. U tom smislu predložene su mjere kojima je cilj privući i zadržati visokokvalificirane radnike iz trećih zemalja. Najvažnija takva mjera je uvođenje instituta EU plave karte kroz Direktivu Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi visokokvalificiranog zapošljavanja. U lipnju 2016. godine Europska komisija je objavila prijedlog izmjena navedene Direktive s ciljem jačeg privlačenja visokokvalificiranih radnika iz trećih zemalja kroz fleksibilniju administraciju, proširenjem prava nositelja EU plave karte te brže rješavanja postupaka prilikom zapošljavanja za određene poslodavce.

Summary:
At the beginning of the 21st century, the European Council set the target for the EU to become the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world, capable of sustainable economic growth with a greater number of better jobs and greater social cohesion. To this end, measures have been proposed to attract and retain highly qualified workers from third countries. The most important measure is the introduction of the institute of EU Blue Card through Council Directive 2009/50/EC of 25 May 2009 on conditions for entry and residence of third country nationals for the purpose of highly qualified employment. In June 2016, the European Commission announced a proposal to amend the said Directive with a goal to reinforce the attractiveness of highly qualified third-country workers through more flexible administration, then by the extension of the EU Blue Card holder's right and also by faster resolution of recruitment procedures for certain employers.
 
Ključne riječi: EU plava karta, zapošljavanje, visokokvalificirani radnici iz trećih zemalja, nedostatak radnika, migracija radnika

Dario Ćorić, mag. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 12/2017

UDK: 331.5 (4)

U članku se analiziraju postupci procjene učinka propisa koji su propisani ne samo  Zakonom o procjeni učinka propisa nego i Uredbom o provedbi postupka procjena učinka propisa.

SAŽETAK:

Zakonom i Uredbom propisan je postupak procjene učinka propisa, kriteriji za procjenu izravnih učinaka, način utvrđivanja adresata, tijela nadležna u tom postupku, postupak savjetovanja te druga pitanja s tim u vezi. Cilj je „dobiti“ kvalitetan propis. Zato su propisane faze u postupku procjene učinka propisa, subjekti i njihove aktivnosti.

Summary:

Act and Regulation stipulates a procedure for assessing the effect of regulations, the criteria for assessing direct effects, the manner of determining the addressee, the body responsible for the procedure, the consultation procedure and other related issues. The goal is to "get" a quality regulation. Therefore, different phases are prescribed in the process of assessing the effect of regulations, subjects and their activities.

Ključne riječi: propis, procjena učinka, zakon, uredba

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju iz Rijeke

RADNO PRAVO 1/2018

UDK: 342.9

Navedenim tekstom dajemo prikaz Zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika u države članice Europske unije, odnosno države Europskog gospodarskog prostora koji je objavljen u Narodnim novinama br. 100/2017, s time da se isti primjenjuje počevši od 30. listopada 2017. godine.

SAŽETAK:
Sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja radnika i sloboda poslovnog nastana predstavljaju temeljna načela unutarnjeg tržišta Europske unije koja su ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (skraćeno: UFEU). Naime, gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u Europskoj uniji omogućeno je da u drugim državama članicama mogu slobodno pružati usluge te zbog izvršenja usluga upućivati svoje radnike na rad na određeno vrijeme na teritorij druge države članice Europske unije, odnosno Europskoga gospodarskoga prostora. Stoga, ukidanje prepreka za slobodno pružanje usluga na temeljima poštenoga tržišnoga natjecanja, uz istovremeno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite prava radnika, predstavlja trajni cilj Europske unije. 

Summary:
Freedom to provide services, freedom of movement for workers and freedom of establishment are the basic principles of the internal market of the European Union incorporated into the Treaty on the Functioning of the European Union (abbreviated: UFEU). Namely, business entities established in the European Union are allowed to provide services freely in other Member States and, in the performance of their services, post their workers to work for a limited period of time on the territory of another EU Member State or European Economic Area. Therefore, lifting barriers to the free provision of services on the basis of fair competition, while ensuring an adequate level of protection of workers' rights, is a permanent goal of the European Union.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, slobodno pružanje usluga, upućivanje radnika

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.91

Europski zakonodavac ustraje na stvaranju zaokruženog pravnog okvira regulative sigurnosti i zaštite osobnih i neosobnih podataka radnika.

Sažetak:
Kibernetička sigurnost i zaštita elektroničkih podataka iziskuje pravnu regulativu, pri čemu još nije stvoren nadnacionalni pravni okvir u pogledu neosobnih podataka, dok su opće odredbe o zaštiti osobnih podataka usvojene i uskoro se počinju primjenjivati u praksi.
Fluktuacija i manipuliranje podacima omogućavaju poslodavcima realizaciju poslovnih ciljeva, uz uštedu troškova poslovanja, što je bitno za razvoj informatičke tehnologije, koja je u srži svih značajnijih društvenih kretanja. Radnici su u srcu tih napora i vrijednosti, jer njihovi osobni i neosobni elektronički podaci svakodnevno kolaju bespućima virtualnog svijeta, uz nepobitnu činjenicu da su i radnici generatori vrijednosti koje se stvaraju u okviru procesa distribucije podataka.
U ovome radu autor primjenom eksplikativne i metode studije slučaja, prikazuje budući normativni okvir uređenja društvenih odnosa u suvremenom europskom okruženju, primarno sa pravničkog aspekta, radi utvrđenja postavki i mjerila kibernetičko-pravne sigurnosti neosobnih elektroničkih podataka u odnosu na osobne podatke radnika.
Zaključno se utvrđuje da dosadašnji pravni okvir zaštite elektroničkih podataka nije dovoljan, zbog čega je europski zakonodavac pribjegao potpunom rješenju regulacije ključnih pitanja zaštite osobnih i neosobnih elektroničkih podataka, radi ostvarenja funkcije slobodnog kretanja podataka uz istovremenu zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Summary:
Cybernetic security and the protection of electronic data requires legal regulation, which has not yet created a supranational legal framework for non-personal data, while the general provisions on personal data protection have been adopted and will soon start to apply in practice.
Fluctuation and manipulation of data enables employers to realize business goals, while saving business costs, which is essential for the development of information technology, which is at the core of all major social movements. Workers are at the heart of these efforts and values, because their personal and non-personal electronic data are colliding with the virtual worlds on a daily basis, with the indisputable fact that workers are also generators of values that are created within the process of data distribution.
In this paper, the author uses the explicative and case study methodology to illustrate the future normative framework for the regulation of social relations in a contemporary European environment, primarily from a juridical point of view, in order to establish the settings and the measurements of cybernetic-legal security of non-personal electronic data in relation to personal data of workers.
It is concluded that the current legal framework for the protection of electronic data is insufficient, which is why the European legislator has resorted to a complete solution for regulating the key issues of protection of personal and non-personal electronic data in order to achieve the free movement of data while simultaneously protecting fundamental human rights and freedoms.

Ključne riječi: uredba, neosobni podaci, osobni podaci, elektronički podaci, radnička prava

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 342.738: 004

U ovom članku obrađeni su kriteriji za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata te uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za osobe ovlaštene za zastupanje (predsjednike i članove uprava, ravnatelje, zastupnike, direktore) u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koji su trenutno detaljnije uređeni Uredbom o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 19/17.).

SAŽETAK:

Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku određena su Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 120/13., 74/15., 44/16. i 2/18.) - trenutno ih je ukupno 40. 

Odabir kandidata za članove i predsjednike uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, trenutno je detaljnije uređen i Uredbom o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 19/17.).

Navedenom uredbom propisani su opći uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati, dokumentacija koju kandidati moraju dostaviti te postupak odabira kandidata. 

Sam odabir kandidata provodi se putem javnog natječaja koji provodi Ministarstvo državne imovine u suradnji s ministarstvom u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi trgovačko društvo, a na način detaljno propisan uredbom. 

Intencija donošenja ove uredbe, prema novima njezinog obrazloženja, bila je skraćivanje trajanja i pojednostavljenje postupaka u odnosu na uređenje prema dotadašnjoj Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 33/16., 43/16. i 109/16.), usklađivanje s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 93/16. i 104/16.), jačanje transparentnosti u objavi javnih natječaja te sprječavanje sukoba interesa kandidata u korporativnom smislu.

Summary:
Companies and other legal entities of strategic and special interest to the Republic of Croatia are determined by the Decision on the Establishment of Lists of Companies and Other Legal Entities of Strategic and Special Interest for the Republic of Croatia (Official Gazette 120/13, 74/15 ., 44/16 and 2/18.) - currently there are a total of 40 companies.

The respective Decision prescribes the general conditions that candidates must fulfill, the documentation that candidates must submit and the selection procedure for candidates.
The selection of candidates is carried out through a public tender conducted by the State Property Ministry in co-operation with the Ministry in whose jurisdiction the activities are primarily concerned with the trading company, in the manner detailed in the decree.

Ključne riječi: strateški i posebni interes, Uredba, članovi uprave

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 347.72.036

U nastavku detaljno analiziramo odredbe pozitivnih pravnih propisa koji u Republici Hrvatskoj reguliraju pitanje videonadzora, a uključuju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o radu.

SAŽETAK:

Iako u hrvatskoj praksi primjene videonadzora u radnim odnosima nije bilo većih problema, postojale su ozbiljne pravne dvojbe i ranije. Ove dvojbe su nakon  početka primjene Opće uredbe o zaštiti podataka povećane. Stoga se postavlja ozbiljno pitanje što i kako primjenjivati kada se radi o uvođenju i korištenju videonadzora u radnim odnosima.

Summary:
Although there were no major problems in the Croatian practice of using video surveillance at the workplace, there existed some serious legal uncertainties in the past. These doubts have increased since the beginning of the application of the General Data Protection Regulation. Therefore, there is a serious question of what and how to apply when it comes to introducing and using a video surveillance at the workplace.

Ključne riječi: videonadzor, zaštita na radu, legitimni interes, privola

Krešimir Rožman, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 349-24

U ovom radu problem zaštite žena proučavamo sa motrišta njihovog pravnog reguliranja. Kroz rad ćemo obuhvatiti međunarodne i domaće pravne akte: konvencije, deklaracije, ustav, zakone, podzakonske akte i druge opće akte koji reguliraju područje diskriminacije.

Sažetak:
Pravo na zaštitu od diskriminacije i zaštita dostojanstva na radu i u svezi s radom jedno je od temeljnih prava radnika. Osnovno načelo suvremenog sustava zaštite ljudskih prava i sloboda je načelo nediskriminacije odnosno slobode od diskriminacije. U ovom radu problem zaštite žena proučavamo sa motrišta njihovog pravnog reguliranja. Kroz rad ćemo obuhvatiti međunarodne i domaće pravne akte: konvencije, deklaracije, ustav, zakone, podzakonske akte i druge opće akte koji reguliraju područje diskriminacije. Osim toga zanimat će nas kakva je  pravna i društvena praksa koja upućuje na izraženost problema diskriminacije žena uopće, a posebno žena u postupku prijema na rad i ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Zbog kompleksnosti ovog problema nameće se potreba da se u radu osvrnemo i na ostale aspekte ovog problema (ekonomski, socijalni, psihološki i dr.) ali samo u mjeri koliko je to nužno da promatrani aspekt bude što cjelovitije obuhvaćen.

Summary:
The right to protection against discrimination and the protection of dignity at work and in relation to work is one of the fundamental rights of workers. The basic principle of the modern system of protection of human rights and freedom is the principle of non-discrimination or freedom from discrimination. In this paper, the problem of women's protection is studied in relation to its legal regulation. Through this paper we will include international and domestic legal acts: conventions, declarations, constitution, laws, bylaws and other general acts that regulate the area of discrimination.

Ključne riječi: diskriminacija žena, uznemiravanje, radni odnosi

Doc. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Doc. dr. sc. Safet Subašić, prof.

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK:  331: 316.64-055.2 

U nastavku donosimo prikaz izmjena i dopuna Zakona o strancima (Narodne novine, br. 46/18 od 18.5.2018.)

SAŽETAK:
Hrvatski sabor je tijekom svibnja 2018. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (koji je objavljen u Narodne novine, br. 46/18 od 18.5.2018.), a kojim se na novi način regulira boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da će izmjene utjecati i na radne odnose, u nastavku dajemo prikaz novina kako bi se poslodavci, ali i potencijalni radnici i druge osobe koje žele obavljati neki oblik rada u Republici Hrvatskoj upoznali s novim mogućnostima rada, ali i boravka u našoj zemlji.

Summary:
In May 2018, the Croatian Parliament passed the Act on Foreigners (published in the Official Gazette No. 46/18 of 18 May 2018), which regulates the residence and work of foreigners in the Republic of Croatia in a new way. Considering that the changes will affect labour relations, we will also present the new orders so that the employers, as well as potential workers and other persons who want to perform some form of work in the Republic of Croatia, will be introduced with new possibilities of work, as well as residence in our country.

Ključne riječi: stranci, Zakon o strancima, boravak i rad stranaca

Biljana Barjaktar, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 351.756 (094.5)

U nastavku donosimo pregled novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, uz naglasak na najznačajnije izmjene do kojih je došlo njegovim stupanjem na snagu u odnosu na prethodno uredne.

Sažetak:
Donošenje novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima bilo je nužno kako radi usklađenja odredbi tog Zakona sa odredbama Ovršnog zakona, koji se u posljednjih godina nekoliko puta izmijenio, tako i radi ograničavanja postojanja dugotrajnih blokada računa ovršenika u slučaju kada se ovrha na novčanim sredstvima nije mogla izvršiti te je isto tako praksa pokazala potrebnim provesti određene izmijene s ciljem otklanjanja nedoumica u postupanju. 

Summary:
The adoption of a new Act on Execution of a Monetary Funds was necessary in order to comply with the provisions of the Enforcement Act, which has been amended several times in recent years, and also to limit the existence of long-term blocked accounts in cases where the execution of money couldn´t be done, and it also showed that it was necessary to carry out certain amendments with the aim of eliminating doubts in the procedure.

Ključne riječi: provedba ovrhe na novčanim sredstvima, osnova plaćanja, prisilna naplata

Sandra Cindrić, dipl. iur.
Financijska agencija

RADNO PRAVO 10/2018

UDK: 347.95

S obzirom da je u 2018. godini izmjenama odluke došlo do velikog povećanja broja dozvola, kao i do izrazito velikog povećanja u odnosu na prethodnu godinu, u ovom tekstu daje se prikaz godišnje kvote od prvog donošenja odluke za 2018. godinu preko izmjena odluke do trenutno važećeg utvrđenja, kao i usporedni prikaz godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017. i 2018. godinu. Osim toga, navode se i razlozi koje je Vlada Republike Hrvatske iznijela prilikom donošenja odluke i njezinih izmjena, a vezano za način na koji je utvrđen broj dozvola.

SAŽETAK:
Vlada Republike Hrvatske je 2. kolovoza 2018. donijela novu Odluku o izmjenama Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Ovim izmjenama ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj povećana je za 3.269 dozvola. Povećana je samo godišnja kvotu dozvola za novo zapošljavanje stranaca, i to s 24.210 dozvola na 27.479 dozvola.
Ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. nakon ovih izmjena iznosi 38.769.

Summary:
On 2 August 2018, the Government of the Republic of Croatia adopted a new Decision on Amendments to the Decision on Establishing the Annual Rate of Employment for Foreigners for the Calendar Year 2018. With these amendments the total annual quota for foreigners in the Republic of Croatia increased by 3,269 permits. Only the annual quota for the new employment of foreigners has been increased, from 24,210 to 27,479 permits.
The total annual quota for the employment of foreigners for the calendar year 2018 after these changes is 38,769.

Ključne riječi: zapošljavanje stranaca, godišnje kvote dozvola

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 11/2018

UDK: 331.556.4

Autor u nastavku članka analizira novine koje donosi novi Zakon o obavljanju studentskih poslova, uz kritiku da ključni problem dosadašnjeg uređenja - ograničenje radnog vremena studenata – niti donošenjem novog Zakona nije razriješeno.

Sažetak:
Zakon o obavljanju studentskih poslova (dalje u tekstu: Zakon) usvojen je na 9. sjednici Hrvatskog sabora 19. listopada 2018. uz 85 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 32 „suzdržana“. Zakon je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 96/2018 od 31.10.2018. te je, budući da je u članku 21. predviđeno da Zakon stupa na snagu 8 dana od dana objave u Narodnim novinama, stupio na snagu 8.11.2018. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata („Narodne novine“, br. 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08).

Summary:
The Act on Student Affairs was adopted at the 9th session of the Croatian Parliament on October 19, 2018, with 85 votes for "yes", 2 votes „against“ and 32 „abstained“. The Act was published in the Official Gazette no. 96/2018 of 31 October 2018. and since Article 21 stipulates that the Act shall enter into force eight days after its publication in the Official Gazette, it entered into force on November 8th, 2018.

Ključne riječi: rad studenata, Zakon o obavljanju studentskih poslova

Goran Trbojević, dipl. iur.
Predavač na Effectus studij financije i pravo – visoko učilište

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 331 -057.87

U ovom radu piše se o bitnim i karakterističnim oznakama Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. (2019. – 2020.).

Sažetak:
U „Narodnim novinama“ (dalje „N.N“) broj 119/2018 od 28.12.2018. objavljen je Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi. (2019. – 2020.). Zaključen je 10. prosinca 2018. godine između Hrvatske udruge brodara Mare nostrum, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20 i Sindikata pomoraca Hrvatske, člana Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) iz Rijeke, Središnji ured, Fiorello La Guardia 13. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. godine.
Nacionalni kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2019. – 2020.) ima sve nomotehničke oznake (karakteristike) autonomnog propisa, uz poštivanje objektivnih pretpostavki njegovog donošenja, potpisivanja i objavljivanja (pravni osnov, nadležnost subjekata, ime (naziv), postupak donošenja (sklapanja) „u dobroj vjeri radi promicanja i održavanja socijalnog dijaloga i skladnih odnosa između Poslodavaca – Brodara i Sindikata koji se temelje na obostranom uvažavanju interesa i prava Poslodavaca – Brodara i Pomoraca“; određeno vremensko i prostorno važenje, te sadržaj; u skladu sa zakonima i drugim propisima na snazi, raspoređen u „ugovorni i normativni dio“ u 43 članaka (s naslovima) te „Opći dodatak“ (i „Poseban dodatak“). Sastavljen je „na hrvatskom i engleskom jeziku, a u slučaju neusklađenosti hrvatskog i engleskog teksta, za njegovo tumačenje i primjenu mjerodavan je hrvatski tekst“.

Summary:
In the "Official Gazette" No. 119/2018 of 28.12.2018. the National Collective Agreement for Croatian Seafarers on Ships in International Navigation was published. (2019 - 2020). It was concluded on December 10, 2018 between the Croatian Association of Shipmakers Mare nostrum, Zagreb, Avenija V. Holjevca 20 and the Seafarers' Union of Croatia, a member of the International Federation of Transport Workers (ITF) from Rijeka, Central Office, Fiorello La Guardia. January 2019.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, pomorci, međunarodna plovidba, sindikat pomoraca, brodari

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 347.79: 349.2

S obzirom da 1. srpnja 2019. stupa na snagu Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u nastavku donosimo pregled njegovih odredbi kako bismo čitatelje na vrijeme informirali o pravima i obvezama koje proizlaze iz njegovih odredbi.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ima za cilj učinkovito zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Zakon načelno zabranjuje sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti te propisuje da odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak.

