Pitanja i odgovori

Pretplatnicima "Radnog prava" obavezno odgovaramo, ostalima zavisno od zanimljivosti pitanja za čitatelje.

Broj rezultata: 15

Kolektivni ugovori

Produžena primjena kolektivnog ugovora

Odgovorio: RP
Pitanje:

Kolektivni ugovor koje je naše Društvo sklopilo sa sindikatima istekao je 1.1.2020. g. Nastavno je Društvo sa sindikatima sklopilo dodatak kojim je odredio produženu primjenu do 1.2.2020. Kako je to razdoblje isteklo, a novi Kolektivni ugovor ćemo sklopiti tek 1.3.2020., da li se i dalje u ovom razdoblju (točnije u ovom 2. mjesecu) na radnike primjenjuju prava (pravo radnike na jubilarne nagrade, pravo radnika na solidarne pomoći i slično) sadržana u Kolektivnom ugovoru koji je istekao?


Odgovor:

Prema čl. 199. Zakona o radu, produžena primjena odnosi se na razdoblje od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, s time da se kolektivnim ugovorom može ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru. Prema tome, zakon izričito uvodi mogućnost ugovaranja dužeg razdoblja produžene primjene, a ne i kraćeg, pa se sukladno tome primjenjuju kogentne odredbe Zakona o radu, što podrazumijeva da će se i u mjesecu veljači na radnike primjenjivati navedena prava iz kolektivnog ugovora.

Proširena primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo

Odgovorio: RP
Pitanje:

Tvrtka kojoj je osnovna djelatnost gradnja stambenih i nestambenih zgrada i sada ima preko 20 radnika, mora donijeti Pravilnik o radu. Da li se takva tvrtka mora pridržavati osim Zakona o radu i kolektivnog ugovora za graditeljstvo? Ako da, da li pravilnik o radu trebamo uskladiti sa Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo? U Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo su propisane kategorije i plaće po kategorijama te prema tim kategorijama tvrtka mora isplaćivati plaće (mogu biti i veće, samo da nisu ispod tog propisanog iznosa), zar ne?


Odgovor:

Kolektivni ugovor za graditeljstvo je odlukom Ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike proširen na sve fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnosti:

- visokogradnje,

- niskogradnje i hidrogradnje,

- montažerskih radova,

- instalacijskih i završnih radova u građevinarstvu,

- projektiranja i srodnih tehničkih usluga i

- druge srodne djelatnosti koje su upisane u sudski registar i klasificirane sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti ili utvrđene posebnim zakonom.

Prema tome, morate se pridržavati Odluke o proširenju kolektivnog ugovora. Pravilnik o radu ne trebate usklađivati s Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo s obzirom da, dok je Kolektivni ugovor na snazi, primjenjuje se povoljnije pravo između kolektivnog ugovora i pravilnika o radu. Naravno da možete isplaćivati i više od onog što je ugovoreno Kolektivnim ugovorom s obzirom da kolektivni ugovori općenito predstavljaju minimum prava za radnike, i sve što je povoljnije za radnika može se bez problema isplatiti.

VAŽENJE KOLEKTIVNIH UGOVORA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Od 13 radnika u ustanovi, njih 2 su izravni članovi sindikata, obzirom da nema uvjeta za osnivanje podružnice (minimalno 3 člana). To je jedini sindikat ustanove. Da li se odluke sindikata u kolektivnom pregovaranju mogu odnositi na prava ostalih radnika kod tog poslodavca, obzirom da je manjina u članstvu? Naime, Sindikat nije htio potpisati Sporazum o osnovici s posljedicom da se na sve radnike kod tog poslodavca primjenjuje manja osnovica koja je ugovorena Kolektivnim ugovorom. Također, molimo mišljenje o st. 1. čl. 26. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (Narodne novine, br. 93/14 i 26/15). Da li se broj radnika članova sindikata gleda u odnosu na učlanjene radnike kod tog poslodavac ili u odnosu na sam sindikat?