Summary:

The Act on the Protection of Applier of Irregularity aims to effectively protect the appliers of irregularities, that includes ensuring the availability and reliability of person who report irregularities. The Act generally prohibits the prevention of irregularity reporting and prescribes that the provisions of the general or individual act of the employer and of the legal business that prohibits reporting of irregularities have no legal effect.

Ključne riječi: zviždači, zaštita prijavitelja nepravilnosti, korupcija, povjerljiva osoba

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 343.14-051

Tzv. zviždanje ili prijava nepravilnosti kod određenog poslodavca nužno ima stanovite neizbježne posljedice opisanog slijeda događaja, pri čemu vinovnika brojni odgovaraju od prijave jer znaju tko je u pitanju, a on ne vjeruje nikom jer zna da druga prilika ne postoji.

SAŽETAK:
Zakonodavno usredotočenje na izradu opće konstrukcije pravne zaštite zviždača, rezultiralo je tek nastalim zakonskim propisom što treba iznjedriti efikasnu zaštitu prokazivača nepravilnosti uočenih kod određenih poslodavaca.
Neizbježne posljedice utvrđenog i propisanog slijeda događaja ukupnošću normiranog sadržaja i podrazumijevajući prethodno stvorenu praksu korištenjem konvencijskog prava, otvorile su brojna pitanja za primjenjivače i adresate dotičnog propisa.
U ovome radu autor metodom analize i komparativnom metodom prikazuje i raščlanjuje zahtjeve usmjerene prema radnicima zviždačima prilikom prijave nepravilnosti na strani poslodavca, proces tzv. zviždanja, utjecaj prijave na radni odnos zviždača i potencijalnu povredu slobode izražavanja na radnom mjestu.
Zaključno se predlaže de lege ferenda uvjetovanje kaznenopravne zaštite prava radnika zviždača prethodnim iscrpljivanjem putova opće, građanskopravne ili radnopravne zaštite, činjenicu da zahtjev lojalnosti radnika poslodavcu mora biti razuman i potreban standard sumnje što mora postojati u trenutku prijave nepravilnosti.

Summary:
Legislator focus on creating a general framework for legal protection of “whistleblowers” has resulted in newly created legal regulation, which should provide effective protection of the perpetrators of irregularities detected on certain employers.
The inevitable consequences of the established and prescribed sequence of events with a total content of norms and implying a previously created practice by using conventional law have opened up numerous issues for applicators and addresses of the relevant regulations.
In this paper author analyzes and clarifies the requests directed to “whistleblowers” when applying an irregularity on the employer's side, using a method of analysis and a comparative method, process of so-called “whistle”, the effect of applying to the whistle worker's employment contract and the potential violation of freedom of expression in the workplace.
Finally, author de lege ferenda proposes that protection of the workers' rights of the whistleblower by the criminal law should be conditioned by exploitation the general, civil or labor protection routes, then the fact that the employer's loyalty requirement must be a reasonable and that the standard of doubt must exist at the moment of filling the report about irregularities on the employer's side.

Ključne riječi: zviždač, sloboda izražavanja na radnom mjestu, osnovana sumnja, usporedivi radnik, opći interes

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875

U članku se provodi analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Hrvatski je sabor zbog notificiranja Direktive EU 2016/801 bio dužan donijeti izmjene i dopune Zakona o strancima.
U članku će se provesti analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću, podredno i radnih odnosa, istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Croatian Parliament, due to the notification of EU Directive 2016/801, was required to adopt amendments to the Aliens Act.
The article will conduct an analysis of regulations regulating issues related to activity, subordination and working relationships, researchers of third country nationals on legal entities conducting research activities in the Republic of Croatia. The article deals with some questions about the status of these researchers if they wish to remain in the Republic of Croatia after the expiration of the contract of employment and to conclude a work contract or continue or enroll in postgraduate studies at one of the higher education institutions in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: ugošćavanje istraživača državljana trećih zemalja, ugovor o gostovanju

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 347.79: 349.2 

Navedenim tekstom prikazujemo uvjete boravka i rada visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj što je propisano odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), Pravilnika o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj - nositelja »EU plave karte«  (Narodne novine, br. 120/12, 81/13 i 38/15) i Direktive Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. godine o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage; (SL L 155, 18. 6. 2009).

Sažetak:
Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) kao temeljnim propisom koji regulira boravak i rad stranih državljana u Republici Hrvatskoj propisani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja, odnosno državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj, što obuhvaća i uvjete boravka i rada visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Act on Foreigners (Official Gazette, No. 130/11, 74/13, 69/17, 46/18), as the basic regulation governing the residence and work of foreign citizens in the Republic of Croatia, stipulates the conditions of entry, movement, residence and work of citizens of third-countries and/or citizens of Member States of the European Economic Area and their families in the Republic of Croatia, which includes the conditions of residence and work of highly qualified third-country citizens in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: boravak i rad, stranci, EU plava karta

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2019

UDK: 331.556.4 (497.5)

Navedenim tekstom prikazujemo Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji koji je objavljen u Narodnim novinama broj  66/19., time da je navedenog zakona započela 17. srpnja 2019. godine.

Sažetak:
Donošenjem Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji omogućeno je reguliranje boravka državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji sukladno odredbama Direktive Vijeća 2004/38/EZ od 29. travnja 2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice.

Summary:
Adoption of the Act on the nationals of the Member States of the European Economic Area and their families enables the residence of citizens of EEA Member States and their families in accordance with the provisions of Council Directive 2004/38/EC of 29 April 2004 on the rights of Union citizens and their families on freedom of movement and residence in the territory of a Member State.

Ključne riječi: Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, boravak, sloboda kretanja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 342.72 (4)

U radu autor ukazuje na pravni položaj udruge kao posebne neprofitne organizacije i naznačavaju se novine u zakonskoj regulaciji glede nadležnih upravnih tijela u postupcima registracije udruga i vođenja registara udruga. Nadalje, ukazuje se na mogućnost obavljanja poslova iz djelokruga djelovanja udruge i kroz radni odnos sa zaposlenicima udruge, te se navode određene specifičnosti kroz regulaciju i stavove prakse. 

Sažetak:
Uz svoju izvornu ulogu i ciljeve koji korespondiraju s potrebama i interesima civilnog društva, udruge se sve više pojavljuju i kao tržišni akteri. Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Summary:
In addition to their original role and objectives, which correspond with the needs and interests of civil society, associations are increasingly emerging as a market participants. The association may perform economic activities if required by the statute, in accordance with special regulations governing the conditions for performing such activities. The economic activities of an association may be performed in addition to those activities which achieve its objectives set out in the statue of association, but may not perform them for the sake of profit for its members or third parties.

Ključne riječi:  udruga, nadležno upravno tijelo, ugovor o radu, prenošenje ugovora o radu

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku 

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 349.2:061.2

Navedenim tekstom prikazujemo proceduru donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2020. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 22. studenog 2019. godine (Narodne novine br. 113/2019.), time da ista stupa na snagu 30. studenog 2019. godine, te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2020. godine.

Sažetak:
Obzirom da je na temelju Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. godinu (Narodne novine br. 116/2018.) bila odobrena godišnja kvota dozvola za rad i boravak u Republici Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 65.100 dozvola, navedena količina nije potpunosti zadovoljila potrebe tržišta rada u odnosu na iskazane i zatražene potrebe za zapošljavanjem stranaca u 2019. godini.

Summary:
Based on the Decision on defining the annual quota of foreigners' employment permits for the calendar year 2019 (Official Gazette No. 116/2018), the annual quota of work and residence permits in the Republic of Croatia was approved in the total amount of 65,100 permits, but the respective quantity was not fully met the needs of the labor market in relation to the stated and requested employment needs for foreigners in 2019.

Ključne riječi: godišnje kvote, dozvole za zapošljavanje stranaca

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331.556.4(497.5)

Uvažavajući činjenicu kako je problematika radnog spora i u zemljama sa dugom tržišnom tradicijom dinamično područje u kojem se traže nova rješenja koja će pratiti trend promjena, pitanje normativnog poboljšanja regulacije radnog spora u Zakonu o parničnom postupku, u kontekstu osuvremenjivanja de lege lata rješenja, je iznimno aktualno. Stoga su Novelom u domeni funkcionalnog procesnog prava redizajnirani mnogi procesni instituti te je kreiran znatan broj novih pravila. Zbog opsega promjena cilj je rada prikazati i analizirati izmjene u općim odredbama, izmjene u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom te Vrhovnim sudom vezane za radni spor.

Sažetak:
Ratio novele Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom od 01.09.2019. je potreba izmjene čitavog niza instituta odnosno neophodnost uvažavanja prijedloga i sugestija sudske prakse koja su rezultat dugogodišnjih iskustava. Također, trebalo je uzeti u obzir i specifičnu situaciju Vrhovnog suda, ali i činjenicu kako tehnološki razvoj determinira modernizaciju procesnog prava, koja nužno mora odražavati kvalitete vremena u kojem živimo. 

Summary:
Purpose of the Act on Amendments to the Act on Civil Procedure of 01.09.2019. is the need to change the whole range of institutes, as well as the necessity to take into account the proposals and suggestions of the judicial practice which are the result of many years of experience. Also, it was necessary to take into account the specific situation of the Supreme Court, as well as the fact that technological development determines the modernization of procedural law which must reflect the qualities of the times we live in.

Ključne riječi: novela ZPP-a iz 2019., radni spor, opće odredbe, prvostupanjski postupak, postupak povodom redovitih i izvanrednih pravnih lijekova

doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 1/2020

UDK: 349.2: 347.918

Dvostruko oporezivanje dobiti poduzetnika u različitim državama članicama posljedično dovodi do negativnog učinka za prekogranična ulaganja, a što pak utječe na stvaranje nestabilnog okruženja kako za porezne obveznike tako i za porezne uprave. S obzirom da su se postojeći mehanizmi za rješavanje poreznih sporova između država članica EU povezanih s dvostrukim oporezivanjem pokazali nedostatnima u provedbi, potrebno je bilo poboljšati te mehanizme s ciljem kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno rješavanje sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja uz potpuno uklanjanje dvostrukog oporezivanja. Sukladno tome, donesena je Direktiva o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, a temeljem koje će se postojeći mehanizmi za rješavanje sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u EU kombinirati s obvezujućom arbitražom. U nastavku teksta biti će više riječi o navedenoj tematici.

Sažetak:
Dana 24.10.2019. na snagu je stupio Zakon o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji kojim se utvrđuju pravila o mehanizmima rješavanja sporova između Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije kada ti sporovi proizlaze iz tumačenja i primjene ugovora, sporazuma i konvencija kojima je predviđeno uklanjanje dvostrukog oporezivanja dohotka i/ili dobiti, te ako je to primjenjivo i kapitala. Naime, donošenjem tog Zakona Republika Hrvatska usklađuje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća Europske Unije o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji.

Summary:
The Act on Tax Dispute Resolution Mechanisms in the European Union, which lays down rules on dispute settlement mechanisms between the Republic of Croatia and other EU Member States, came into force on 24.10.2019. in case when these disputes arise from the interpretation and application of treaties, agreements and conventions providing for the elimination of double taxation of income and/or profit and, if applicable, capital. By adopting this law, the Republic of Croatia harmonize its national legislation with the acquis communautaire and with the Council Directive on tax dispute resolution mechanisms in the European Union.

Ključne riječi: odnosni porezni obveznik, porezni sporovi, podnošenje prigovora, savjetodavno i alternativno povjerenstvo za rješavanje sporova

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2020

UDK: 336.22(4): 347

Navedenim tekstom dajemo skraćeni prikaz novog Zakona o vatrogastvu koji je objavljen u Narodnim novinama br. 125/19., te je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.

Sažetak:
Novim Zakonom o vatrogastvu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine reguliran je sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj, a poglavito uvjeti i način ustrojavanja vatrogasnih tijela i organizacija na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini, njihove obveze u području vatrogastva, osnivanje, način upravljanja i djelovanja vatrogasnih postrojbi, radnopravni status profesionalnih vatrogasaca i pravni status dobrovoljnih vatrogasaca, vatrogasne intervencije, prava i obveze kod vođenja vatrogasnih intervencija te zaštita na radu pri vatrogasnim intervencijama, školovanje, osposobljavanje i usavršavanje u sustavu vatrogastva, financiranje vatrogastva na svim razinama te nadzor nad provedbom navedenog Zakona.

Summary:
The new Act on Fire-prevention, which has been in force since January 1, 2020, regulates the fire system in the Republic of Croatia, and in particular the conditions and method of organization of fire institutions and organizations at national, regional and local level, their obligations in the field of fire fighting, establishment, management and activities of fire brigades, the legal status of professional firefighters and the legal status of volunteer firefighters, firefighting interventions, rights and obligations in conducting firefighting interventions and protection at work during firefighting interventions, education, training and training in the firefighting system, financing of firefighting at all levels and by implementing the said Act.

Ključne riječi: vatrogasne postrojbe, profesionalni vatrogasac

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2020

UDK: 614.84 (094.5)

U članku autor analizira problem zastajanja s provodbom ovrhe koju inače provodi poslodavac temeljem Izjave o zapljeni po pristanku dužnika, a u kontekstu Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Narodne novine 53/20), a koji se postupci u pravilu provode radi naplate kredita radnika. Autor smatra da se i u tome slučaju sukladno navedenom Zakonu zastaje s ovrhom. 

Sažetak: 
Dana 1. svibnja 2020. stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (Narodne novine 53/20, objavljen 30. travnja 2020.). 
Zakonom se određuje da poslodavci zastaju s postupcima ovrhe, osim kod izuzetaka propisanih tim Zakonom. 
Ključno sporno pitanje pojavilo se u vezi toga trebaju li poslodavci zastati s ovrhom koja se provodi na temelju Izjave o zapljeni po pristanku dužnika, pri čemu je osim nedostatka vakacijskog roka dodatni problem izazvalo mišljenje Ministarstva pravosuđa da ne trebaju zastati, ali koje je mišljenje odmah povučeno. 
Izjava o zapljeni po pristanku dužnika, temeljem kojega se u velikom broju slučajeva uplaćuju krediti koje imaju radnici, je ovršna isprava stoga poslodavci temeljem takve izjave trebaju zastati s ovrhom, a radnici to mogu dobrovoljno uplaćivati. 

Summary:
On May 1, 2020, the Act on Intervention Measures in Enforcement and Bankruptcy Proceedings entered into force for the duration of special circumstances (Official Gazette 53/20, published on April 30, 2020). The Act stipulates that employers shall suspend enforcement proceedings, except for the exceptions prescribed by that Act. The main issue arose as to whether employers should suspend enforcement carried out on the basis of the Debtor's Confiscation Statement.

Ključne riječi: ovrha, zastajane s ovrhom, Izjava o zapljeni po pristanku dužnika

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2020

UDK: 331.576.4 (493.5) 

U ovom radu autorica analizira provedbu ovrhe na novčanoj tražbini odnosno opisuje razliku između provedbe ovrhe na plaći od provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računu te njihovoj međusobnoj povezanosti.

Sažetak:
Kada neki dug nije dobrovoljno plaćen, ovrhovoditelj može prisilnim putem zatražiti naplatu svog duga (tražbine). Ovrha se može provesti na različitim predmetima ovrhe – stvarima i pravima na kojima se po zakonu ovrha može provesti, a koji određuje sam ovrhovoditelj. S obzirom da predmet ovrhe mogu biti pokretnine, nekretnine, plaća i druga stalna novčana primanja te novčana sredstva po računu i dr., člankom 18. OZ/12 propisana je dužnost davanja podataka.

Summary:
When a debt has not been paid voluntarily, the creditor can enforce its execution. Execution can be carried out on various objects - things and rights on which execution can be carried out according to the law, and which is determined by the executioner himself. Considering that the subject of enforcement may be movables, real estate, salary and other permanent monetary incomes, as well as funds on account, etc., Execution Act prescribes the duty to provide data.

Ključne riječi: ovrha, izuzeća, Ovršni zakon

Sandra Cindrić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2020

UDK: 347.95 

U radu se analizira odredba članka 348. stavka 4. Zakona o parničnom postupku prema kojoj rokovi za žalbu protiv presude donesene u prvom stupnju ne teku od 1. do 15. kolovoza. Uzet će se u obzir, također, i hitni postupci, poput postupka u parnici iz radnog odnosa.    

Sažetak:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. godine (NN, 70/19) unesene su novine u postupak po žalbi, propisivanjem privremenog prestanka tijeka roka za žalbu, redefiniranjem apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, i to pojma nedostatka zbog kojih se presuda ne može ispitati, kao i ovlasti žalbenog suda u povodu te povrede, propisivanjem iznimaka od pravila o zabrani višestrukog ukidanja pobijane prvostupanjske presude, kao i reformiranjem postupka pred drugostupanjskim sudom u povodu žalbe.

Summary:
The Act on Amendments to Civil Procedure Act of 2019 (OG, 70/19) introduced novelties in the appeal procedure, by prescribing the temporary suspension of the deadline for appeal, redefining the absolutely essential violation of the provisions of the civil procedure, namely the lack of grounds for the judgment cannot be questioned, as well as the powers of the appellate court in respect of this violation, and by introducing of exceptions to the rule on the prohibition of the double remittal of the first instance judgment, and reforming the procedure on appeal before the second instance court.
The aim of the paper is to analyse the provision of the Article 348, paragraph 4 of the Civil Procedure Act, according to which the deadlines for appeal against the judgment rendered in the first instance are temporary suspended from 1 to 15 of August. Urgent procedures will also be taken into account, such as those in labour related disputes.

Ključne riječi: žalba, rok za žalbu, privremeni prestanak tijeka roka za žalbu, sudski odmor, radni spor, ZIDZPP 19

Izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za građansko procesno pravo

RADNO PRAVO 5/2020

UDK: 343.131.5

Navedenim tekstom dajemo detaljan prikaz dokumenta pod nazivom Manifest za volonterstvo u Europi koji je donio Europski volonterski centar (engl. European Volunteer Centre) sa sjedištem u Bruxellesu, Kraljevina Belgija.

Sažetak:
Europski volonterski centar (engl. European Volunteer center - CEV), predstavlja mrežu od 60 volonterskih centara i organizacija kojima je osnovni cilj promocija i razvoj volonterstva u Europi na europskoj, regionalnoj lokalnoj razini. Manifest za volonterstvo u Europi koji je donio Europski volonterski centar služi svim donositeljima odluka u različitim institucijama Europske unije i objašnjava važnost volonterstva te predlaže konkretne načine na koje mogu predstavnici institucija Europske unije (unutar svojih ovlasti i kompetencija) podržati, promicati i pomoći volonterstvu u državama Europske unije.

Summary:
The European Volunteer Center (CEV) is a network of 60 volunteer centers and organizations whose main goal is the promotion and development of volunteering in Europe at the European, regional and local level. The Manifesto for Volunteering in Europe adopted by the European Voluntary Center serves all decision-makers in various EU institutions and explains the importance of volunteering and suggests concrete ways in which representatives of EU institutions (within their powers and competencies) can support, promote and assist volunteering in EU countries.

Ključne riječi: volonterstvo, Europski volonterski centar, Hrvatski centar za razvoj volonterstva

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 364-32 (4)

Navedenim tekstom dajemo prikaz važeće Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 26/15).

Sažetak:

Kriterije, mjerila i postupke iz Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način primjenjuju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe kada iz javnih izvora financiraju programe i projekte udruga, te doniraju, odnosno sponzoriraju udruge, ako posebnim propisom nije drugačije uređeno.

Summary:

Criteria and procedures from the Regulation on Criteria and Procedures for Financing and Contracting Programs and Projects of Interest for the Common Good implemented by associations in the Republic of Croatia are appropriately applied by local and regional self-government units, companies owned by the Republic of Croatia, or one or more units of local and regional self-government and other legal entities founded by the Republic of Croatia, or one or more units of local and regional self-government and other legal entities when financing programs and projects of associations from public sources, who also donate or sponsor associations, unless regulated differently by a special regulation.

Ključne riječi: udruge, projekti, financiranje

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2020

UDK: 061.2: 336

Navedenim stručnim tekstom daje se prikaz javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva za jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a putem Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020. koji je objavio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Sažetak:

U Republici Hrvatskoj, kao i u drugim državama članicama Europske unije, duže vremensko razdoblje prisutno je slabljenje interesa opće populacije, posebice djece i mladih, za znanost, time da su prema zadnjim dostupnim rezultatima OECD-ovog istraživanja PISA za 2018. godinu, hrvatski učenici ostvarili  ispodprosječne rezultate u sva tri područja (čitalačko, matematičko, prirodoslovno). Stoga se jedan od ciljeva Europske unije sastoji u jačanju vlastitih znanstvenih i tehnoloških temelja, te putem prioriteta Strategije „Europa 2020“u omogućavanju pametnog rasta razvijanjem gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama. Nadalje, na državnoj razini utvrđen je neadekvatan pristup znanstvenoj pismenosti, nedovoljna raširenost znanstvenog načina mišljenja u prosuđivanju i rješavanju problema pojedinca i društva te nedovoljna komunikacija znanstvene kulture kao kompleksa znanja i društvenih vrijednosti koji promiču znanost.

Summary:

In the Republic of Croatia, as well as in other EU Member States, there has been a weakening of the general population's interest, especially children and youth, in science for a long time, with Croatian students achieving below-average results according to the latest available results from OECD´s PISA survey for 2018 in all three areas (reading, math, science). Therefore, one of the goals of the European Union is to strengthen its own scientific and technological foundations, and through the priorities of the Europe 2020 Strategy in enabling smart growth by developing an economy based on knowledge and innovation. Furthermore, at the state level, inadequate access to scientific literacy, insufficient prevalence of scientific way of thinking in judging and solving problems of individuals and society and insufficient communication of scientific culture as a complex of knowledge and social values that promote science.

Ključne riječi: javni poziv, STEM područje, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2014.-2020.

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 11/2020

UDK:  330.322: 62

Navedenim tekstom pružamo skraćeni prikaz Zakona o upućivanju radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni koji je objavljen u Narodnim novinama broj 128/2020, s time da se isti primjenjuje počevši od 1. siječnja 2021. godine.

Sažetak:

Sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja radnika i sloboda poslovnog nastana predstavljaju temeljna načela unutarnjeg jedinstvenog tržišta Europske unije koja su ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (skraćeno: UFEU). Naime, gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u Europskoj uniji omogućeno je da u drugim državama članicama mogu slobodno pružati usluge te zbog izvršenja usluga upućivati svoje radnike na rad na određeno vrijeme na teritorij druge države članice Europske unije, odnosno Europskoga gospodarskoga prostora. Stoga, ukidanje prepreka za slobodno pružanje usluga na temeljima poštenoga tržišnoga natjecanja, uz istovremeno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite prava radnika, predstavlja trajni cilj Europske unije.

Summary:
Freedom to provide services, freedom of movement for workers and freedom of establishment are fundamental principles of the European Union's internal single market implemented in the Treaty on the Functioning of the European Union (TFEU). Namely, economic entities established in the European Union are allowed to freely provide services in other Member States and to send their workers to work for a certain period of time in the territory of another EU Member State, i.e. the European Economic Area. Therefore, the removal of obstacles to the free provision of services on the basis of fair competition, while ensuring an adequate level of protection of workers' rights, is a long-term goal of the European Union.

Ključne riječi: upućivanje radnika, slobodno pružanje usluga, sloboda kretanja radnika

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2021

UDK: 331.5 (4:497.5)

Propisi koji uređuju kvalifikacijski okvir mehanizam su kroz koji se predstavljaju na pregledan i sustavan način kvalifikacije koje osobe stječu što je posebno važno za poslodavce i nositelje kvalifikacija. Kvalifikacijski je okvir jedan od temeljnih ciljeva Bolonjske deklaracije, pa su ustrojeni Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje i Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja, te nacionalni kvalifikacijski okviri. Hrvatska je prvi propis o kvalifikacijskom okviru donijela, pred malo manje od deset godina, odluke Ustavnog suda uvjetovale su donošenje odgovarajućih izmjena i dopuna. U radu su, uz te izmjene i dopune, prikazane i analizirane još neke odredbe koje nam se čine važnim za funkcioniranje kvalifikacijskog okvira.

Sažetak:
Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom uređuje se sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj preko kojega se ostvaruje jasnoća i prepoznatljivost kvalifikacija. Kroz Hrvatski kvalifikacijski sustav povezuju se razine kvalifikacija, koje su njime povezane, sa razinama kvalifikacija Europskog kvalifikacijskog okvira i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja i posredno sa sustavima razina kvalifikacija drugih država. 

Summary:
The Croatian Qualifications Framework regulates the system of qualifications in the Republic of Croatia, through which the clarity and recognizability of qualifications is achieved. The Croatian Qualifications System connects the levels of qualifications, which are related to it, with the levels of qualifications of the European Qualifications Framework and the Qualifications Framework of the European Higher Education Area and indirectly with the qualification systems of other countries.

Ključne riječi: kvalifikacijski okviri, razine kvalifikacija, usporedivost kvalifikaacija

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2021

UDK: 336.226.1: 331.23

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima usvojen je u Hrvatskom saboru, 1. listopada 2021. godine, te je stupio na snagu 22. listopada 2021. godine, osim članka 69. Zakona koji će stupiti na snagu 7. lipnja 2022. godine, te članka 217. stavka 3. točke 2. podtočke a) i članka 218. stavka 3. točke 4. podtočke a) Zakona koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine. U nastavku teksta osvrnuti ćemo se na novine u segmentu autorskih prava iz radnog odnosa.

Sažetak:

Autorsko pravo i srodna prava kao prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj uređena su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, Pravilnikom o stručnim mjerilima i postupku izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava i o naknadama za rad Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog prava i srodnih prava, Pravilnikom o visini naknade za rad Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog prava i srodnih prava, kao i relevantnim međunarodnim ugovorima kojima je Republika Hrvatska pristupila, odnosno Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela od 9. rujna 1886., izmijenjena u Parizu 24. srpnja 1971. i dopunjena 28. rujna 1979., Svjetska konvencija o autorskom pravu (prema izvornom tekstu), s dodatnim protokolima od 6. rujna 1952., Svjetska (Univerzalna) konvencija o autorskom pravu, s prilozima, izmijenjena 24. srpnja 1971., Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, potpisana u Stockholmu, 14. srpnja 1967. i izmijenjena 2. listopada 1979., Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita, Konvencija o zaštiti proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma, Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, Ugovor o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, te Marakeški ugovor o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima (Marakeški ugovor).

Summary:
With the adoption of the new copyright legislation, national legislation is harmonized with the acquis communautaire - Directive (EU) 2019/790 of the European Parliament and of the Council of 17 April 2019 on copyright and related rights in the Digital Single Market and amending Directives 96/9/EC and 2001/29/EC and Directive (EU) 2019/789 of the European Parliament and of the Council of 17 April 2019 laying down rules on the exercise of copyright and related rights applicable to certain online transmissions of broadcasting organisations and retransmissions of television and radio programmes, and amending Council Directive 93/83/EEC. At the same time, the legislative framework is adapting to the modern digital society in which the way of creating, producing, distributing and exploiting copyrighted works and objects of protection of related rights has changed.

Ključne riječi: radnik, poslodavac, autorsko pravo, radni odnos

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2021

UDK: 349.22: 615.371

Počela je nova akademska godina koja je sa sobom donijela brojne izazove kako za voditelje nastavnih procesa, tako i za same studente, i to u sjeni epidemioloških zbivanja. S početkom akademske godine ponovno su se aktualizirali i studentski poslovi. Naime, studentima obavljanje studentskih poslova tijekom stjecanja akademskog obrazovanja omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Sažetak:

U Republici Hrvatskoj rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze izvođača (studenata), posrednika i naručitelja posla (poslodavaca) tijekom obavljanja studentskog posla, te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Summary:
In the Republic of Croatia, student work is regulated by the Act on student´s affairs, which regulates the rights and obligations of contractors (students), intermediaries and clients (employers) during student work, and other issues related to student work.

Ključne riječi: student, poslodavac, studentski posao, porezni tretman

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 349.22- 057.87

U članku se  iznose neke specifičnosti određenja radnog vremena mobilnih radnika u Republici Hrvatskoj. Analizira se pitanje pojma radnog vremena, pravila vezana uz vrijeme vožnje, stanku, te vrijeme odmora. Konačno, ukazuje se na sporno uređenje punog tjednog radnog vremena koje prema mjerodavnom nacionalnom zakonu za mobilne radnike u cestovnom prijevozu iznosi 48 sati.

Sažetak:

U praksi vjerojatno najviše dvojbi izaziva način na koji Zakon o radnom vremenu mobilnih radnika uređuje puno radno vrijeme. Prema čl. 5. st. 1. „puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika je 48 sati“. Ovakvo uređenje punog radnog vremena na zakonskoj razini jedinstveno je u pravnom poretku RH, stoga ne čudi nesnalaženje adresata koji su po predmetnoj odredbi obvezni postupati.

Summary:
In practice, the way in which the Act on Working Hours of Mobile Workers regulates full-time work probably raises the most doubts. According to art. 5. para. 1., "full weekly working time of mobile workers is 48 hours". This regulation of full-time work at the legal level is unique in the law system of the Republic of Croatia, so it is not surprising that persons who should act in accordance with this provision are insecure.

Ključne riječi: mobilni radnici, radno vrijeme, vrijeme vožnje

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.311

Dana 23. travnja 2022. stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. U članku se prikazuju izmijene koje donosi, obveze poslodavaca te prava i obveza povjerljive osobe i prijavitelja nepravilnosti.

Sažetak:
U trenutnim okolnostima svjedoci smo da se korupcija sa svim svojim negativnim učincima uvukla u skoro sve pore društva. Nerijetko su i sami kreatori politika i na državnoj i lokalnoj razini inkorporirani u različite oblike koruptivnih radnji, pri čemu u većini slučajeva ne snose odgovarajuće sankcije čime se ne samo da podriva pravni predak, nego se i stvara negativna percepcija u javnosti o funkcioniranju državnih tijela. Za učinkovitiju prevenciju i sankcioniranje takvih radnji potrebno je poduzimati, odnosno donositi adekvatne mjere i to u obliku zakonskih normi. 

Summary:
In the current circumstances, we are witnessing that corruption with all its negative effects has crept into almost every pore of society. Often, policy makers themselves are incorporated into various forms of corruption at the state and local levels, and in most cases do not bear appropriate sanctions, which not only undermines the legal order but also creates a negative public perception of the functioning of state bodies. For more effective prevention and sanctioning of such actions, it is necessary to take adequate measures in form of legal norms.

Ključne riječi: prijavitelj nepravilnosti, poslodavac, nepravilnost, pravna zaštita

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2022

UDK: 349.2: 331.108.62

Kod ocjenjivanja razmjernosti miješanja prilikom provođenja testa nužnosti u demokratskom društvu Ustavni sud razlikuje izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova. Postojanje činjenica može se dokazati, no s druge strane, istinitost vrijednosnih sudova nije dokaziva, pa se niti od tuženika ne može zahtijevati da dokaže istinitost izraženog vrijednosnog suda.

Sažetak:
Sudovi prilikom ocjene postojanja povrede prava na slobodu izražavanja provode test nužnosti u demokratskom društvu koji zahtijeva da sud, pred kojim se nađe prigovor ograničenja slobode izražavanja, utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge, a ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane.

Summary:
When assessing the existence of a violation of the right to freedom of expression, the courts conduct a test of necessity in a democratic society, which requires the court objecting to the restriction of freedom of expression to determine whether the restriction of freedom of expression is socially necessary and proportionate, while the restriction of the right to freedom of expression must be considered in the context of the case as a whole, including the content of the statements and the context in which they are given.

Ključne riječi: sloboda mišljenja, sloboda izražavanja misli, „zviždači“

Ivana Đuras, dipl. iur.
Viša ustavnosudska savjetnica

RADNO PRAVO 5/2022

UDK: 349.2: 342.727

Razlog donošenja novog Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija jest potreba za usklađenjem sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Nacionalnom razvojnom strategijom 2030. te sa strateškim dokumentima Europske unije.

Sažetak:

Trenutno važeći Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija , a priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija  kojim se propisuje priznavanje u svrhu pristupa tržištu rada i u svrhu nastavka obrazovanja. Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja („stručno priznavanje“) provode Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) te Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).

Summary:
The current Act on the Recognition of Foreign Educational Qualifications in the Republic of Croatia is implemented in accordance with the Act on Recognition of Foreign Educational Qualifications, and the recognition of foreign professional qualifications in accordance with the Act on Regulated Professions and Recognition of Foreign Professional Qualifications. The procedure for the recognition of foreign educational qualifications for employment purposes ("professional recognition") is carried out by the Agency for Science and Higher Education, the Agency for Vocational Education and Training and the Education and Teacher Training Agency.

Ključne riječi: inozemne obrazovne kvalifikacije, priznanje, vrednovanje

Tatjana Martinović, dipl. iur.
predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 371 (094.5)

Navedenim tekstom prikazujemo najznačajnije promjene koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je objavljen u Narodnim novinama br. 69/2022. od 17. lipnja 2022. godine, time da se primjenjuje počevši od 25. lipnja 2022. godine.

Sažetak:
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013., 85/2015. i 69/2022.) uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor.

Summary:
The Act on the Right to Access to Information (Official Gazette, No. 25/2013, 85/2015 and 69/2022) regulates the right to access information and re-use of information held by public authorities, prescribes the principles, limitations, procedure and the way of achieving and facilitating access and re-use of information, scope, working method and conditions for the appointment and dismissal of the Information Commissioner and inspection supervision.

Ključne riječi: pristup informacijama, ponovna uporaba informacija, Povjerenik za informiranje

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 342.727

U članku se iznosi pregled izmijena prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku objavljenom u Narodnim novinama br. 80/22., uz autorov kritički osvrt.

Sažetak:

Postupak u parnici iz radnog odnosa uređen je kao posebni postupak u Glavi dvadeset i sedam Zakona o parničnom postupku (čl. 433. – čl. 437.). Uz odredbe Zakona parničnom postupku, pravila postupka u parnici iz radnog odnosa sadržana su i u Zakonu o radu. Ako posebnim odredbama Zakona o parničnom postupku i Zakona o radu o parnici iz radnog odnosa nije što drugo određeno, u tim posebnim procedurama primjenjuju se ostale odredbe Zakona parničnom postupku (čl. 433.). Stoga kako je parnični postupak reguliran općim pravilima Zakona o parničnom postupku za rješavanje građanskopravnih sporova u kompetencijsko-funkcionalnom smislu (čl. 1.) te posebnim pravilima Zakona o parničnom postupku za postupak u parnicama iz radnog odnosa, cilj je rada analizirati cjelokupnu Novelu Zakona o parničnom postupku iz 2022. (NN, br. 80/22).

Summary:

The procedure in litigation from the employment relationship is regulated as a special procedure in Chapter twenty-seven of the Civil Procedure Act (Art. 433 – Art. 437). In addition to the provisions of the Law on Civil Procedure, the rules of procedure in civil litigation from the employment relationship are also contained in the Labour Law. If the special provisions of the Law on Civil Procedure and the Law on Labour on Litigation from the Employment Relationship do not specify otherwise, the other provisions of the Law on Civil Procedure are applied in these special procedures (Art. 433). Therefore, since the civil procedure is regulated by the general rules of the Civil Procedure Act for the resolution of civil law disputes in the competence-functional sense (Art. 1) and the special rules of the Civil Procedure Act for the procedure in employment disputes, the aim of the paper is to analyse the Novelty of the Civil Procedure Act from 2022 (Official Gazette, No. 80/22).

Ključne riječi: Novela Zakona o parničnom postupku iz 2022.

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 347.922: 349.2

U članku donosimo prikaz izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak, koje se pretežito odnose na povećanje svota određenih neoporezivih primitaka kao i izmjenu odredbi u vezi s neoporezivim primitcima u vezi s prehranom radnika.

Sažetak:
S danom 01. listopada 2022. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) kojim se dalje pokušava omogućiti poslodavcima da isplaćuju još veće iznose neoporezivih naknada i troškova svojim zaposlenicima. Sam Pravilnik sadržajno je vrlo kratak te se sastoji od četiri članka.

Summary:
On October 1, 2022, the Ordinance on Amendments to the Ordinance on Income Tax (Official Gazette 112/2022) entered into force, which further attempts to enable employers to pay even higher amounts of tax-free benefits and expenses to their employees. The Ordinance itself is very short in terms of content and consists of only four articles.

Ključne riječi: Pravilnik o porezu na dohodak, neoporezivi primici, naknada za prehranu

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 271.15

U članku autor iznosi novosti koje donose izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, s posebnim osvrtom na srednje strukovne škole.

Sažetak:
Izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju cilj je unaprijediti provedbu praktične nastave, kako u ustanovi tako i kod poslodavca. Cijeli niz deficitarnih zanimanja kojima u svojoj ponudi obiluju strukovne škole potrebno je uskladiti s potrebama tržišta rada na određenom području. Da bi se to počelo usklađivati potreban je cjelovit zakonodavni okvir kojim će se jasno odrediti svi relevantni čimbenici strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, te njihov međuodnos u pogledu kvalitetne provedbe učenja temeljenog na radu, odnosno praktične nastave.