Odgovor:
Ako se radi o kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje samo na jednog poslodavca kod kojega djeluje samo jedan sindikat, isključivo je taj sindikat reprezentativan za sklapanje kolektivnog ugovora.
Kolektivni ugovor prema hrvatskim propisima može sklopiti isključivo sindikat, a obvezno se primjenjuje na sve radnike, neovisno o tome što su nečlanovi u manjini.
Navedena odredba članka 26. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, odnosi se na članove sindikata, a ne na radnike.
Međutim, ta se odredba ovdje ne primjenjuje jer postoji samo jedan sindikat.

REPREZENTATIVNOST SINDIKATA ZA SKLAPANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Dva sindikata (koja u društvu imaju preko 54% organiziranog članstva u sindikatima) su u postupku mirenja (zbog najave štrajka oko sklapanja novog kolektivnog ugovora) potpisali Sporazum s važnošću Kolektivnog ugovora.
U našem društvu su tri reprezentativna sindikata.
1. Da li treći reprezentativni sindikat koji nije potpisnik novog kolektivnog ugovora može pristupiti Kolektivnom ugovoru?
2. Ako može pristupiti Kolektivnom ugovoru da li ima pravo sudjelovati u pregovaranju o izmjenama i dopunama temeljnog kolektivnog ugovora u kojem je definirana obveza daljnjeg pregovaranja u narednih šest mjeseci?
3. Ukoliko se promjeni odnos članstva tj. ukoliko dođe do promjene u broju članova sindikata i da ovaj treći sindikat koji nije potpisnik kolektivnog ugovora postane brojniji sa članstvom i da sam ima preko 50% članova što se događa s Kolektivnim ugovorom koji je sklopljen na period od 3 godine i 6 mjeseci?

Odgovor:
Zakon o radu (Narodne novine 93/14) više ne predviđa pristupanje kolektivnom ugovoru. Dakle, sindikat ne može pristupiti kolektivnom ugovoru i imati time prava stranke kolektivnog ugovora. Prema tome, taj sindikat ne može niti sudjelovati u pregovorima za izmjene i dopune kolektivnog ugovora.
Prema našem mišljenju, ako su sindikati koji su sklopili kolektivni ugovor u trenutku sklapanja imali više od 50% članova, taj kolektivni ugovor je valjano sklopljen. Stoga kasnije promjene u broju članstva na utječu na valjanost tako sklopljenog kolektivnog ugovora, dakle ne utječu na njegovo važenje.
Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (Narodne novine 93/14, 26/15) ne rješava posebno slučaj u vezi sklapanja izmjena i dopuna kolektivnog ugovora kada dođe do ovakve promjene u broju članova, a svi sindikati ostanu reprezentativni.
Naime, prema članku 10. st. 2. Zakona, ako se tijekom trajanja reprezentativnosti sindikata žele pokrenuti pregovori o izmjenama, odnosno dopunama sklopljenog kolektivnog ugovora, poslodavac, poslodavci ili udruga poslodavaca može pregovarati s pregovaračkim odborom sindikata čija je reprezentativnost utvrđena za sklapanje kolektivnog ugovora o čijim se izmjenama, odnosno dopunama želi pregovarati i koji su potpisnici toga kolektivnog ugovora.
Dakle, u vašem slučaju ako dva sindikata potpisnika ostanu reprezentativni oni mogu sklopiti izmjene i dopune toga kolektivnog ugovora kojeg su potpisnici.
Zakon u članku 11. st. 3. rješava situaciju ako u kasnijem postupku utvrđivanja nije utvrđena reprezentativnost svih sindikata koji su prethodno utvrđeni kao reprezentativni ili su sudjelovali u pregovaračkom odboru ili je utvrđena reprezentativnost jednog ili više drugih sindikata, može se kolektivno pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora.
Međutim, to nije slučaj iz vašeg pitanja, jer kod Vas bi i dalje svi bili reprezentativni, dakle ne bi bilo nikakve promjene.
Sukladno tome, prema našem mišljenju ta dva reprezentativna sindikata koja su sklopila kolektivni ugovor mogli bi sklopiti i njegove izmjene i dopune, ako i dalje svi isti sindikati ostanu reprezentativni, a neovisno o promjeni broja članova.

PREGOVORI O KOLEKTIVNOM UGOVORU

Odgovorio: RP
Pitanje:
U našem društvu u tijeku su kolektivni pregovori o novom kolektivnom ugovoru. U društvu su tri reprezentativna sindikata koja pregovaraju o istom.
Molim Vaše razmišljanje za slučaj da dva sindikata (koji imaju preko 50% članstva u društvu) od ova tri u tijeku pregovaranja najave štrajk, dali se u postupku mirenja može dogoditi da ova dva sindikata (koji imaju preko 50% članstva u društvu) koja su najavila štrajk, ispregovaraju u postupku mirenja tekst novog kolektivnog ugovora bez trećeg sindikata? I dali onda samo ta dva sindikata potpisuju novi kolektivni ugovor?

Odgovor:
Prema odredbi članka 26. st. 1. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (Narodne novine, br. 93/14, 26/15), kolektivni ugovor bit će važeći ako reprezentativni sindikati potpisnici u svom članstvu imaju više od pedeset posto radnika članova od ukupno sindikalno organiziranih radnika kod reprezentativnih sindikata.
Prema tome, ako dva od tri sindikata koji pregovaraju imaju više od 50% članova, mogu ta dva sindikata sklopiti kolektivni ugovor.
Također, ako se radi o štrajku, u postupku mirenja ta dva sindikata mogu s poslodavcem sklopiti sporazum koji će imati pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, a sukladno članku 209. st. 2. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) i članku 17. Pravilnika o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima (Narodne novine, br. 130/15).

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA NA SVE RADNIKE

Odgovorio: RP
Pitanje:
Zanima nas da li je moguće u Kolektivnom ugovoru Poslodavca ugovoriti da se taj KU ne primjenjuje na sve kategorije radnika, npr. da se ne primjenjuje na direktore društva (pri tom mislim na direktore pojedinih službi, a ne na članove uprave)? Da li bi se takva odredba KU smatrala ništavom? Ili možda pobojnom? Što ako bi tu istu odredbu direktori dodatno imali i u svom ugovoru o radu?
I što onda u slučaju ako su neka prava direktora iz ugovora o radu nepovoljnije riješena u odnosu na KU, da li bi oni svejedno mogli zahtijevati da im se primjerice isplati regres iako im to pravo ne pripada po ugovoru o radu, a dogovoreno je za ostale radnike prema KU?

Odgovor:
Kolektivni ugovor jedinstveno se treba primjenjivati na sve zaposlene radnika kod poslodavca. Iz Vašeg pitanja zaključujemo da se u stvari radi o radnicima koji nose naziv direktori jer nisu članovi uprave.
Zbog toga ih prema našem mišljenju ne možete isključiti iz primjene kolektivnog ugovora.
Druga je stvar što se pojedine odredbe kolektivnog ugovora primjenjuju samo na neke radnike, kada to proizlazi iz prirode posla (npr. kada se odredi plaća ili koeficijenti za pojedine kategorije radnika, ili posebni dodaci za rad s povećanom opasnošću i sl.).

OVLAŠTENJE ZA SKLAPANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Ako bi naša tvrtka postala članicom neke nove udruge poslodavaca, a u statutu te udruge poslodavaca bi bilo propisano kako je svrha udruge (između ostalog i):
- zastupanje članova (pravnih osoba među kojima je i Fina) u području kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugo- vora te radnim sporovima - sklapanje kolektivnih ugo- vora, bi li naprijed navedena odredba, bila u koliziji sa statutom tvrtke o ovlasti uprave tvrtke da sklapa kolektivni ugovor sa sindikatom tvrtke. S obzirom da je statut nove udruge poslodavaca u fazi izrade, kako "riješiti" ovu situaciju? Znači li to da će nova udruga poslodavaca, a ne više uprava tvrtke pregovarati sa sindikatom tvrtke, odnosno, treba li zbog toga novog statuta nove udruge poslodavaca ili zbog Konvencije 87 MOR-a o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, mijenjati odredbu statuta tvrtke, koja glasi: "Uprava vodi pregovore i sklapa kolektivni ugovor sa sindikatom uz suglasnost nadzornog odbora"?