Summary:
The aim of the amendments to the Vocational Education Act is to improve the implementation of practical training, both in the institution and at the employer. The whole range of deficit occupations, which are abundant in the offer of vocational schools, needs to be harmonized with the needs of the labour market in a certain area. In order to begin harmonizing, a comprehensive legislative framework is needed that will clearly define all relevant factors of vocational education in the Republic of Croatia, and their interrelationship with regard to the quality implementation of work-based learning, i.e. practical classes.

Ključne riječi: Zakon o strukovnom obrazovanju, samovrednovanje ustanove, učenje temeljeno na radu, stručni nadzor

Krunoslav Daković, dipl. iur.
tajnik Industrijsko–obrtničke škole Slavonski Brod

RADNO PRAVO 11/2022

UDK: 377 (094)

U članku se donosi pregled odredbi koje donosi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Objavljen je u Narodnim novinama br. 151/22 i stupio je na snagu 1. siječnja 2023.

Sažetak:
Donošenjem novog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada nastoji se zaštititi tri skupine koje u najvećoj mjeri trpe negativne posljedice uslijed neprijavljenog rada, premda se uopćeno može reći da štetne posljedice trpi cijelo društvo u cjelini. Tako u prvom redu trpe radnici, budući da nemaju ugovore o radu, pa posljedično ne uživaju radnopravnu zaštitu. Osim radnika, i država trpi znatnu štetu, budući da za neprijavljenog radnika nema uplata javnih davanja. Konačno, Zakonom se štiti i druge poslodavce s obzirom da dolazi do nelojalne konkurencije.

Summary:
The adoption of the new Act on suppression of undeclared work seeks to protect the three groups that suffer the most negative consequences due to undeclared work, although in general it can be said that the whole society as a whole suffers from the harmful consequences. This is how the workers suffer in the first place, since they do not have employment contracts, and consequently do not enjoy labour law protection. In addition to the workers, the state also suffers considerable damage, since there are no payments of public benefits for undeclared workers. Finally, the Act also protects other employers, considering that unfair competition occurs.

Ključne riječi: neprijavljeni rad, postupanje inspekcije, jedinstvena elektronička evidencija rada

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 331.526 (094)

U članku se izlažu novine koje donosi novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. I do sada su neka pitanja i odnosi neprijavljenog rada bili propisani, ali sada je u pitanju cjelovitiji lex specialis o toj oblasti.

Sažetak:

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada „propisuje što se smatra neprijavljenim radom, utvrđuje mjere za suzbijanje neprijavljenog rada, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnosti osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.“ Zakonom su „preuzete“ u pravni sustav Republike Hrvatske direktive EU koje se odnose na pitanja i odnose koje Zakon uređuje. Pored definicija pojedinih pojmova u vezi neprijavljenog rada (koji je zabranjen) u odredbama Zakona utvrđuje se: nadležnost inspekcije i drugih tijela, postupanje tih subjekata, adresati („domaći radnici i državljani trećih zemalja, poslodavci i drugi), evidencije i objave, odgovornosti, protupravna djela i donošenje provedbenih propisa. U ovom radu naglašavaju se određena pitanja i odnosi koje Zakon uređuje.

Summary:
The Act on Suppression of Undeclared Work "prescribes what is considered undeclared work, establishes measures to suppress undeclared work, activities aimed at encouraging the reporting of work, keeping records of inactivity of persons and responsibility for violations of the provisions of this Act." EU directives related to the issues and relations regulated by the Act. In addition to the definitions of certain terms related to undeclared work (which is prohibited), the provisions of the Act determine: the competence of the inspection and other bodies, the actions of these entities, addressees ("domestic workers and citizens of third countries, employers and others), records and publications, responsibilities, illegal acts and adoption of implementing regulations.

Ključne riječi: Zakon, neprijavljeni rad, inspekcija, adresati, evidencije, protupravna dijela i sankcije

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.526

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz postupka zapošljavanja stranih državljana u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj koji se provodi na temelju odredba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.

Sažetak:
Bez obzira na činjenicu što Zakon o strancima, odnosno Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji omogućava boravak i rad državljana trećih zemalja kao i državljana članica Europskog gospodarskog prostora omogućava rada i boravak stranaca u Republici Hrvatskoj kako u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj, tako i na drugim radnim mjestima u Republici Hrvatskoj bilo bi poželjno pridonijeti razvoju sustava zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj i to na način da se prednost pri zapošljavanju prvo omogući domaćem stanovništvu, a što bi trebalo dovesti i do stvaranja znatno boljih radnih uvjeta  u Republici Hrvatskoj.

Summary:
Regardless of the fact that the Act on Foreigners, i.e. the Act on Citizens of Member States of the European Economic Area and their Family Members enables the residence and work of citizens of third countries as well as citizens of the European Economic Area, it enables the work and residence of foreigners in the Republic of Croatia as well as in educational institutions in the Republic of Croatia, as well as in other workplaces in the Republic of Croatia, it would be desirable to contribute to the development of the system of employment of foreigners in the Republic of Croatia in such a way as to give priority to the local population in employment, which should also lead to the creation of significantly better working conditions in Republic of Croatia.

Ključne riječi: zapošljavanje stranih državljana, odgojno-obrazovne ustanove

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2023

UDK: 331.5: 37 (497.5)

U ovom članku autorica donosi pregled izmjena i dopuna Zakona o osiguranju radničkih tražbina, objavljenih u „Narodnim novinama“ broj 18/2023, na snazi od 16. veljače 2023.

Sažetak: 
U pravni poredak Republike Hrvatske ovim Zakonom se implementira Direktiva 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca i Direktiva 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. godine o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca. Zaštićeno razdoblje za koje se osigurava zaštita, ovim izmjenama i dopunama Zakona produljuje se i to na način da se odnosi na razdoblje od pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka odnosno pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Summary: 
This Law implements Directive 2008/94/EC of the European Parliament and the Council of October 22, 2008 on the protection of employees in the event of insolvency of their employer and Directive 2015/1794 of the European Parliament and the Council of October 6, 2015 on the legal order of the Republic of Croatia. amendments to Directives 2008/94/EC, 2009/38/EC and 2002/14/EC of the European Parliament and Council and Council Directives 98/59/EC and 2001/23/EC regarding seafarers. The protected period for which protection is provided, with these amendments to the Act, is extended in such a way that it refers to the period of five months before the opening of bankruptcy proceedings, or five months before the termination of employment, if it ended within 12 months before the opening of bankruptcy proceedings.

Ključne riječi: radnička tražbina, stečaj poslodavca, materijalno-pravnu zaštitu radnicima u slučaju stečaja poslodavca

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora

RADNO PRAVO 6/2023

UDK: 349.22: 368

Od 1. siječnja 2023. primjenjuje se Kolektivni ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2023. – 2024.), koji je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 21 od 22. veljače 2023.

Sažetak:

Subjekti potpisnici Kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2023. – 2024.) su Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum iz Zagreba i Sindikat pomoraca Hrvatske, sa Sjedištem u Rijeci. „Ugovorne strane zaključuju ovaj Kolektivni ugovor u dobroj vjeri radi promicanja i održavanja socijalnog dijaloga i skladnih odnosa između stranaka potpisnica koji se temelji na obostranom uvažavanju interesa i prava“. Sadržaj ovoga Kolektivnog ugovora raspoređen je u odredbama od članka 1. do članka 33. i „Opći dodatak (1) – platne ljestvice“, „Minimalne plaće pomoraca... na brodovima nosivosti preko 6.000 GT – tankeri“, „Opći dodaci“ (nacionalni bladani, novčane naknade), posebno predložak ugovora o zaposlenju pomoraca (obrazac), lista nositelja i  arbitara i „žalbeni postupak na brodu“. U radu se piše i o drugim nomotehničkim svojstvima ovoga Kolektivnog ugovora. 

Summary:
From January 1, 2023, the Collective Agreement for Croatian seafarers on ships in international navigation (2023 - 2024), which was published in "Narodne novine" No. 21 of February 22, 2023, applies. The signatories of this Collective Agreement are the Croatian Association the shipping company Mare Nostrum from Zagreb and the Croatian seamen's union, with headquarters in Rijeka. "The contracting parties conclude this Collective Agreement in good faith for the purpose of promoting and maintaining social dialogue and harmonious relations between the signatory parties, which is based on mutual respect of interests and rights."
The content of this Collective Agreement is distributed in the provisions from Article 1 to Article 33 and "General Supplement (1) - salary scales", "minimum wages of seafarers... on ships over 6,000 GT - tankers", "General Supplements" (national holidays, cash payments), especially the template of the employment contract for seafarers (form), the list of holders and arbitrators and the "appeal procedure on board". The paper also describes other nomotechnical properties of this Collective Agreement.

Ključne riječi: Kolektivni ugovor, pomorci, brodovi, međunarodna plovidba

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 7/8-2023

UDK: 349.2: 656.61

U članku se obrađuju neka pitanja iz Zakona o obavljanju studentskih poslova. Pojašnjavaju se osobe koje mogu obavljati studentske poslove, cijena sata rada i porezni tretman studentskog rada.

Sažetak:
Studentski poslovi mogu se obavljati isključivo preko posrednika koji mogu biti studentski centar ili visoko učilište sa ustrojbenom jedinicom te odobrenjem za djelatnost posredovanja koje izdaje Ministarstvo obrazovanja. Uloga posrednika je posredovanje u nalaženju poslova, izrada i kontrola obračuna naknade za obavljanje studenskih poslova, naknade, izrada računa te naplata. Drugim riječima, uloga posrednika je osiguranje zakonitosti poslovanja rada studenata. Osim osiguranja zakonitosti poslovanja, posrednik je obvezan pružati i zakonsku zaštitu studentima – izvođačima ukoliko bi došlo do problema u naplati naknade za obavljeni rad.

Summary:
Student affairs can be carried out exclusively through intermediaries, which can be a student center or a higher education institution with an organizational unit and approval for intermediation activities issued by the Ministry of Education. The intermediator's role is to intermediate in finding jobs, prepare and control the calculation of fees for performing student work, invoices and billing. In other words, the intermediator's role is to ensure the legality of student work. In addition to ensuring the legality of the work, the intermediary is also obliged to provide legal protection to students - contractors if there is a problem in the collection of compensation for the work performed.

Ključne riječi: studentski poslovi, cijena sata rada, porezni tretman

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec., stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku
Damjan Zovko, student Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2023

UDK:  331.102- 057.87

Od 1. siječnja 2023. na snazi su značajne izmjene i dopune Zakona o ustanovama, izmjene i dopune Zakona o udrugama, te izmjene i dopune Zakona o zadrugama. U članku donosimo kratak pregled navedenih izmjena.

Sažetak: 
U Zakonu o  ustanovama, Zakonu o udrugama i Zakonu o  zakladama od 1. siječnja 2023. godine implementiran je Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od 12. svibnja 2022. godine kojim je Vlada Republike Hrvatske utvrdila ključne mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Summary: 
In the Law on Institutions, the Law on Associations and the Law on Foundations from January 1, 2023, the Conclusion on the Acceptance of the Action Plan for Strengthening the Effectiveness of the Croatian System for Preventing Money Laundering and Terrorism Financing from May 12, 2022, by which the Government of the Republic of Croatia established key measures and activities aimed at strengthening the Croatian system of preventing money laundering and terrorist financing.

Ključne riječi: uvjeti za imenovanje ravnatelja; zapreke po članku 239. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima, kaznena djela za pranje novca i financiranje terorizma; osnivanje udruge, strane udruge, osobe ovlaštenu za zastupanje udruge; zapreka za osobu ovlaštenu za zastupanje zaklade i strane zaklade 

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 12/2023

UDK: 061 (094.5)

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz uvjeta za odobravanje međunarodne, privremene i supsidijarne zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj prema odredbama Zakona o međunarodnoj zaštiti i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj 70/2015, 127/2017 i 33/2023).

Sažetak:
Područje međunarodne i privremene zaštite u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj 70/2015, 127/2017 i 33/2023), koji je u primjeni od 2. srpnja 2015. godine, a čije su prve izmijene stupile na snagu 1. siječnja 2018. godine a zadnje 1. travnja 2023. godine. Kako većina podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj ne posjeduje identifikacijske isprave što proširuje mogućnost zlouporabe sustava i postupka međunarodne zaštite te predstavlja izazov učinkovitosti postupka međunarodne zaštite, bilo je nužno predvidjeti i zakonski propisati kako nove procese i načine utvrđivanja identiteta podnositelja zahtjeva i njegove države podrijetla tako i predvidjeti pravnu osnovu za digitalizaciju poslovnih procesa.

Summary:
The field of international and temporary protection in the Republic of Croatia is regulated by the Act on International and Temporary Protection (Official Gazette, No. 70/2015, 127/2017 and 33/2023), which has been in force since July 2, 2015, and whose first amendments entered into force on January 1, 2018, and the latest on April 1, 2023. Since the majority of applicants for international protection in the Republic of Croatia do not have identification documents, which increases the possibility of abuse of the international protection system and procedure and represents a challenge to the effectiveness of the international protection procedure, it was necessary to foresee and legislate new processes and ways of determining the identity of the applicant and his country of origin and provide a legal basis for the digitization of business processes.

Ključne riječi: međunarodna i privremena zaštita, privremene zaštita učenika, azil

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2023

UDK: 341.43 (497.5)

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima predvidio je transformaciju javnog dokumentarnog, odnosno arhivskog gradiva iz konvencionalnog u digitalni oblik, definirao stvaranje, čuvanje i predaju digitalnog gradiva te digitalizaciju usluga arhiva. 

Sažetak:
Temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine, broj 61/2018, 98/2019 i 114/2022) Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (Narodne novine, broj 105/2020), kojim su uređeni uvjeti i način stvaranja, čuvanja i zaštite, obrade, vrednovanja, odabiranja, pretvorbe, korištenja i izlučivanja dokumentarnog gradiva, predaja arhivskog gradiva nadležnom arhivu te propisana stručna osposobljenost za obavljanje poslova u upravljanju dokumentarnim gradivom.

Summary:
On the basis of the Act on archival material and archives (Official Gazette, No. 61/2018, 98/2019, 114/2022), the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia adopted the Ordinance on the Management of Documentary Material Outside Archives (Official Gazette, No. 105/2020), which the conditions and manner of creating, keeping and protecting, processing, evaluating, selecting, converting, using and extracting documentary material, submission of archival material to the competent archive, and prescribed professional qualifications for performing tasks in the management of documentary material are regulated.

Ključne riječi: arhivsko gradivo, arhivi, rokovi čuvanja, odgojno-obrazovne ustanove

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 930.25: 34

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Uredbe o poticanju ulaganja koja je objavljena u Narodnim novinama br. 31/16., s time da se istom po prvi puta na sustavan i transparentan način utvrđuju na jednom mjestu za sva tijela državne uprave potrebni uvjeti i dokumentacija koju potencijalni korisnici potpore moraju ispuniti radi podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava za dodjelu bespovratnih novčanih potpora.

SADRŽAJ:
Obzirom da je stupanjem na snagu Uredbe o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 31/16), prestala važiti dosadašnja Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. 40/13). Istom se propisuje oblik i obvezni sadržaj prijave za odobrenje statusa korisnika potpore s pripadajućim obrascima; postupak prijave, odobravanja i korištenja potpora, uključujući kriterije i način izračuna iznosa državne potpore; obvezni sadržaj godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora; dokumentacija koju je potrebno dostaviti za odobrenje korištenja potpora, odnosno ostvarivanje prava na isplatu odobrenih potpora; te druga pitanja s tim u vezi.

Summary:
Since the Regulation on Investment Incentives Act (Official Gazette no. 31/16) entered into force, it replaced the previous Regulation on encouraging investment and improving the investment environment (Official Gazette no. 40/13) which prescribes the form and mandatory content for the apply for the approval status of the aid beneficiary with the corresponding patterns: application and approval procedures and the usage of grants, including the criteria and the method of calculating the amount of state support; the mandatory content of the annual report on the execution of the investment project and the use of grants; documentation that must be submitted for the approval of grant usage, or exercise of the right to payment of the approved grant; and other issues in this regard.

Ključne riječi: Uredba o poticanju ulaganja, državne potpore, investicije

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 330.322

SAŽETAK

U posljednjih nekoliko godina izmijenjeni su i dopunjeni najznačajniji zakoni uređuju institut vraćanja na posao radnika temeljem odluke suda kao ovršne isprave s ciljem povećanja efikasnosti vođenja radnih sporova i ovršnih postupaka temeljem odluka donesenih unutar tih sporova. Tako je mijenjan Zakon o parničnom postupku, zatim, raniji Zakon o radu je zamijenjen novim Zakonom o radu, a i raniji Ovršni zakon zamijenjen je novim Ovršnim zakonom. U radu se obrađuje aktualno stanje u pogledu vraćanja na posao radnika temeljem odluke suda kao ovršne isprave, uz usporedbu s prethodnim uređenjem i uputu na relevantno razlikovanje.

Ključne riječi: ovrha, vraćanje radnika na posao, radnik, Ovršni zakon

Radno PRAVO 11/2011

U članku autora daje prikaz tekstova zakona iz oblasti radno-socijalnog zakonodavstva koji su u zakonodavnoj proceduri ili u nekoj fazi pripreme, te najkraći prikaz svakog od teksta zakona u onoj fazi koja je autoru dostupna u vrijeme izrade ovog članka.

Sažetak:
Trenutno je u pripremi veliki broj novih zakona iz oblasti radno-socijalnog zakonodavstva. Što u saborskoj proceduri, što javnoj raspravi, što u radnom materijalu o kojem raspravljaju socijalni partneri i sl. nalazi se čak 15 zakona. Pri tome je cilj da se svi ovi zakoni donesu u najkraćem roku.
Brinemo se da ova zakonodavna bujica, uz neke dobre ideje i dobra rješenja, ne dovede prvom redu do poteškoća u praksi, problema u pogledu prihvatljivosti nekih rješenja, pravne (ne)sigurnosti, neujednačenosti primjene, zastoju u rješavanju nekih pravnih pitanja u već uhodanoj praksi, itd.

Ključne riječi: radno-socijalno zakonodavstvo, promjene zakona, pripreme zakona

Summary
Team building (building a team, the process of motivating workers, the process of improving team work, etc.), although a widespread phenomenon for a number of years in Croatia, is completely undefined from the labour law point of view. Team building would be obligatory for workers if it was agreed in the employment contract and if it took place during working time, however in practice this is not the case. Team building should be addressed without any contractual obligation as a voluntary benefit for workers, which has positive impact on the company and work environment, and workers are not obliged to accept it and cannot bear the adverse consequences from employment relationship. Unobligatoriness of team building is in favour of employer, who will win over workers for team building if team building is better organized and more meaningfully justified, that is if workers perceive it as benefit. Otherwise, if workers perceive it only as obligation, its main purpose – improving work efficiency, atmosphere, unity etc. – will lose its effect.

Krešimir Rožman

Radno pravo, 11/2013

UDK 368.914

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Odluke o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje od 2017. do 2019. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 27/17., te se primjenjuje počevši od 23. ožujka 2017. godine.