Odgovor:
Odredbom članka 172. st. 3. i 4. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) propisano je da statut udruge, što znači i statut udruge poslodavca, mora sadržavati odredbe o tijelima ovlaštenJima za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija, kao i da statutom određena svrha udruge mora biti sklapanje kolektivnih ugovora. Upravo po tome što joj je svrha sklapanje kolektivnog ugovora, razlikuje se udruga poslodavca od drugih udruga. Dakle, kada u statutu udruge poslodavaca ne bila navedena kao svrha sklapanja kolektivnog ugovora, taj statut ne bi bio sukladan Zakonu o radu, odnosno ne bi se radilo o udruzi poslodavca iz Zakona o radu, nego o nekoj drugoj udruzi. Članak 25. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (Narodne novine 93/14, 26/15) propisuje da su stranke kolektivnog ugovora na strani poslodavca, jedan ili više poslodavaca ili njihove udruge. Dakle, pojedini poslodavci, uključujući i vašu tvrtku nesporno su stranke
kolektivnog ugovora i mogu sklapati kolektivni ugovor. Pojedini poslodavci sklapaju kolektivni ugovor za sebe (pojedinačni kolektivni ugovor, tj. tzv. „kućni" kolektivni ugovor), a udruga za članove udruge (poslodavce učlanjene u udrugu), sklapa tzv. „granski" kolektivni ugovor. To što statut udruge poslodavca ima kao svrhu navedeno sklapanje kolektivnog ugovora, to je kao što je rečeno, njihova zakonska obveza. Udruga poslodavca sukladno zakonu sklapa granski kolektivni ugovor, koji se primjenjuje na sve poslodavce učlanjene u udrugu. Međutim, vaša tvrtka i nadalje samostalno sklapa svoj „kućni" kolektivni ugovor, a sklopljeni kolektivni ugovor i nadalje u cijelosti važi. Činjenica da udruga kao svrhu ima navedeno i zastupanje članova u području kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora te radnim sporovima, to u prvom redu znači sklapanje granskog kolektivnog ugovora. S druge strane, kod pojedinačnog, kućnog kolektivnog ugovora, to može samo značiti pružanje pomoći u kolektivnom pregovaraju. Dakle, to je ono što udruga nudi da se poslodavci učlane - pomoć u pregovaraju. Puno zastupanje može biti samo na temelju punomoći sukladno članku 197. Zakona o radu, koju punomoć vi dobrovoljno dajete. Osim toga, zbog statuta udruge ne možete izgubiti pravo na sklapanje kolektivnog ugovora, dakle svojeg pojedinačnog, kućnog kolektivnog ugovora, budući vam je to pravo izričito dano zakonom (članak 25. st. 1. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata). Također, u statutu udruge niti ne piše da se odričite svojeg prava na sklapanje pojedinačnog kolektivnog ugovora, niti da pravo prenosite na udrugu, a što po našem mišljenje ne bilo niti važeće jer to zakon ne predviđa. Ono što morate znati je da ako udruga koje ste član sklopi granski kolektivni ugovor, on vas obvezuje kao člana udruge. Pri tome vi i nadalje možete imati svoj kućni kolektivni ugovor, i sklopiti takav kućni kolektivni ugovor, u kojem slučaju će vas obvezivati dva kolektivna ugovora. To znači da će se za radnike sukladno članku 9. st. 2. Zakona o radu, primjenjivati povoljnije pravo između ta dva kolektivna ugovora.
Također trebate znati da ako udruga sklopi granski kolektivni ugovor, taj kolektivni ugovor vi ne možete otkazati nego to može samo udruga. Osim toga, s obzirom na definiciju iz članka 194. Zakona o radu, prema kojoj kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor, niti izlaskom iz članstva udruge ne prestaje vaša obvezanost kolektivnim ugovorom koji je sklopila udruga poslodavca koji ste bili član u trenutku sklapanja kolektivnog ugovora.

TKO SE SMATRA RODITELJEM U VEZI PRAVA IZ KOLEKTIVOG UGOVORA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN 133/11.), u članku 63. utvrđuje da radnik ima pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice za slučaj smrti supružnika, djeteta i roditelja radnika. Radnici je preminula starateljica s kojom živi od pete godine života. Da li navedena radnica ostvaruje pravo na pomoć iz gore navedenog članka?
Nastavno na prethodno pitanje, da li ista radnica ostvaruje pravo i na 5 radnih dana plaćenog dopusta na koje radnik temelejm čl. 32 navedeno KU , ima pravo u slučaju smrti supružnika, roditelja, posvojenika, posvojitelja, očuha, maćehe i unuka?

Odgovor:
Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Narodne novine 133/11) u članku 63. određuje pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta i roditelja radnika. Staratelj nije roditelj i radnica nema pravo na pomoć.
Isto tako Kolektivni ugovor u članku 32. određuje pravo na plaćeni dopust u slučaju u smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, očuha, maćehe i unuka. Kako staratelj ne ulazi u krug tih osoba, radnica nema pravo na plaćeni dopust.

POZIV ZA PREGOVORE

Odgovorio: RP
Pitanje:
Poštovani, pregovarački odbor poslodavca uputio je poziv za kolektivno pregovaranje pregovaračkom odboru sindikata.U prilogu poziva dostavljen je i prvotno prijedlog cijena sata rada za radna mjesta.
Na prijedlog pregovaračkog odbora sindikata predložen je novi termin pregovora , što je i prihvaćeno od strane pregovarčkog odbora poslodavca,no pri zakazivanju novog termina poslodavac šalje izmijenjen prijedog cijena sata rada .
Kako je za pregovarački odbor sindikata taj novi prijedlog bio neprihvatljiv pismeno smo uputili poslodavcu zahtjev da pregovori ne mogu otpočeti iz razloga što se poslodavac nije držao prethodnog dogovora o predmetu kolektivnih pregovora jer je predložio je cijene sata rada za radna mjesta za koja su se pregovarački odbori dogovorili da neće biti predmetom sljedećih kolektivnih pregovora.
Istovremeno je pregovarački odbor sindikata zatražio od poslodavca da točno precizno odredi cijene sata rada samo za nova radna mjesta (jer su se u međuvremenu donijele izmjene i dopune Pravilnika o organizaciji )i da će se o tome otvoriti kolektivni pregovori.
Pregovarački odbor poslodavca za dan kada je bio zakazan početak kolektivnih pregovora, ne uvažava pismeno očitovanje pregovaračkog odbora sindikata ,već jednostrano zabilješkom konstatira da se pregovarački odbor sindikata nije odazvao na zakazane kolektivne pregovore i da su za njih kolektivni pregovori otpočeli.
Mi se ne slažemo sa ovakvom jednostranom konstatacijom pregovaračkog odbora poslodavca i smatramo da pregovori mogu otpočeti tek onda kada pregovarački odbor poslodavca precizno dopuni svoj prvotni prijedlog prema traženju pregovaračkog odbora sindikata.

Odgovor:
Ne znamo koja je u ovom slučaju posebna svrha i važnost konstataciji jesu li pregovori otpočeli ili ne.
To može biti važno radi otkaza, ako su pregovori postavljeni kao uvjet za otkaz (s aspekta poslodavca), odnosno za štrajk (s aspekta sindikata).
Također ne znamo kako je i na koji način utvrđeno što će biti predmet pregovora (je li potpisan kakav protokol i sl.). Međutim, predmet pregovora je uvijek moguće promijeniti, ako se stranke tako dogovore.
Ako vi imate interes pregovorati i sklopiti kolektivni ugovor onda nema razloga gubiti vrijeme na dvojbene formalnosti. No, ako vi nemate interes pregovarati, nego npr. sačuvati postojeći kolektivni ugovor, tada možete iz formalnih razloga forsirati sve ono što ste napisali.