SAŽETAK:
Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), time da je za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora u okviru mjera fiskalne politike Republike Hrvatske propisana isključiva nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Osnovni instrument navedenog mehanizma su smjernice politike državnih potpora, čijim se sadržajem kao uputama, trebaju voditi davatelji državnih potpora (osim davatelja državnih potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora. Stoga se smjernicama politike državnih potpora navode kako opći, tako i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti imajući na umu pored same svrhe državnih potpora i raspoloživost proračunskih sredstava za provedbu mjera državnih potpora.

Summary:
The State Aid Policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette No. 47/14), which stipulates that the Ministry of Finance of the Republic of Croatia is exclusively responsible for the implementation and monitoring of the implementation of the state aid policy within the framework of the fiscal policy measures of the Republic of Croatia. The main instruments of this mechanism are the Guidelines for State Aid Policies, the contents of which should be guided by state aid providers (apart from the state aid provider of local and regional self-government units) in the planning and preparation of new state aid proposals. Therefore, state aid policy guidelines provides general and specific objectives of granting state aid while bearing in mind, in addition to the purpose of state aid, also the availability of budgetary resources for the implementation of state aid measures.

Ključne riječi: državne potpore, smjernice politike državnih potpora, Zakon o državnim potporama

Alan Vajda, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 346.546

Autor u radu prikazuje pravno uređenje stranaka kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj nakon donošenja Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

SAŽETAK

Autor u radu prikazuje pravnog uređenje stranaka kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj, opisujući pritom sadašnje stanje te osobito nejasnoće i probleme koji se u vezi s njime javljaju. Opisuje se uređenje Zakona o radu i daje se osvrt nakon donošenja Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, te iz toga proizašla primjena u praksi. Uz navedeno se predlažu i određena usmjerenja za buduća rješenja.

Ključne riječi: stranka, kolektivni ugovor, kolektivni pregovori, reprezentativnost

SUMMARY

In this work author gives the overview of legal regulation of parties to collective agreements in Republic of Croatia, explaining the current situation and in particular the ambiguities and problems related thereto. The regulation of Labour Act is described, an explanatory insight into the Act on Criteria for Participation in Tripartite Bodies and Representativity for Collective Bargaining after it has been passed is given, and also its application in practice is explained. Afterwards some directions for resolution of issues are proposed.

Doc. dr. sc. VIKTOR GOTOVAC

Pravni fakultet u Zagrebu

UDK 349.2

Radno pravo 9/2012

Krajnji vid zaštite povrijeđenih ili ugroženih prava bilo kojeg sudionika svijeta rada, iako primarno radnika, ogleda se u kaznenopravnoj odgovornosti počinitelja kaznenog djela na štetu segmentiranih prava, zaštićenih po kaznenom pravu.

SAŽETAK:
Poslodavcima je nametnut širok krug obveza u radnom pravu, po pitanju zaštite radnika, slijedom čega su upravo poslodavci primarni adresati, uz ovlaštenike poslodavca, kaznenih normi.
Skup prava radnika koja se štite kaznenim pravom s vremenom se smanjio, tako da danas imamo samo nekoliko prava, čak niti ta u cijelosti, nego segmentirano, koja su po zakonodavcu zaštićena kaznenim materijalnim zakonom.
Proučavanje kaznenopravne odgovornosti sudionika svijeta rada, ukazuje na nedvosmislen zaključak da nije nužna kaznena represija za zaštitu povrijeđenih ili ugroženih radničkih prava, obzirom da niti prisila, niti represija sadržane u kaznenoj normi, ne jamče ostvarenje konkretnog prava radnika, jer je ta funkcija sačuvana za građansko pravo.
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja koja su se pojavila i koja se pojavljuju u praksi, od ne pojavnosti pojedinih kaznenih djela uopće od inkriminiranja, preko prekobrojnih razloga isključenja protupravnosti što onemogućava sankcioniranje djela kao kaznenog djela, sve do gotovo poslovične nezainteresiranosti samih oštećenika za kazneni progon počinitelja.

Summary:
Employers imposed a wide range of obligations in labor law, in terms of worker protection, pursuant to which employers are just the primary addressees, with the employer's authorized persons, criminal norms.
A set of workers' rights that are protected by criminal law due time was reduced, so today we have just a few rights, even those not entirely, but segmented, which are protected by the criminal substantive law.
The study of criminal liability of participants of the world of work, indicating the unambiguous conclusion that it is not necessary criminal repression to protect injured or threatened workers' rights, since neither coercion nor repression contained in the penal norms, do not guarantee the achievement of the specific rights of workers, because this function is preserved for civil right.
In conclusion, it points to issues that have arisen and which arise in practice, of the noumenon of certain crimes even than criminalize, via redundant reason derogation making it impossible to penalize acts as a criminal offense, until the almost proverbial disinterest themselves injured to prosecute perpetrators.

Ključne riječi: kaznena represija, zlostavljanje na radu, neisplata plaće, pravo na rad, dekriminalizacija

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 349.2:343

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz Pravilnika o izdavanju Europske profesionalne iskaznice radi prekograničnog pružanja usluga i obavljanja regulirane profesije na privremenoj i povremenoj osnovi, odnosno ostvarivanja prava na poslovni nastan na području država članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora koji je objavljen u Narodnim novinama br. 123/2015, te se primjenjuje počevši od 18. siječnja 2016. godine.

SAŽETAK:
Pravilnikom o izdavanju Europske profesionalne kartice osigurava se provedba Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/983 od 24. lipnja 2015. godine o postupku za izdavanje Europske strukovne iskaznice i primjeni mehanizma upozoravanja u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30. 9. 2005.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (SL L 354, 28. 12. 2013).

Summary:
The Regulation on the publishing of the European professional card ensures the implementation of the Commission Implementing Regulation (EU) 2015/983 of 24 June 2015 on the procedure for issuance of the European Professional Card and the application of the alert mechanism pursuant to Directive 2005/36/EC of the European Parliament and of the Council, and in Croatian legal system transpose Directive 2005/36/EC of the European Parliament and of the Council of 7 September 2005 on the recognition of professional qualifications (OJ L 255, 30. 9. 2005) as last amended by Directive 2013/55/EU of the European Parliament and of the Council of 20 November 2013 amending Directive 2005/36/EC on the recognition of professional qualifications and Regulation (EU) no. 1024/2012 on administrative cooperation through the Internal Market Information System (OJ L 354, 28. 12. 2013).

Ključne riječi: Pravilnik o izdavanju Europske profesionalne kartice, regulirane profesije, prekogranično pružanje usluga

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 331.53 (4)

U članku autor na jasan i pregledan način navodi specifičnosti vezane za ugovore o autorskom djelu, njihov oblik, sadržaj i upotrebu u suvremenom poslovanju, uz navođenje primjera obračuna poreza na dohodak iz autorske naknade na temelju koje su vidljive pogodnosti koje pružaju naručiteljima u smislu smanjenog poreznog opterećenja.

SAŽETAK:
Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor), zbog svoje jednostavnosti, praktičnosti i ekonomičnosti, ugovornim stranama može pružiti brojne porezno-pravne pogodnosti: autorima pruža honorarni izvor zarade, a naručiteljima značajno umanjuju troškove.

Summary:
The contract by which the right of copyright exploitation is obtained (so called copyright contract), because of its simplicity, functionality and cost-effectiveness, can provide the contracting parties with many tax and law benefits: to an author it provides a part-time source of income, and to an orderer it significantly reduces expenses.

Ključne riječi: autorskopravni ugovor, ugovor o autorskom djelu, autor, autorska naknada, drugi dohodak, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima

Hrvoje Orešić, mag. iur.
""Radno pravo""

RADNO PRAVO 9/2015

UDK: 347.78

U članku se daje socijalno etička objekcija načina donošenja, sadržaja i predvidivih učinaka primjene Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje i utjecaj njegovih odredaba na kolektivno pregovaranje i pogoršanje stanja u hrvatskom sindikalnom pokretu dodatkom novih nedoumica i konfuzije.

Sažetak:
Analizirajući pojedina otvorena pitanja iz odredaba Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje daje se odgovor na pitanje socijalno etičke opravdanosti ovakvog pravnog uređenja socijalnih odnosa u svijetu rada. Budući da je svijet rada je najosjetljivije područje socijalnog života jedne zajednice, njegovo uređenje je najpodložnije prijeporima i zahtijeva etičko propitivanje, jer se u njemu u dijalogu susreću vlasnici rada i vlasnici moći. Nadalje članak ima namjeru ukazati na činjenicu da vlasnici rada u svrhu obrane vlastita prirodnog i autonomnog prava na zaštitu svojih interesa, imaju se pravo udruživati i pregovarati iskazom slobodne volje i po vlastitom izboru. Jednako tako se ukazuje na činjenicu da je u ovom slučaju najveća odgovornost za socijalnu pojedinačnu i kolektivnu sigurnost vlasnika rada i njihovih udruga sudionica u procesu kolektivnog pregovaranja na strani vlasnika autoriteta moči, jer je opća percepcija da je predmetni Zakon je donesen bez konsenzusa zakonodavca i onih na koje se primjenjuje, što u socijalno etičkom smislu znači izostanak temeljnih etičkih postulata socijalnih odnosa; solidarnosti, supsidijarnosti i odgovornosti vlasnika moći spram onih koji tu moć ne posjeduju. Stoga se komparirajući ga kao lex specialis s propisima općeg i višeg ranga argumentira kritična masa moralno upitnih odredaba i konačno njegova socijalno etička neprihvatljivost.

Ključne riječi: socijalna etika, socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje, reprezentativnost, moć, ravnoteža moći, solidarnost, supsidijarnost, odgovornost

Summary
The article gives social and ethical objections on the manner of adoption, content and predictable effects of the application of the Act on Criteria for Participation in Tripartite Bodies and Representativeness for Collective Bargaining and the effect of its provisions on collective bargaining and worsening of the situation in the Croatian trade union movement with new doubts and confusion. Analyzing some open questions arising from the provisions of the Act, the article gives answer to question of social and ethical justifiableness of such legal regulation of social relations in the world of work. Since the world of work is the most sensitive area of social life of a community, its regulation is most subject to disputes and it requires ethical analysis, because it is there that the owners of labour and the owners of power meet in dialogue. Furthermore, the article aims to point at the fact that with a view of defending their own natural and autonomous right to protection of their interests, workers have the right to association and bargaining at their own free will and choice.
Furthermore, the article emphasizes the fact that in this case the greatest responsibility for social individual and collective safety of the owners of work and their associations in the process of collective bargaining is on the side of the owner of the authority of power, because it is a general view that the said Act was adopted without the consensus of the legislator and those to which it is applied, which in social and ethical sense means the lack of fundamental ethical postulates of social relations: solidarity, subsidiarity and responsibility of the owners of power in relation to those who do not own that power. Therefore, comparing it as a lex specialis with regulations of general and higher level, makes arguments for critical mass of morally questionable provisions and finally its social and ethical unacceptability.

IVAN REBAC
Radno pravo 12/2012
UDK 349.20

U članku autorice analiziraju Zakon o kriterijama za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranja, u prvom redu s aspekta njegove ustavnosti i usklađenosti s međunarodnim ugovorima, te drugim propisima.

Sažetak
Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje narušava godinama građeni sustav kolektivnog pregovaranja. Nametanjem kogentnih pravnih normi narušava se godinama građena bogata praksa kolektivnog pregovaranja u Republici Hrvatskoj te se izravno krše međunarodno priznata pravna načela. Posredno, zakonodavac na pragu ulaska u Europsku uniju, umjesto da „uvede red" u specifično područje utvrđivanja reprezentativnosti udruga i sklapanja kolektivnih ugovora te poveća pravnu sigurnost, ne samo da propušta ispuniti obveze koje mu nameće Europska unija, već donosi okvir upravo suprotan utvrđenim općim načelima prava EU. Zakonom kao što je ovaj, narušavaju se temeljna ljudska prava i temeljne slobode. Radno zakonodavstvo ne smije svojim odredbama narušiti postavljena načela ustavnopravne prirode.

Ključne riječi: reprezentativnost, sindikati, kolektivno pregovaranje, ustavnost, međunarodni ugovori

Summary
The Act on the criteria for participation in tripartite bodies and representativeness for collective bargaining undermines the system of collective bargaining built for years. The imposing of cogent legal norms undermines years-long rich practice of collective bargaining in the Republic of Croatia, and directly violates internationally recognized legal principles. Indirectly, instead of "bringing order" in the specific area of determination of representativeness of associations and conclusion of collective agreements, and instead of increasing the legal certainty, on the threshold of joining the European Union the legislator not only fails to meet the conditions imposed by the European Union, but adopts a framework which is exactly contrary to the established general principles of the EU law. The Act such as this one violates the fundamental human rights and freedoms. Labour legislation should not in its provisions undermine the established principles of constitutional-law nature.

ANTONIJA OSOJNIK PETRAŠ
MIRELA BOJIĆ
Matica hrvatskih sindikata

Radno pravo 12/2012
UDK 349.20:12

Tema ovog članka je djelovanje privatnih detektiva prema odredbama Zakona o privatnim detektivima, s posebnim osvrtom na njihovo postupanje u području radnih odnosa, osobito u postupcima zapošljavanja novih radnika, provjere utemeljenosti izostajanja zbog privremene nesposobnosti za rad, te nadzora motornog vozila putem GPS uređaja.

SAŽETAK:
Prema Zakonu o privatnim detektivima, detektivska djelatnost obuhvaća prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga, sve u granicama ovlasti koju daje naručitelj i u skladu s odredbama toga Zakona. S obzirom da je rad privatnih detektiva ograničen čitavim nizom pravnih propisa, u nastavku donosimo pregled najvažnijih odredbi koje uređuju odnosnu djelatnost.

Summary:
Pursuant to the Act on Private Detectives, detective services comprises gathering of information and data necessary to determine the facts, insights into personal and other data, as well as using and processing of personal and other data for the clients of detective services, all within the limits of the authority granted by the client and in accordance with the provisions of the respective Act. Since the operation of private detectives is limited by many legal regulations, this article gives an overview of the most important provisions governing the respective service.

Ključne riječi: privatni detektivi, radni odnosi, Zakon o privatnim detektivima

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO""

RADNO PRAVO 10/2016

UDK: 349.2:351.746

Autor u tekstu prikazuje osnovne odrednice nadzornog rada dioničkog društva. Navedeni organ prikazuje se kroz tumačenje zakonskih propisa, ali isto tako i kroz njegovo praktično određenje. Obrađuje se članstvo u nadzornom odboru, ovlasti nadzornog odbora i neovisnost njegovih članova, modaliteti rada i međusobni odnos uprave i nadzornog odbora te dužna pozornosti i odgovornost nadzornog odbora.

SAŽETAK

Dioničko društvo djeluje putem svojih organa – uprave, nadzornog odbora i glavne skupštine. Nadzorni odbor kao predstavnik dioničara stoji između uprave i glavne skupštine. Zakonodavac je propisao minimalan broj članova nadzornog odbora (najmanje tri člana). Za članstvo u nadzornom odboru zakonodavac traži minimalne uvjete – potpuna poslovna sposobnost fizičke osobe. Članovi nadzornog odbora neovisni su kako prilikom odlučivanja, tako i u odnosu na nadzirano društvo. Nadzorni odbor svoje postupanje podrobnije uređuje poslovnikom o svome radu. Članovi nadzornog odbora dužni su u svojem djelovanju postupati u korist nadziranog društva. Pritom trebaju postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika. Traži se prosječna mjera pozornosti u obavljanju poslova nadzora. Predviđena je materijalna i kaznena odgovornost članova nadzornog odbora u slučaju kršenja svojih prava i obveza.

Ključne riječi: nadzorni odbor, članstvo, ovlasti, neovisnost, modalitet rada, odgovornost

Summary

A joint-stock company functions through its bodies – management, supervisory board and the main assembly. The supervisory board as a representative of shareholders stands between the management and the main assembly. The legislator has stipulated the minimum number of members in the supervisory board (at least three members). As determined by the legislator, membership in the supervisory board is conditioned by the minimum requirements: full legal capacity of a natural person. Members of the supervisory board are independent both in decision-making and in relation to a supervised company. The supervisory board determines its actions in greater detail by rules of procedures on its work. Members of the supervisory board are obliged to act to the benefit of a supervised company. In doing so, they need to act with due diligence. An average degree of attentiveness in performing supervisory tasks is required. Material and criminal responsibility of members of the supervisory board is foreseen in case of breach of their rights and obligations.

UDK 359.723:225, Radno pravo 01/2012

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Navedenim stručnim radom autor obrađuje problematiku u svezi propisanih uvjeta za rad stalnih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj što je propisano odredbama novog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima koji se primjenjuje počevši od 3. travnja 2014. godine.

Sažetak:
Navedenim stručnim radom prikazujemo uvjete za rad stalnih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj temeljem novog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN 38/14) kojime se pobliže reguliraju uvjeti i postupak imenovanja, prava i dužnosti te visina nagrade i naknade troškova za rad stalnih sudskih vještaka u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: Stalni sudski vještak, postupak vještačenja, uvjeti za imenovanje, ponovno imenovanje, razrješenje, uvjeti za osiguranje od profesionalne odgovornosti stalnih sudskih vještaka, stručna obuka, elektronski registar stalnih sudskih vještaka.

Abstract
This professional paper presents the conditions for the work of permanent court experts in the Republic of Croatia on the basis of the new Ordinance on permanent court experts (OG. 38/14), which regulates the conditions and procedure for the appointment, rights and duties as well as the amount of remuneration and reimbursement of expenses for the operation of permanent court experts in the Republic of Croatia.

Sandra Vajda

Radno pravo 05/2014

UDK 347.948

U članku se uspoređuju zakonski uvjeti za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj, te se uspoređuju sa modelom Republike Slovenije koji bi Hrvatskoj mogao poslužiti kao uzor.

SAŽETAK:
S ciljem zaključka o sustavu koji u slučaju potrebe može na bolji način te u kratkim rokovima omogućiti dostupnost državljana trećih zemalja za poslodavce, u predmetnom članku autor uspoređuje zakonske uvjete za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj i u Republici Sloveniji. Usporedbom komparabilnih zakonskih uvjeta, autor dolazi do zaključka o slovenskom modelu kao onom koji je fleksibilniji te učinkovitiji, odnosno koji može odgovoriti na potrebe promjenjivog tržišta rada, međutim, uz napomenu kako se isti se ne smije prepisati, jer ne odgovara specifičnostima i posebnostima Republike Hrvatske.

Summary:
With the purpose of finding out which system is better and quicker in making the citizens of third countries available to the employers, the author compares, in the said article, legal requirements for issuing a unique permit to stay and work in the Republic of Croatia and in the Republic of Slovenia. By inspecting the comparable legal requirements, the author concludes that the Slovenian model is more flexible and more efficient, i.e. it can respond to the needs of the dynamic labour market. However, he points out that the said model should not be simply copied, since it is not suitable for specific and special situation in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: dozvola za boravak i rad, državljani trećih zemalja, sustav kvota, odgovarajuća nezaposlena osoba

Dominik Musulin, mag. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 331.106

U tekstu se obrađuju novine koje su proizašle donošenjem novog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (Narodne novine 93/14), a koje će rezultirati većim promjenama instituta kolektivnog pregovaranja.

SAŽETAK:
U radu autorica analizira odredbe novog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata ( u daljnjem tekstu: Zakon), kojim se u velikoj mjeri mijenjaju odredbe dosadašnjeg Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje . Najveće izmjene svakako se odnose na utvrđivanje pregovaračkih odbora, važenje kolektivnih ugovora te na razdoblje važenja reprezentativnosti. Isto tako radi se razlika u odnosu na javne i državne službe, te čak i za pojedine kolektivne ugovore unutar javnih službi postoje posebna pravila.

Ključne riječi: reprezentativnost, kolektivno pregovaranje, sindikati, poslodavci, pregovarački odbor

Summary
The author in the paper analyzes the provisions of the new Act on Representativeness of Employers' Associations and Trade unions (hereinafter: the Act), which largely changes the provisions of the former Act on Criteria for Participation in the Tripartite Bodies and Representativeness of Trade Unions for Collective Bargaining. The greatest changes are for sure those relating to determining the bargaining committees, validity of collective agreements and period of validity of representativeness. Furthermore, the Act differentiates among public and civil servants, and there are even different rules for certain collective agreements in public services.

Nataša Novaković, dipl. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 331.105.44

U članku se detaljno pojašnjava ovrha radi naplate novčane tražbine, potkrijepljena odlukama proizašlim iz relevantne sudske prakse, uz obrazloženi prikaz pojedinih rješenja iz posebnih propisa.

SAŽETAK:

Više je zakona koji uređuju ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika. Najvažniji su Ovršni zakon (Narodne novine br. 112/12, 93/14) koji je u primjeni od 15. listopada 2012. te Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 91/10 i 112/12) koji je pretežnim dijelom u primjeni od 1. siječnja 2011. No, ovo područje uređuju i Obiteljski zakon (Narodne novine br. 103/15) koji je u primjeni od 1. studenoga 2015., Opći porezni zakon (Narodne novine br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) koji je u primjeni od 1. siječnja 2009., Zakon o rodiljnim i roditeljskom potporama (Narodne novine br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14) koji je u primjeni od 1. siječnja 2009., Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13 i 137/13) koji je u primjeni od 1. srpnja 2013., itd.
Osim zakona, veliku važnost imaju i podzakonski akti utemeljeni na prethodno spomenutim zakonima. Najvažniji od tih akata je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 6/13).

Summary:
Several laws are governing the execution on a pecuniary debtor´s claim. The most important are The Execution Act (Official Gazette no. 112/12, 93/14) which entered into force on 15 October 2012 and the Act on Execution of Financial Assets (Official Gazette no. 91/10 and 112/12), which is predominantly in force since 1 January 2011. However, this area is also regulated by the Family Act (Official Gazette no. 103/15), which is effective from 1 November 2015, General Tax Act (Official Gazette No. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 and 26/15), which has been in force since 1 January 2009, the Act on Maternity and Parental Benefits (Official Gazette no. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 and 152/14), which has been in force since 1 January 2009, the Law on Compulsory Health Insurance (Official Gazette no. 80/13 and 137/13), which has been in effect since July 1, 2013., etc.
Besides acts, bylaws that are based on the aforementioned legislation are also very important. The most important of these acts is the Ordinance on the procedure for the Implementation of Execution on Financial Assets (Official Gazette no. 6/13).

Ključne riječi: ovrha na novčanoj tražbini, izuzeća od ovrhe, ograničenja od ovrhe, Ovršni zakon

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 2/2016

UDK: 347.952

U članku se nudi prikaz novele Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, uz osvrt na osiguranje prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca, te određenje područja njihove primjene ratione materiae, ratione personae i ratione temporis.

SADRŽAJ:
U tržišnim ekonomijama, poslovni subjekti mogu imati u redovnom poslovanju potrebu za reorganizacijom, ali u izvanrednim okolnostima i nužnost pokretanja likvidacijskog stečaja. I reorganizacija i likvidacijski stečaj, po svemu sudeći, mogu imati negativan utjecaj na radnu snagu. U situaciji u kojoj je recesija zahvatila hrvatsko gospodarstva, što je za posljedicu imalo negativan utjecaj na tržište rada, sve se više susrećemo sa slučajevima otvaranja likvidacijskih stečajnih postupaka. Štoviše, izvješće FINE prezentirano Hrvatskom saboru 17. travnja 2015. pokazalo je kako je najveći broj pokušaja sklapanja predstečajnih nagodbi završio u likvidacijskom stečaju. Stoga u želji i daljnjeg ekonomsko-socijalnog poboljšanja položaja radnika zakonodavac je po hitnom postupku drugi put novelirao Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (NN, br. 86/08., 80/13. i 82/15. stupa na snagu 1. rujna 2015., dalje u tekstu: ZORP). Uz prikaz i analizu navedenih odredbi opravdano je postaviti pitanje: treba li cilj stečajnog zakonodavstva biti i zaštita radnika na teret poreznih obveznika i na teret uspješnosti potencijalne reorganizacije ili je cilj stečaja samo i isključivo racionalno razrješenje pojedinačnog slučaja?

Summary:

In market economies, in the ordinary course of business, businesses can have the need for reorganization, but in exceptional circumstances and the necessity of starting the liquidation bankruptcy. Reorganization and liquidation bankruptcy can have a negative impact on the work force. In a situation where the recession engulfed the Croatian economy, which resulted in a negative impact on the labour market, we are increasingly faced with cases of opening liquidation bankruptcy proceedings. Moreover, the FINA report presented to the Croatian Parliament on 17 April 2015 showed that the highest number of attempts of pre-bankruptcy settlement ended in liquidation bankruptcy. Therefore, in order for social betterment of the workers', legislator urgently amended Act on Insuring Workers' Claims in the event of Employer's Bankruptcy (OG, No. 86/08, 80/13. 82/15 shall enter into force on 1 September 2015). With the display and analysis of the above provisions, it is reasonable to ask the question: should the goal of bankruptcy legislation be the protection of workers at the expense of taxpayers money and at the expense of potential reorganization or bankruptcy is aimed solely and exclusively at rational resolution of a particular case?

Ključne riječi: stečajni postupak, predstečajni postupak, radnik

Dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.

Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Dr. sc. Ante Vuković, dipl. oec.

Stečajni upravitelj

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.2:347.736

SAŽETAK

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2007. godine uveo je u naše zakonodavstvo mogućnost odabira između dva modela ustroja organa dioničkog društva. – dotadašnjeg dualističkog i novog monističkog. U radu se podrobnije obrađuju organi u minističkom ustroju organa dioničkog društva, upravni odbor s izvršnim i neizvršnim direktorima te glavna skupština.

Ključne riječi: Zakon o trgovačkim društvima, dioničko društvo, organi, monistički ustroj

Radno PRAVO 10/2011

Navedenim stručnim radom autor daje prikaz postupka donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola radi zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2016. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 39/2016, te se primjenjuje počevši od 29. travnja 2016. godine.

SAŽETAK:
Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u Republici Hrvatskoj isključivo temeljem posjedovanja važeće dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ukoliko Zakonom nije drugačije propisano. Obzirom da dozvola za boravak i rad predstavlja jedinstvenu dozvolu kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj, ista se izdaje na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Foreigners Act stipulates that a foreigner can work in the Republic of Croatia exclusively on the basis of possession of a valid residence permit or approval on work registration, unless otherwise provided by law. Since the residence permit represents a unique permission which allows a foreigner temporary stay and work in the Republic of Croatia, the same shall be published on the basis of annual quotas and beyond the annual quota for the employment of foreigners in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranac u RH, Zakon o strancima

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 331.556.4

SAŽETAK

Smisao instituta protuovrhe je ostvarivanje istog pravo-zaštitnog cilja koji bi se mogao postići i tužbom zbog stjecanja bez osnove te ovrhom koja bi se provela na temelju presude kojom bi bio prihvaćen zahtjev istaknut u toj tužbi. Upravo zbog toga je potrebno prigodom normiranja instituta protuovrhe urediti njegov odnos prema toj tužbi.

Ključne riječi: stjecanje bez osnove, protuovrha, obvezno-pravni odnos, zastarni rok, opseg vraćanja, paricijski rok, odbacivanje tužbe

Radno PRAVO 10/2011

Tema ovoga stručnog rada su prava osoba s invaliditetom kroz različite zakone i druge propise, uključujući i međunarodne. Autor daje poseban prikaz prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Sažetak:

Republika Hrvatska je u svoje nacionalne dokumente implementirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju te je donijela niz zakonskih i podzakonskih propisa s ciljem napretka i daljnjeg snaženja, zaštite prava osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini ali i svim trendovima koja imaju za cilj nastojanja da sva područja života i rada budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom.

Ključne riječi: osoba s invaliditetom, profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, uključivanje u zajednicu

Summary:

The Republic of Croatia implemented the Convention on the Rights of Persons with Disabilities and the Optional Protocol to the Convention in its national documents, and it adopted a number of laws and regulations with a view to improve and further strengthen the protection of the rights of persons with disabilities, with standards attained at the global level but also all the trends which are aimed at opening up all the areas of life and work and making them more accessible to persons with disabilities.

Mr.sc. Stjepan Adanić

janaf

UDK 364.65-056.24(497.5)(094)

Radno pravo 9/2012

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz propisanih uvjeta za provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa radi obavljanja regulirane profesije u Republici Hrvatskoj koja se provodi sukladno odredbama Pravilnika o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa (Narodne novine, br. 49/2017.) koji se primjenjuje počevši od 2. lipnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Obzirom da se je do sada provedba postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa u Republici Hrvatskoj odvijala sukladno odredbama dosadašnjeg Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 124/2009, 45/2011 i 74/2014), bilo je potrebno nakon donošenja novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/2015) i Pravilnika o izdavanju EU potvrde (Narodne novine, br. 123/2015.) donijeti i Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa kako bi se odredbe istog uskladile s novim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i to u području pružanju usluga u športu.

Summary:
Considering so far the implementation of the procedure for recognition of foreign professional qualifications in the field of sport in the Republic of Croatia has been conducted in accordance with the provisions of the current Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, 124/2009, 45/2011, 74/2014) it was necessary, after the adoption of the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, no. 82/2015) and the Ordinance on the issuance of EU certificates (Official Gazette No. 123/2015) to issue the Ordinance on Recognition of Foreign Professional Qualifications From the field of sport in order to align the provisions with the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications in the field of providing sports services.

Ključne riječi: Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa, regulirane profesije

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.36:796

SAŽETAK

U članku se obrađuje dosadašnje kazneno djelo "Povrede prava na rad i drugih prava iz rada" iz članka 114. Kaznenog zakona, posebice njegov dio koji se odnosi na pravo na zaradu. Upućivanjem novog Kaznenog zakona u saborsku proceduru i njegovim donošenjem dana 21. listopada 2011. godine došlo je do nedoumica oko djela "Neisplate plaće". Isto kazneno djelo postoji već u našem Kaznenom zakonu, a sadržavala su ga i dva prethodna zakona. Nova inkriminacija kaznenog djela je zapravo povoljnija po poslodavca, jer je znatno sužena kriminalna zona te je kazneno djelo uže i teže za dokazivanje počinjenja kaznenog djela. Istom se razrađuje dosadašnje kazneno djelo, a što se sadržajno očituje kroz kažnjavanje neisplaćivanja plaće pod određenim uvjetima. Dosadašnje kazneno djelo ostat će na snazi i u primjeni bar do dana 1. siječnja 2013. godine za kada je predloženo stupanje novog zakona na snagu. Analiziraju se neke recentne odluke iz sudske prakse u vezi neisplate plaće radnicima od kojih postoji nekoliko osuđujućih presuda za poslodavca.

Ključne riječi: plaća, povreda prava, kazneno djelo, Kazneni zakon

Radno PRAVO 10/2011

Navedenim stručnim radom obrađujemo problematiku u svezi uvjeta za izdavanje EU potvrde hrvatskim pravnim i fizičkim osobama radi dokazivanja namjere neometanog pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u drugoj državi članici Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.

SAŽETAK:
Stupanjem na snagu novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15.) prestao važiti dosadašnji Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 124/09, 45/11 i 74/14.). Istim je propisano da dosadašnji Pravilnik o izdavanju EU potvrde (Narodne novine, br. 92/14) ostaje na snazi do donošenja novog Pravilnika.

Radi toga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike pristupilo izradi novog Pravilnika o EU potvrdi kako bi se njegove odredbe uskladile s odredbama novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15.), time da je isti objavljen u Narodnim novinama br .123/15., te se primjenjuje počevši od 19. studenog 2015. godine.

Summary:
The new Act on regulated professions and recognition of foreign professional qualifications (Official Gazette no. 82/15.) terminated the previous Act on regulated professions and recognition of foreign professional qualifications (Official Gazette no. 124/09, 45/11 and 74/14.). The same provides that the existing Ordinance on issuing EU certificates (Official Gazette no. 92/14) shall remain in force until the new Ordinance.
Therefore, the Ministry of Labour and Pension System approach into drafting the new Ordinance on the EU Certificate to harmonize its provisions with the provisions of the new Act on regulated professions and recognition of foreign professional qualifications (Official Gazette no. 82/15.), provided that it is published in the Official Gazette no. 123/15, and came into effect on 19 November 2015.

Ključne riječi: pružanje usluga na jedinstvenom europskom tržištu, Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Pravilnik o EU potvrdi

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2016

UDK: 331.55:349.2

Navedenim stručnim radom dajemo skraćeni prikaz različitih prava - povlastica koje invalidi kao osobe s tjelesnim oštećenjem, odnosno invalidi rada mogu ostvariti putem različitih zakonskih i podzakonskih propisa, i to temeljem članstva pri Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida odnosno Hrvatskom savezu udruga invalida rada, tj. njihovim udrugama na teritoriju Republike Hrvatske.

Sažetak:
Veliki broj različitih propisa koji reguliraju prava osoba s invaliditetom u većini slučajeva nisu poznata samim invalidima, te ovise o mnogo različitih detalja, npr. o pravnom statusu pojedine invalidne osobe, o utvrđenom stupnju invalidnosti i vrsti invalidnosti, imovinskom stanju ili prihodima, mjestu gdje se živi, kao i o tome radi li se samo o tjelesnom invalidu ili o invalidu rada.

Ključne riječi: invalidna osoba, osobe s tjelesnim oštećenjem, invalidi rada, povlastice, način ostvarivanja

Summary:
A large number of various regulations that regulate the rights of persons with disability in the majority of cases are unknown to the very persons with disability, and depend on many different details such as legal status of individual persons with disability, on the determined degree of disability and the type of disability, income status or earnings, place of living, and whether it is a case of person with physical disability or of an industrial invalid.

U ovom radu se donosi prikaz trenutnog uređenja koje se odnosi na odabir i imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te na izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih i upravnih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

SAŽETAK:
Vlada Republike Hrvatske je iznova pobliže uredila kriterije za odabir i imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih i upravnih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Summary:
The Croatian Government has again regulated the criteria for election and appointment of the chairman and board members of companies and other legal entities of strategic and special interest for the Republic of Croatia, and the election and/or nomination of candidates for the membership of supervisory and management boards in companies of strategic and special interest for the Republic of Croatia.

Ključne riječi: uprava, nadzorni odbor, upravni odbor, strateški interes, posebni interes

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica, Visoki upravni sud Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 347.7

U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

SAŽETAK:
U praksi se često postavlja pitanje je li regres primanje koje je izuzeto od ovrhe? Može li se isplata regresa izvršiti u gotovu novcu? Naime, odredbama Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu te da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. No, odredbama Zakona o radu nije propisana obveza poslodavca na isplatu regresa - prigodne nagrade kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora već obvezu na isplatu regresa uređuje drugi izvor radnog prava (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu). U slučaju kada je obveza na isplatu regresa propisana nekim drugim izvorom radnog prava tada je poslodavac dužan osim naknade plaće radniku isplatiti i regres. U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

Summary:
In practice, there is always a question whether the refund is an income exempted from the enforcement? Could the refund be executed in cash?
Namely, the provisions of the Labor Act stipulate that an employee is entitled to a paid annual vacation each calendar year. In other words, during the vacation an employee is entitled to a salary compensation in the amount provided by the Collective Agreement, Rules of Procedure or Employment Contract, but not less than the employee's average monthly salary earned in the previous three months. However, the provisions of the Labour Act do not stipulate the obligation of the employer to pay the annual refund as a reward connected to an annual vacation. Nonetheless, the other sources of labour law may provide the obligation of the annual refund payment (e.g. the collective Agreeement, Rules of Procedure, Employment Contract). In sum, when an obligation of the annual refund payment is determined by the source other than the Labour Act, the employer is obligated to pay both the salary compensation and the annual refund.
Currently, in Croatia there are 300.000 blocked people. Consequently, every employer wants to know in which way to disburse the annual refund, so the one would not be enforced. It is of crucial importance to check whether there is an enforcement procedure in process before the annual refund payment is executed. If there is an ongoing enforcement procedure, the knowledge of the enforcement procedure object is very important.

Ključne riječi: isplata regresa, ovrha, zaštićeni račun

Ana Bačić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 20-25)

UDK:331.22: 347.952

Navedenim stručnim radom autor u nastavku pruža zakonodavni prikaz pojavnih oblika rada i boravka stranih državljana u državama u okruženju.

SAŽETAK:
Pojedini pojavni oblici rada i boravka stranaca u državama u okruženju, točnije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i Srbiji, regulirano je kako nacionalnim propisima o strancima, tako i propisima međunarodnog karaktera poput propisa Europske unije i to zavisno o tome da li je dotična država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora ili to nije.

Summary:
Certain forms of work and residence in the neighboring countries, in particular in Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Croatia and Serbia, is regulated both by national legislation on foreigners, as well as the provisions of international character like EU regulations and depending on whether is the member State of the European Union or the European economic area, or it is not.

Ključne riječi: privremeni boravak, stalni boravak, radna dozvola, Zakon o strancima,

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 331.91

U ovom radu se daje prikaz normativnog uređenja stalnog boravka stranaca u RH i sudske prakse koja se odnosi na tu materiju.

SAŽETAK:
Uvjeti boravka stranaca, odnosno osoba koje nisu hrvatski državljani, u RH uređeni su Zakonom o strancima („Narodne novine, br. 130/11. i 74/13.) i pripadajućim podzakonskim aktima. Stranac može boraviti u RH na kratkotrajnom, privremenom ili stalnom boravku. Ističe se da se odredbe ZOS-a koje se odnose na boravak stranaca ne primjenjuju na članove diplomatskih misija, konzularnih ureda, članove misija organizacija Ujedinjenih naroda i drugih specijaliziranih ustanova Ujedinjenih naroda, članove misija međunarodnih organizacija akreditiranih u RH te članove njihovih obitelji, odnosno zajedničkog kućanstva (čl. 1. st. 2. ZOS-a).