KOLEKTIVNI PREGOVORI U DOBROJ VJERI

Odgovorio: RP
Pitanje:
Poštovani, u tijeku je kolektivno pregovaranje o izmjenama Kolektivnog ugovora za naše društvo, kojima se između ostalog pregovara i o cijenama sata rada za radna mjesta,
poslodavac nam je paralelno u tijeku kolektivnih pregovora na savjetovanje poslao izmjene Pravilnika o radu u kojima predlaže cijene sata rada za neka radna mjesta koja nije naveo u svom prijedlogu izmjene kolektivnog ugovora.
Ovakav postupak poslodavca po nam je gruba povreda zakonskih odrednica ZOR-a koje reguliraju obvezu pregovora u dobroj vjeri.

Odgovor:
Slažemo se da to nije postupanje u dobroj vjeri.
Naravno, možete se protiviti takvom pravilniku, a u pregovorima zahtjevati da se navedena materija uvrsti u pregovore i pozvati se na obvezu pregovaranja u dobroj vjeri.
Nažalost, obveza pregovora u dobroj vjeri odnosno kršenje te obveze ne proizvodi konkretne sankcije niti posebna pregovaračka prava drugoj pregovaračkoj strani.

PREGOVARAČKI ODBOR -PROTOKOL

Odgovorio: RP
Pitanje:
Sindikati su donijeli poslovnik o radu pregovaračkog odbora sindikata. Istim je utvrđeno da se odluke o prijedlozima donose većinom glasova članova pregovaračkog tima sindikata. Pregovarački odbori poslodavca i sindikata broje svaki po 9 članova. Utvrđen je i protokol o radu pregovaračkog odbora poslodavca i sindikata. Kako bi se na sjednicama odbora moglo raditi potrebno je da bude nazočna natpolovična većina članova i odbora poslodavca i odbora sindikata. Imamo situaciju da su tri sindikata u našem društvu reprezentativna za kolektivno pregovaranje , a odbor je sporazumno utvrđen od 9 članova , dva sindikata koja broje u pregovaračkom odboru sindikata 6 članova utvrdila su sindikalni prijedlog Aneksa Kolektivnog ugovora za društvo, a preostali sindikat koji broji tri člana,taj prijedlog nije prihvatio jer je napustio sastanak odbora sindikata. Zanima nas vaše mišljenje oko sljedeće situacije:
Da li poslodavac može na zajedničkim sjednicama pregovaračkih odbora sindikata i poslodavca, sa svojim članovima odbora i ovim preostalim članovima iz redova sindikata koji se nije usuglasio sa preostala dva sindikata donositi pravovaljane odluke o prijedlozima konačnog teksta izmjene kolektivnog ugovora za društvo?
Napominjemo da ova dva sindikata u pregovaračkom odboru sindikata zastupaju i većinu sindikalno organiziranog članstva u društvu. Mi tumačimo da se prijedlozi o izmjenama kolektivnog ugovora odvojeno usvajaju na oborima poslodavca i sindikata.