Summary:
Terms of residence for foreigners, or people who are not Croatian citizens, in Croatia are governed by the Act on Foreigners (""Official Gazette"" no. 130/11, and 74/13.) and other relevant subordinate legislation. A foreigner may stay in the Republic of Croatia in the short-term, temporary or permanently. It is pointed out that the provisions of the Act on Foreigners referring to the residence of foreigners shall not apply to members of diplomatic missions, consular offices, members of the mission of the United Nations Organization and other specialized agencies of the United Nations, members of the missions of international organizations accredited in the Republic of Croatia, and members of their families, or common households.

Ključne riječi: stalni boravak stranaca, prava i obveze stranaca, Zakon o strancima

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica, Visoki upravni sud Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 341.95 (497.5)

Autor u tekstu obrađuje pojam i provedbu skraćenog stečajnog postupak za nelikvidna trgovačka društva.

SADRŽAJ

Dopuna Stečajnog zakona koja je stupila je na snagu 21. listopada 2010. godine uvela je skraćeni stečajni postupak s ciljem da se isti provede brzo i ekonomično s minimalnim troškovima kako bi se ugasila društva koja zbog blokade godina ne posluju i egzistiraju samo u sudskom registru. To se prvenstveno odnosi na trgovačka društva koja nemaju zaposlenih za koja su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 4. Stečajnog zakona o insolventnosti ili nesposobnosti za plaćanje, a nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra. Zahtjev pokreće Porezna uprava ili vjerovnici nelikvidnog društva. Predviđeno je da skraćeni postupak može provesti i sudski savjetnik trgovačkog suda, a stečajni sudac za privremenog stečajnog upravitelja može pored stečajnih upravitelja s liste postaviti i odvjetnika, javnog bilježnika ili sudskih vještaka. Na povećanje dugovanja od HRK 36,7 milijardi u 2011. godini prema podacima FINA-e, najviše je utjecala nelikvidnost poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, od 181 do 360 dana, za HRK 540 milijuna te onih iznad godinu dana, za HRK 575 milijuna, te će se pokrenuti skraćeni stečajevi za nelikvidne tvrtke bez zaposlenih.

Ključne riječi: stečaj, postupak, nelikvidnost, insolventnost, otvaranje, skraćeni

Radno pravo 7-8/2011

UDK 347.736

MR. SC. ZORISLAV KALEB

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Odluke o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje od 2016. do 2018. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, s time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 47/16., te se primjenjuje počevši od 20. svibnja 2016. godine.

SAŽETAK:

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, Zakonom o državnim potporama (Narodne novine, br. 72/13, 141/13) uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim će u određenom, trogodišnjem razdoblju, biti postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora i svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna.
Stoga je politika državnih potpora sastavni dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), s time da je za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora nadležno Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
On the date of Croatian accession to the European Union on 1 July 2013, the Act on State Aid (Official Gazette, No. 72/13, 141/13) introduced in the state aid system in Croatia the state aid policy as a new mechanism which will in the three-year period place priority objectives in the allocation of state aid and the purpose of efficient usage of the state budget.
Therefore, the policy of state aid is part of the new Act on State Aid (Official Gazette no. 47/14), providing that the implementation and monitoring of the implementation of state aid policy is conducted by the Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: sustav državnih potpora, Odluka o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2016.-2018., Zakon o državnim potporama

Alan Vajda, mag. iur

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 338.246 (497.5)

Već je osma godina od kako je u Republici Hrvatskoj na snazi Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, donesen 2003. godine, a kojim je propisano da pravne osobe mogu odgovarati za sva kaznena djela. Autor u ovom članku iznosi načine na koji se pravnu osobu tretira u smislu kaznene odgovornosti i na koji način se uspostavlja veza između kaznenog djela fizičke osobe i kaznenog djela pravne. Autor analizira dva problema koja se tiču radno pravne tematike; prvo, mogućnost da pravna osoba bude kazneno odgovorna zbog ponašanja bilo kojeg radnika i drugo, posebne slučajeve u kojima pravna osoba odgovara zbog povreda prava na rad, zdravstvenu i invalidsku zaštitu te sigurnost na radu.

SAŽETAK

U ovom članku autor obrađuje aktualnu problematiku kaznene odgovornosti pravnih osoba, a napose analizira mogućnost da pravna osoba bude kazneno odgovorna zbog kaznenog djela bilo kojeg radnika, te odgovornost pravne osobe zbog povreda prava na rad, zdravstvenu i invalidsku zaštitu te sigurnost na radu. Pravna osoba kazneno odgovara na temelju izvedene ili pak autonomne odgovornosti. Prva jest derivativna i posredna, jer se za njeno postojanje traži utvrđivanje krivnje fizičke osobe i uspostavljanje nužne veze između radnje te fizičke osobe i pravne osobe, dok je ova potonja originarana i neposredna, jer ne traži postojanje krivnje pojedinih fizičkih osoba unutar organizacije. Izvedena odgovornost pravnih osoba dijeli se na identifikacijski model i model vikarijske odgovornosti, pri čemu je važno istaći da se u Republici Hrvatskoj primjenjuje ovaj potonji koji predviđa mogućnost da pravna osoba bude kazneno odgovorna zbog radnje baš svakog radnika. To zapravo znači da nisu direktori i oni koji sudjeluju u upravljačkim strukturama pravnih osoba jedini koji modu prouzročiti kaznenu odgovornost pravne osobe već i niže rangirani zaposlenici. To stvara veliku izloženost pravnih osoba potencijalnom kaznenom progonu i traži sustav nadzora koji će na odgovarajući način spriječiti počinjenje kaznenih djela u korist pravne osobe i na nižim razinama djelovanja. Autor smatra da kaznenu odgovornost pravne osobe treba izvoditi na način da se pokuša pronaći onaj najniži nivo pravne osobe čije djelovanje bi se moglo smatrati upravljačkim odnosno nalogodavnim, odnosno pronaći one zaposlenika u pravnoj osobi koji imaju odgovarajuću vezu s djelatnošću pravne osobe, odnosno s njenim centrom odlučivanja- njenim "mozgom". Ono što je izraženo kod autonomne kaznene odgovornosti pravnih osoba koja pravnu osobu promatra kao cjelovit organizam, a to posebno kroz model agregacije koji traži odgovarajući nadzor nad svim djelatnostima pravne osobe, može pomoći pronalaženju pravog rješenja kod tretiranja pravne osobe kao počinitelja kaznenog djela. Obzirom da pravna osoba u Republici Hrvatskoj može odgovarati za sva kaznena djela ona odgovara i za kaznena djela u vezi s povredom prava na rad, zdravstvenu i invalidsku zaštitu te sigurnost na radu.

Ključne riječi: kaznena odgovornost, pravne osobe, odgovornost radnika, zaštita prava na rad

Radno pravo 7-8/2011

UDK 349.2:343

DR. SC. VANJA-IVAN SAVIĆ

PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU

U članku autor daje prikaz novog jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću te njegovog osnivanja, temeljeno na noveli Zakona o trgovačkim društvima iz rujna 2012. godine, za koje je uvedena i mogućnost osnivanja radi samozapošljavanja i smanjenje broja nezaposlenih.

Sažetak:
Hrvatski sabor je dana 21. rujna 2012. donio novelu Zakona o trgovačkim društvima kojom se uvodi novo trgovačko društvo kapitala - jednostavno društvu s ograničenom odgovornošću. Radi se o društvu koje se vrlo jednostavno osniva, pri čemu se koriste propisani obrasci zapisnika koje sastavlja javni bilježnik. Najniži iznos temeljnog kapitala tog društva iznosi 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kunu. Osnivač plaća minimalnu pristojnu za prijavu i upis društva u sudski registar, a oslobođen je javnobilježničke pristojbe te ukupni troškovi iznose 717,50 kuna. Od dana stupanja na snagu izmjena ZTD-a, 18. listopada 2012. uvedena je mogućnost osnivanja istog društva, kao način samozapošljavanja i smanjenje broja nezaposlenih.

Ključne riječi: jednostavno društvo s ograničenom odgovornošču, društvo kapitala, minimalna pristojba

Summary:
On the 21st September 2012 the Croatian Parliament adopted an amendment to the Companies Act introducing a new form of company i.e. corporation – the simple limited liability company. This form of company is very easy to establish, using prescribed form to be filled in by the public notary. The lowest share capital of a simple limited liability company is set at HRK 10.00, whilst the lowest nominal amount of the share interest is set at HRK 1.00. The founder pays a minimum fee for the registration in the court register, and is not obliged to pay public notary fee, hence the total costs amount to HRK 717.50. Since the date of the entry into force of the Companies Act, 18 October 2012, it has been enabled to establish the same company, as a way of self-employment and decreasing the number of the unemployed.

mr. sc. Zorislav Kaleb
Sudac mentor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu

Radno pravo 01/2012
UDK 347.724

Tema ovog stručnog rada je reprezentativnost sindikata i udruga poslodavaca te prikaz Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje. Autor daje prikaz Zakona te kritički osvrt na nedostatke u Zakonu. Zbog opsežnosti članak je objavljen u dva djela. Prvi dio objavljen je u broju 11/2013. Drugi dio koji se objavljuje u ovom broju obuhvaća postupak utvrđivanja reprezentativnosti uključujući i pravo reprezentativnih sindikata na kolektivno pregovaranje te zaključke.

Sažetak:
Nakon višegodišnjih neuspjelih nastojanja da se urede određena pitanja u svezi s reprezentativnošću sindikata i udruga poslodavaca Hrvatski sabor je 13. srpnja 2012., usprkos protivljenju dijela sindikata, donio Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje
Iako je osnovna namjera zakonodavca, barem kako se to nama čini, bila u uvjetima brojnosti i česte sukobljenosti sindikata urediti pitanje sindikalnog predstavljanja u kolektivnom pregovaranju, čini nam se da su stvorene prilično nejasne i zahtjevne strukture (složeni i skupi postupci, nove evidencije) koje će relativno malo pridonijeti homogenizaciji sindikalne scene. Dapače, mislimo da će se sindikati više homogenizirati na pitanju protivljenja ovom Zakonu i njegovim posljedicama (napose u svezi s pravom na štrajk) nego što će ih na međusobno povezivanje i suradnju potaknuti sam taj Zakon. Utoliko se otvara pitanje je li u postojećim uvjetima globalne gospodarske krize to bio prikladan način prilagođavanja sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja uvjetima dinamičnog i u globalnim razmjerima konkurentnog tržišnog gospodarstva.

Ključne riječi: reprezentativnost, sindikati, udruge poslodavaca, Zakon o reprezentativnosti

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak
Sveučilište u Zagrebu – Pravni fakultet

Radno pravo 01/2014

UDK 331.10544

U članku se daje prikaz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.

Sažetak
Nakon 5 godina od stupanja na snagu izmjenjen je i dopunjen Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.Usklađen je sa Direktivom 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008.g.o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca.Pored toga reciziraju se pojmovi, rokovi i postupak a i sadržaji pojedinih prava.

Ključne riječi: radnik, poslodavac u stečaju, potraživanja, Agencija, prava.

Summary
Five years after it came into force, the Act on Insuring Workers' Claims in case of the Employer's Bankruptcy has been amended. It has been harmonized with the Directive 2008/94/EC of the European Parliament and Council of 22 October 2008 on the protection on employees in the event of insolvency of their employer. Furthermore, the terms, deadlines and the procedure as well as the content of some rights are being revised.

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur
Znanstveni savjetnik iz Rijeke
Radno pravo 9/2013

U ovom radu osvrnut ćemo se na novosti koje donosi Novi Stečajni zakon i to na dio koji se odnosi na postupanje Financijske agencije. U tekstu ćemo se najprije kratko osvrnuti na uređenje kakvo je bilo prije stupanja Novog Stečajnog zakona na snagu, a kako bismo uočili sve razlike i uvidjeli novosti koje donosi Novi Stečajni zakon.

SAŽETAK:
Najveća novost koju donosi Novi Stečajni zakon je da njegove odredbe ne uređuju samo stečajni postupak, kako je to bilo do 1. rujna 2015. godine, već sada njegove odredbe uređuju i predstečajni postupak koji je prije bio uređen odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, br. 108/13, 144/12, 81/13, 112/13). Tu valja skrenuti pozornost na razlikovanje termina „postupak predstečajne nagodbe"" koji termin se koristi kroz odredbe ZFPPN i termina „predstečajni postupak"" koji termin se proteže kroz odredbe Novog Stečajnog zakona.

Summary:

The biggest news which the new Bankruptcy Act brings is that its provisions do not regulate only the bankruptcy proceeding, as it was until 1st of September 2015; now its provisions also regulate the pre-bankruptcy proceeding which was previously regulated by the provisions of the Act on financial operations and pre-bankruptcy settlement (Official Gazette 108/13, 144/12, 81/13, 112 /13). There is a distinction between the term ""pre-bankruptcy settlement proceeding"", which term is used in the provisions of AFOPS and the term ""pre-bankruptcy proceeding"" which is used through the provisions of the new Bankruptcy Act.

Ključne riječi: Stečajni zakon, Financijska agencija, predstečajni postupak

Ana Bačić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2015

UDK: 347.736

U članku autor daje obrađuje ustupanja radnika u povezano društvo što je novina uvedena u važeći Zakon o radu. Također daje prikaz povezanih društava temeljem Zakona o trgovačkim društvima.

Sažetak:
Odredbom čl. 10. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine"", broj 93/14) unesena je jedna novina u hrvatsko radno zakonodavstvo. Također je uređeno ustupanje radnika povezanom društvu s društvom poslodavca.
Kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupiti u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.
Ova odredba odnosi se na samo ograničeni krug poslodavaca pravnih osoba odnosno na trgovačka društva iz Zakona o trgovačkim društvima.

Summary:
The provision of Article 10. paragraph 3. of the Labour Act (""Official Gazette"" 93/14) introduced something new in the Croatian labour legislation. Assigning workers to affiliated company with the employer´s company is also regulated.
When the employer does not have a need for certain workers, he can temporarily assign them to the affiliated company in a way Company Act prescribes it, for an uninterrupted period no longer than 6 months, on the basis of an agreement concluded between associated employers and written consent of the employee.
This provision applies only to a limited group of employers - legal persons - or companies in accordance to Companies Act.

Ključne riječi: povezana društva, ustupanje radnika, sporazum povezanih poslodavaca

Dr. sc. Dragan Zlatović, mag. iur.
Viši predavač, Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 12/2014

UDK: 347.72 : 349.2

U radu se obrađuje rad u polovici punog radnog vremena u smislu propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju i propisa o rodiljnim i roditeljskim potporama, te uvjeti i način ostvarivanja prava na naknadu plaće za vrijeme bolovanja osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) koji ispunjavaju uvjete za jedno od prava na rad s polovicom punog radnog vremena
Također se obrađuje pravo na naknadu plaće, odnosno novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava kao i način obračuna tih naknada.

Sažetak:
Rad u polovici punog radnog vremena je pravo utvrđeno u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine", broj 85/08., 110/08., i 34/11. – u daljem tekstu: Zakon o potporama), a može se koristiti kod rodiljnog i roditeljskog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, pojačane njege djeteta zbog zdravstvenog stanja djeteta, posvojiteljskog dopusta.
U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja rad s polovicom punog radnog vremena korišten prema Zakonu o potporama odražava se na ostvarivanje prava na naknadu plaće prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine" broj 150/08., 04/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11., 22/12., 57/12., 90/12.-Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/12. i 144/12.- u daljnjem tekstu: ZOZO) i to za preostao radno vrijeme koje osigurani-ca/k nije u mogućnosti raditi zbog korištenja bolovanja.

Ključne riječi: rad s polovicom radnog vremena, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, dopust za njegu djeteta

Summary:

Working half-time of the full working time is the right established in the Maternity and Parental Benefits Law (Official gazette, No. 85/08, 110/08 and 34/11, hereinafter: "Benefits Law"), and can be used in case of maternity and parental leave, leave to care for a child with severe development handicaps, enhanced child care due to a medical condition of a child, and adoption leave.
In the context of rights within the compulsory health insurance, working half-time of the full working time on the basis of the Benefits Law has an impact on the entitlement to wage compensation under the Compulsory Health Insurance Law (Official gazette No. 150/08, 04/09, 153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12, 90/12 – Decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia, 123/12 and 144/12 – hereinafter: "ZOZO"), and for the remaining working time during which the insurer is not capable to work due to the use of sick leave.

Autor u članku nudi sažeti prikaz domaćeg prava koje uređuje trgovačka društva, s posebnim osvrtom na odredbe koje se odnose na pitanja radnih odnosa te, s tim u vezi, relevantnu pravostvaralačku ulogu Suda pravde EU putem svojih odluka.

SAŽETAK:
Radni odnos je pravna veza između poslodavaca i zaposlenika. Ona postoji kada osoba obavlja posao ili uslugu pod određenim uvjetima u zamjenu za naknadu. U ovom radu analiziraju se brojni heteronomni i autonomni pravni izvori o položaju trgovačkih društava kao poslodavaca u aspektima koji su uređeni novim hrvatskim Zakonom o radu.

Summary:
The employment relationship is the legal link between employers and employees. It exists when a person performs work or services under certain conditions in return for remuneration. The article deals with numerous heteronomic and autonomic legal sources about companies in the position of employers in aspects which are regulated by the new croatian Labour Act.

Ključne riječi: trgovačka društva, Sud pravde EU, Zakon o trgovačkim društvima

Dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

viši predavač, Veleučilište u Šibeniku-Pročelnik Upravnog studija

RADNO PRAVO 7/2015

UDK: 347.72: 349.2

Navedeni stručnim radom dajemo prikaz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 69/2017, te se isti primjenjuje počevši od 22. srpnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj regulirano je odredbama važećeg Zakona o strancima (Narodne novine, br. 130/11 i 74/13) koji je u primjeni počevši od 1. siječnja 2012. godine, time da isti sadrži odredbe vezane za ulazak stranaca, vize, reguliranje radno-pravnog statusa, odredbe vezane za spajanje obitelji, srednjoškolsko obrazovanje i studiranje te znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj, kao i posebne odredbe koje se odnose na državljane država članica Europskoga gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji, odobrenje EU plave karte visokokvalificiranim strancima te reguliranje statusa stranaca koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora.

Summary:
The area of entrance, stay and work of foreigners in the Republic of Croatia is governed by the provisions of the applicable Act on foreigners (Official Gazette 130/11 and 74/13), which is in effect from 1 January 2012, and it includes provisions relating to entrance of foreigners, visas, regulation of working-legal status, family-related provisions, secondary education and study and scientific research in the Republic of Croatia, as well as special provisions relating to citizens of Member States of the European Economic Area and members of their families, EU authorization Blue cards for highly qualified foreigners and the regulation of the status of foreigners who have been granted permanent residence in another Member State of the European Economic Area.