Odgovor:
Protokol o radu pregovačkih odbora najbolje tumače onih koji su ih potpisali, koji bi trebali znati što su htjeli postići.
Po našem mišljenju, ako dobro shvaćamo vašu situaciju i vaš upit, protokol obvezuje na način da poslodavac pregovara (dakle da radi na sjednicima pregovarčkog odbora) uz prisustvo većine predstavnika sindikata (moraju biti predstavnici dva sindikata).
Dakle, poslodavac prema protokolu koji je sam potpisao ne bi smio pregovarati samo s jednim od sindikata.
Što se tiče usvajanja prijedloga izmjena i dopuna tijekom pregovora to bi trebalo biti pitanje tehničkih rješenja, jer se pregovaračke strane usuglašavaju, a mogu se i usuglasiti na način da se privremeno slože uz napomenu da se konačni odgovor da nakon konzultacija.
Pri tome situacija da se usuglase na pregovaračkom sastanku, pa kasnije to izmjene, može samo značiti da ne pregovaraju u dobroj vjeri, ali dok kolektivni ugovor nije sklopljen tj. potpisan ipak ne stvara druge pravne posljedice.
Pri tome podsjećamo i na odredbu članka 260. Zakona o radu („Narodne novine" broj 147/09, 61/11 i 82/12- Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje), prema kojem osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora.
Što se tiče samog sklapanja izmjena kolektivog ugovora, ako nema novih reprezentativnih sindikata koji nisu sklopili izvorni kolektivni ugovor, tada se pregovara s reprezentativnim pregovaračkim odborom sindikata (članak 11. st. 4. Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje - Narodne novine 82/12).
Pri tome samo sklapanje kolektivog ugovora nije propisano Zakonom, ali mišljenja smo da se tada izmjena kolektivog ugovora može sklopiti samo sa svim reprezentativnima sindikatima, jer se radi o izmjenama i dopunama između istih stranaka. U tome slučaju činjenica da je poslodavac pregovarao samo s jednim sindikatom protivnom protokolu, ne bi mogla dovesti do sklapanja kolektivog ugovora, jer se kolektivni ugovor treba sklopiti sa svima.
Ako postoje novi reprezentativni o sindikat koji nije bio potpisnici kolektivnog ugovora koji je na snazi, može se kolektivno pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora (članak 11. st. 5. Zakona o reprezentativnosti). U tome slučaju kolektivni ugovor može sklopiti bilo koji sindikat i on će biti važeći. U tome slučaju ako poslodavac kolektivni ugovor sklopi s jednim sindikatom koji protivno protokolu sudjeluje sam na pregovaračkom odboru, kolektivni ugovor bi bio valjan sukladno Zakonu o reprezentativnosti, ali ostaje pitanje nepridržavanja protokola, dakle jedne ugovorne obveze. Mislimo da se takav kolektivni ugovor ne bi mogao zbog toga poništiti, ali bi se u svakom slučaju mogla tražiti naknada štete.

KOLEKTIVNI PREGOVORI ZAPOČETI PRIJE STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O REPREZENTATIVNOSTI

Odgovorio: RP
Pitanje:
Stupanjem Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Narodne novine 82/12, ispravak 88/12) otvorilo se nekoliko pitanja:
1. U prijelaznim odredbama navedenog Zakona nema odredbe koja bi regulirala što s procesima kolektivnog pregovaranja koji su u tijeku?
2. Budući da članak 7. navedenog Zakona govori o reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, pitanje je moramo li u pregovorima koji su u tijeku, sukladno stavku 3. tražiti novi pisani sporazum više sindikata?
3. Prijelazne odredbe Zakona ne propisuju rok za usklađenje s odredbama, ali u članku 7. stavak 5. navedenog Zakona propisuje se "...mogu pregovarati o sklapanju kolektivnog ugovora samo s pregovaračkim odborom kojeg imenuje ili za to ovlasti nadležno tijelo utvrđeno statutom tih jedinica." Kako primijeniti ovu odredbu na ranije započete pregovore i imenovani pregovarački odbor poslodavca, a koji nije sukladan ovoj odredbi, budući raniji propisi nisu predviđali da o ovom pitanju odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Moramo li prethodno provesti propisane procedure promjene Statuta na Gradskom vijeću?
4. Postoje li pravne posljedice ukoliko ranije započeti pregovori budu okončani bez naprijed navedenih promjena?
5. Budući mi pregovaramo uime Grada, što trebamo učiniti trebamo li mijenjati Statut da bismo se uskladili s člankom 7. st. 5. Zakona o reprezentativnosti?