Ključne riječi: boravak i rad sezonskih radnika, Zakon o strancima

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 61-73)

UDK: 347.176.2 (094.5)

U ovom broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka. U nastavku se, radi boljeg shvaćanja mjesta i uloge ovrhe na nekretninama unutar općeg poreznog ovršnog postupka, najprije prikazuju osnove ovršnog postupka, a potom se detaljnije pristupa obradi ovršnog postupka nad nekretninama. Sve navedeno u svezi s prisilnim postupkom naplate poreza, mutatis mutandis, primjenjuje se i na sva ostala davanja u smislu čl. 2. st. 3. Općeg poreznog zakona: trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva ona davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

SAŽETAK:
Ovršni postupak u poreznim predmetima u Republici Hrvatskoj uređen je Općim poreznim zakonom (u nastavku: OPZ) (Narodne novine, br. 115/16), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. Smisao ovršnog postupka propisanog OPZ-om treba tražiti u želji zakonodavca da porezni dug (dug poreznog obveznika na ime poreza i ostalih javnih davanja), u slučaju kada nije dobrovoljno i u predviđenom roku podmiren, naplati prisilnim putem –poduzimanjem određenih mjera u okviru ovršnog postupka. Može se kazati kako je ovršni postupak (ovrha) u poreznim stvarima postupak prisilne naplate dospjelog poreznog duga i duga po osnovi ostalih javnih davanja. Provođenju ovršnog postupka prethodi utvrđenje postojanja nepodmirenog duga na ime poreza i ostalih javnih davanja.

Summary:
Execution proceedings in tax matters in the Republic of Croatia is regulated by the General Tax Act (Official Gazette no. 115/16), which applies from 1 January 2017. The purpose of the execution procedure prescribed by General Tax Act should be sought in legislator´s preference that the tax debt (debt of taxpayer in taxes and other public contributions), when it is not voluntarily and in due time settled, should be paid by force – by undertaking certain measures in the framework of execution proceedings. It could be said that the execution proceedings (enforcement) in tax matters is the mandatory payment of due tax debt and debt incurred by other public charges. Implementation of the execution procedure is preceded by determination of the existence of unpaid tax debt and other public charges.

Ključne riječi: ovrha, porezni dug, Opći porezni zakon

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 347.919:336.2

Članak se odnosi na zaštitu, prikupljanje i obradu osobnih podataka, s primjerima iz domaće sudske prakse. S obzirom na važnost teme i u kontekstu radnog prava, u nastavku preporučamo pročitati više.

SAŽETAK:
Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja ""Europskim danom zaštite osobnih podataka"". Svrha zaštite osobnih podataka jest zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Summary:
The right to protection of personal data is one of the fundamental rights of every human being. In order to raise public awareness about the right to protection of personal data, the Council of Europe with the support of the European Commission, declared January 28 as the ""European day of protection of personal data"". The purpose of personal data protection is the protection of privacy and other human rights and fundamental freedoms in collecting, processing and using the personal data. The protection of personal data in the Republic of Croatia is guaranteed to every natural person regardless of nationality and place of residence, as well as regardless of race, color, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth, education, social status or other characteristics.

Ključne riječi: osobni podaci, prikupljanje i obrada osobnih podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka

Marija Butković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 342.721

U članku se analiziraju novine u ovršnim postupcima nakon stupanja na snagu zakonskih izmjena koje reguliraju ovrhu na računima građana, kao i zaštitu novčanih sredstava od ovrhe.

Sažetak:
Objedinjavanje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima u siječnju 2011. godine, donijelo je konačno dugo očekivani red u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima građana, te konačno pružilo i ovrhovoditelju sigurnost da će uistinu moći provesti ovrhu na svim novčanim sredstvima ovršenika. Naravno, iz aspekta građanina, ovaj novi način provedbe ovrhe, koji je preuzela Financijska agencija, nije bio pozitivno prihvaćen, jer više nije bilo mogućnosti da se otvaranjem računa u drugoj banci zaobiđe ovrha i na taj način nastavlja dalje, pa i daljnjim zaduživanjima (koji su na žalost, vrlo često, vodili generiranju daljnjih ovrha).

Summary:
Unification of the execution procedure on monetary resources in January 2011. has finally brought a long awaited order in conducting the execution procedure on citizen´s monetary resources, and also finally provided safety for the execution creditor that he will really be able to conduct execution procedure on all execution debtor´s monetary resources. Naturally, from the citizen´s point of view, this new way of conducting execution, which Financial Agency took over, wasn´t positively accepted because there was no posibillity of bypassing execution by opening account in second bank, and then continue with further borrowing (which, unfortunately, very often lead to generate further execution procedures).

Ključne riječi: ovrha na računima građana, Ovršni zakon, plaća

Sandra Cindrić, dipl.iur.
FINA, viši specijalist za pravnu podršku

RADNO PRAVO 12/2014

UDK: 347.952

U tekstu se obrađuje aktualni radni tekst Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, kojim se još jednom pokušavaju odrediti kriteriji za sudjelovanje socijalnih partnera u socijalnom dijalogu na svim razinama i kolektivnom pregovaranju.

SAŽETAK

U ovom radu daju se kritički osvrt na radni prijedlog Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, naravno sa stajališta poslodavaca. S obzirom na važnost zakona, smatramo da je jako bitno da se bar oko većeg njegovog dijela socijalni partneri dogovore, međutim prijedlog kakav je sad pred nama ne zadovoljava niti poslodavce niti sindikate. Tekst obrađuje glavne zamjerke prijedloga Zakona, od početnih kriterija reprezentativnosti i razina za koje se utvrđuje, pa do samog postupka utvrđivanja reprezentativnosti i kolektivnog pregovaranja. Posebno treba naglasiti da se ovim Zakonom želi promijeniti i jedan bitan dio Zakona o radu – produžena primjena pravnih pravila kolektivnog ugovora - dio koji se doista treba promijeniti ali ne ovim zakonom.

Ključne riječi: sindikat, poslodavac, reprezentativnost, kolektivno pregovaranje, kolektivni ugovor, produžena primjena pravnih pravila

Summary

This paper provides a critical review of the draft Act on representativity of trade unions and employers' associations, of course from the point of view of employers. Given the importance of the Act, we are of the opinion that it is very important that social partners agree at least on the larger part of the Act, however the current draft before us is not satisfactory neither for employers nor for unions. The text deals with the main objections to the draft law, from the initial representativity criteria and the levels for which it is determined, to the procedure itself of determining representativity and collective bargaining. It should especially be noted that the Act intends also to change an essential part of the Act on Labour – extended application of legal rules of the collective agreement – the part that really needs to be changed but not through this Act.

NATAŠA NOVAKOVIĆ, dipl iur.

Hrvatska udruga poslodavaca

UDK 331.105.44

Radno pravo 3/2012

Osiguranje potraživanja radnika u slučaju blokade računa poslodavca novi je institut u nacionalnom zakonodavstvu RH. O njemu, a osobito o pitanju proporcionalnosti koje postaje aktualno zbog, s jedne strane zaštite prava radnika, a s druge strane uvedenog neposrednog materijalnog i administrativnog troška na teret proračuna i poslodavaca, doznajte više u nastavku ovog članka.

SAŽETAK:
U ovom članku autor se osvrće na osnovanost uvođenja novouvedenih prava koja pripadaju radniku u slučaju blokade računa poslodavca. Uvodno, autor ističe recentne izmjene i dopune Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca te iznosi cilj, odnosno svrhu. Nakon uvodnih napomena, članak započinje isticanjem relevantnih europskih i međunarodnih izvora te daje pregled materijalno-pravnih i postupovnih odredbi novog instituta. Glavni dio autor zaključuje ispitivanjem, odnosno vaganjem između više razine zaštite radnika te uvedenog neposredno materijalnog i administrativnog troška, uzimajući u obzir postojeću razinu predmetne zaštite prava radnika. Autor članak završava zaključkom o potvrdi teze o nepostojanju proporcionalnosti između ispitanih vrijednosti.

Summary:
In this article, the author reflects on newly introduced rights which an employee has if his or her employer's accounts become frozen. In the introduction, the author points out recent amendments to the Act on Protection of Employees in the Event of Insolvency of their Employer, and also presents the aim of the article. After the introduction, the paper begins by pointing out relevant European and International sources, and provides an overview of substantive and procedural provisions of the new institute. The author concludes the main part of the article by testing, i.e. weighing between higher levels of worker protection and direct material and administrative costs that have been introduced, taking into account the existing level of protection of workers' rights. The author concludes by confirming the thesis on the lack of proportionality between the surveyed values.

Ključne riječi: blokada računa, potraživanje radnika, proporcionalnost

Dominik Musulin, mag. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 347.73:349.2

U članku se analizira ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, uz naglasak na izmijene koje su u tom pogledu nastupile novim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona.

SAŽETAK:
Ovrhu na novčanoj tražbini radnika kao ovršenika uređuju zakoni, i to prije svega Ovršni zakon (Narodne novine br. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17) koji je u primjeni od 15. listopada 2012. te Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 91/10 i 112/12) koji je pretežnim dijelom u primjeni od 1. siječnja 2011. Osim zakona, veliku važnost na ovom području imaju i podzakonski akti utemeljeni na prethodno spomenutim zakonima, od kojih je najvažniji Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br. 6/13).

Summary:
Execution of a monetary claim of employee as a debtor is governed by the acts, primarily the Enforcement Act (Official Gazette no. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17) which entered into force on 15th October 2012 and the Act on Execution of a Monetary Funds (Official Gazette 91/10 and 112/12), which is mainly in effect since 1 January 2011. In addition to the acts, there are also important by-laws in this area based on the aforementioned acts, of which the most important is the Ordinance on the manner and procedure for enforcing the execution of monetary funds (Official Gazette No. 6/13).

Ključne riječi: ovrha, ovrha na plaći, Ovršni zakon, rješenje o ovrsi

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 11-26)

UDK: 331.2: 347.952

Navedenim stručnim radom autor obrađuje problematiku provedbe postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koja se provodi prema odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je objavljen u Narodnim novinama br. 82/2015, te se primjenjuje počevši od 1. kolovoza 2015. godine.

SAŽETAK:
Navedenim stručnim radom dajemo prikaz provedbe postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji se provodi sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je objavljen u Narodnim novinama br. 82/2015, te se primjenjuje počevši od 1. kolovoza 2015. godine.

Summary:

This article emphasizes the process of recognition of foreign professional qualifications in the Republic of Croatia, which is carried out in accordance with the Act on regulated professions and recognition of foreign professional qualifications, which is published in the Official Gazette no. 82/2015, and applies from August 1, 2015.

Ključne riječi: Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, sloboda pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi, regulirana profesija, stručna kvalifikacija, razdoblje prilagodbe, provjera kompetentnosti, informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI sustav), EU potvrda, Europska profesionalna kartica.

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 349.22:37

Autor u članku autor obrađuje problematiku izbora članova upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima suvlasništvo, a što se, zbog loših rezultata u upravljanju tim društvima, nametnulo kao važno pravno i dnevno-političko pitanje.

SAŽETAK

Provodeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa Vlada Republike Hrvatske je dana 4. kolovoza 2010. godine donijela Uredbu o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove nadzornih i upravnih odbora u kojima država ima dionice ili udjele. Pored općih uvjeta za članove nadzornih i upravnih odbora Uredbom su propisani posebni, te način provođenja javnog natječaja. U radu se izlažu i ograničenja za imenovanje članova organa trgovačkih društava koje je Zakon o trgovačkim društvima u svojim odredbama postavio, te se pored poslovne sposobnosti traži neosuđivanost za određena kaznena djela. Tim osobama se članstvo ograničava iz razloga jer se unaprijed može pretpostaviti da dužnost neće obavljati na pravilan i zakonit način. Postoje i neke neusklađenosti odredbi ZTD-a i Kaznenog zakona, a trebalo bi proširiti broj kaznenih djela zbog kojih kažnjeni član organa društava ne bi mogao obnašati dužnosti.

Ključne riječi: izbor, članovi, suvlasništvo, sukob interesa, zapreka, imenovanje

Radno pravo 6/2001 UDK 347(497.5)

MR. SC. ZORISLAV KALEB

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Navedenim stručnim radom autor obrađuje problematiku koja se odnosi na nastale promjene pri obavljanju registrirane poduzetničke djelatnosti - obrta od strane fizičkih i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama novog Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 143/13).

Sažetak:
Prema novom Zakonu o obrtu (Narodne novine, br. 143/13) najznačajnije promjene predstavljaju ograničenje odgovornosti obrtnika kod ovrhe, pomaganje u obrtu, prijenos obrta kod odlaska obrtnika u mirovinu, visina obveznog komorskog doprinosa, prelazak pomoćnićkih ispita u nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje, mogućnost obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja za sve obrtničke djelatnosti.

Ključne riječi: Zakon o obrtu, obrt, dopunska djelatnost i sporedno zanimanje, obrtnik, pomaganje u obrtu, obrt u stanu, izdvojeni pogon, privremena obustava obrta, obvezni komorski doprinos, ograničenje odgovornosti obrtnika, prijenos obrta, stručno osposobljavanje za obrtnička zanimanja.

Alan Vajda

Radno pravo 04/2014

UDK 334.722 (094.5)

U članku autorica objašnjava postupak ovrhe na temelju obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.

SAŽETAK:
Dana 15. listopada 2012. godine stupila je na snagu odredba članka 209. Ovršnog zakona kojom je omogućeno ovrhovoditelju izravno od Fine zatražiti provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika i to bez prethodnog provođenja sudskog ovršnog postupka, ali samo temeljem određenih, zakonom propisanih ovršnih isprava. Upravo na taj način omogućeno je radniku, kome poslodavac nije isplatio plaću, naknadu plaće ili otpremninu istu namiriti prisilnim putem, izravnom naplatom putem Fine. No, kako bi putem izravne naplate zatražio ovrhu na novčanim sredstvima svog poslodavca, potrebno je da radnik uz zahtjev za izravnu naplatu iz članka 209. Ovršnog zakona dostavi i obračun poslodavca o neisplaćenoj ili djelomično neisplaćenoj plaći/naknadi plaće odnosno obračun poslodavca o neisplaćenoj ili djelomično neisplaćenoj otpremnini i to u sadržaju koji je propisan Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je, odnosno koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja tog obračuna.
S obzirom da je dana 20. travnja 2017. godine stupio na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji donosi bitne izmjene u postupanju, potrebno je iste pobliže pojasniti, a kako bi se izbjegla situacija da Fina obračun poslodavca vrati radniku uz obrazloženje da isti nije u skladu s propisima koji se na obračun odnose.
Također, potrebno je naglasiti da radnik izravnu naplatu može zatražiti samo temeljem obračuna poslodavca koji je izdan nakon 15. listopada 2012. godine. Ako raspolaže obračunom poslodavca koji je izdan prije 15. listopada 2012. godine potrebno je da radnik temeljem takvog obračuna kao ovršne isprave zatraži pokretanje ovršnog postupka pred sudom, a radi donošenja rješenja o ovrsi koje će potom sud dostaviti Fini na prisilnu naplatu.

Summary:

As of 15th October 2012, new regulation - article 209 of the Distraint Lawt was ruled. This article enables a creditor to request enforcement from Fina directly, without previous court procedure (but for certain enforcement acts that are listed in the article). According to this rule, any employee that has not received his due wage can settle his claim through enforcement process according article 209 of the Distraint Law, but it is neccessary to present to Fina a specially designated form - Request for direct enforcement, and a Calculation of wage in a form ruled by a special Book of regulations on content of calculation of wage, that was valid on the date of issuing of the Calculation.

Since new Book of regulations was ruled and in power from 20th April this year, with many important changes in procedure, it is neccessary to take a closer look in it, to prevent situations that Fina will not process the submitted Calculation of wage because it was presented in a form that is not valid concerning the date when Calculation was issued.
Moreover, it is important to point out that enforcement is possible only based on Calculations issued after 15th October 2012. If issued earlier, employee would have to start procedure of enforcement in the court. The enforcement in Fina would be possible after receiving court decision.

Ključne riječi: obračunske liste, ovrha, Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine

Ana Bačić, dipl. iur. 

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 27-34)

UDK: 331.2: 347.952

Autorice u članku prikazuju Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je novelirana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona objavljenim u „Narodnim novinama" broj 54/13. od 7. svibnja 2013. godine sa stupanjem na snagu 1. srpnja 2013. godine a radi usklađenja domaćeg zakonodavstva sa propisima Europske unije.

Sažetak:

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj 85/08., 111/08.- ispravak i 34/11.), u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a donesen je sa ciljem da se na jedinstven način urede prava i uvjeti, te način korištenja prava roditelja i njima izjednačenih osoba radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, te usklađenja njihovog obiteljskog i poslovnog života, čime se ujedno nastojalo pridonijeti boljoj i kvalitetnijoj skrbi o djeci te samim time i kvalitetnijem obiteljskom životu kao i poticanju očeva da se što više uključe u odgoj i podizanje djece.
Radi usklađenja domaćeg zakonodavstva sa propisima Europske unije Zakon je izmijenjen i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je objavljen u „Narodnim novinama" broj 54/13. od 7. svibnja 2013. godine sa stupanjem na snagu 1. srpnja 2013. godine odnosno sa danom kada Republika Hrvatska postaje članicom Europske unije.

Ključne riječi: rodiljne i roditeljske potrebe, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radiljnim i roditeljskim potporama, prava roditelja

JASENKA PAP
NEVENKA MIRKOVIĆ
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Radno pravo 6/2013
UDK 347.635:349.2

U članku se razmatraju odredbe novog Zakona o prebivalištu i njegova uloga sa radnopravnog aspekta

Sažetak:
Zakon o prebivalištu ima bitnu ulogu u pogledu radnog i poreznog prava s obzirom da se prema prijavljenom prebivalištu prijavljuje i plaća porez i prirez. Prebivalište može utjecati na visinu plaće i izdatke poslodavca, te dobivanja naknade za troškove prijevoza radnika na posao i nazad. Zakon ima znatno strože odredbe u pogledu točnog prijavljivanja prebivališta te strože prekršajne sankcije, a previđa i mogućnost brisanja prebivališta za građane za koje je se terenskom provjerom djelatnika policije utvrdi da ne žive na prijavljenoj adresi.

Ključne riječi: prebivalište, boravište, trošak prijevoza, prijava prebivališta, terenska provjera

Summary:

The Residence Act has a significant role in terms of labour and tax law since taxes and surtaxes are reported and paid on the basis of registered residence. Residence may affect the level of wage and employer's expenditures, as well as entitlement to compensation for commuting expenses. The Act contains much stricter provisions regarding the correct registration of residence and harsher penalties, and it also foresees a possibility of deletion of residence for citizens for whom, on the bases of the on-site checks by police officers, it is determined they do not live at the address registered.

Mr. sc. Zorislav Kaleb
Sudac mentor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu
i viši predavač Visoke škole tržišnih komunikacija u Zagrebu.
Radno pravo br. 10/2013
UDK 347.18 (497.5)