 


Odgovor:
Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Narodne novine 82/12, ispravak 88/12, dalje: Zakon o reprezentativnosti) stupio je na osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, tj. 28.07.2012.
Prijelaznim i završnim odredbama toga Zakona, tj. člankom 26. u vezi reprezentativnosti samo je u stavku 2. toga članka određeno da danom stupanja na snagu toga prestaje važiti članak 253. i članak 254. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 149/09. i 61/11.). Dakle, 28.07.2012. prestale su važite odredbe Zakona o radu koje su regulirale stranke kolektivog ugovora (čl. 253.) i odbor sindikata za kolektivno pregovaranje (čl. 254.).

Međutim, za koletkivne pregovore Zakonom o reprezentativnosti nije propisano nikakvo rješenje za prijelazno razdbolje, a kao što je to stavkom 3. članka 26. Zakona propisano za utvrđivanje udruga sindikata više razine u tripartitnim tiejlima, prema kojoj odredbi rješenje ministra nadležnog za rad o utvrđivanju udruga sindikata više razine koje ispunjavaju uvjete za zastupljenost u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini (»Narodne novine«, br. 55/09.) ostaje na snazi do utvrđivanja reprezentativnosti na temelju ovoga Zakona, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prema tome, Zakon o reprezentativnosti je stupio na snagu, odredbe članaka 253. i 254. Zakona o radu su dana 28.07.2012. prestale važiti, a nema prijelaznih odredaba koje bi propisivale prijelazno rješenje za ranije započete kolektivne pregovore koji još traju. Stoga se prema našem mišljenju sve mora rješavati prema novom Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

No, mišljena smo da takvo rješenje nije najbolje, nego da je možda trebalo propisati prijelazne odredbe prema kojima bi se kolektivni pregovori koji su započeli sukladno odredbama članka 253. i 254. Zakona o radu (Narodne novine 147/09, 61/11), trebali prema tim odredbama i završiti, ali najdulje u nekom propisanom roku (npr. tri mjeseca).

Međutim, takve prijelazne odredbe nema, pa se kao što je rečeno, i na prijegovore u tijeku treba primjeniti Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje. Dakle, s pregovorima bi trebalo zastati i čekati na utvrđivanje reprezentativnosti prema tome Zakonu.
To znači da treba utvrditi reprezentativnost sindikata prema važećem Zakonu o reprezentativnosti.
Također, s obzirom da ste Vi poslodavac na kojeg se odnosi odredba članka 7. st. 5. Zakona o reprezentativnosti, trebali biste sukladno toj odredbi dobiti ovlast za pregovore od strane Vašeg nadležnog tijela utvrđenog statutom Grada.
Što se tiče promjene Statuta Grada, o tome ne možemo govoriti, to nije naše područje, ali držimo da u svakom statutu postoji rješenje za nadležnost za donošenje odluka koje nisu specificirane. Dakle, mislimo da nije nužno da u Statutu piše da neko tijelo daje ovlast za kolektivne pregovore, nego da tijelo koje je ovlašteno donositi takve i slične odluke i donese takvu odluku.
Mišljenja smo da bi kolektivni ugovor sklopljen protivno Zakonu o reprezentativnosti bio ništetan. Naime, jedan od razloga ništetnosti ugovora je ako je ugovor protivan izričitom zakonskim normama, a norme o utvrđivanju reprezentativnosti su izričite.
Dakle, preporučumo da zastanete s pregovorima i utvrditite reprezentativnost za pregovore sukladno Zakonu o reprezentativnosti.

Staž u inozemstvu - uvećanje koeficijenta po osnovi staža

Odgovorio: RP
Pitanje:
Naime, našem zaposleniku je priznat staž stečen do 1991. izvan RH u trajanju nešto više od 18 godina. Od 1991. godine imenovani je zaposlen u Republici Hrvatskoj. Cijeli svoj radi staž je proveo u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja. Temeljem članka 15.Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje
takvi radnici ostvaruju pravo na uvećenje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ovisno o godinama radnog staža.
Budući da je zaposleniku priznat radni staž stečen izvan RH postavlja se pitanje može li se taj rad priznati kao rad u navedim ustanovama kako bi dobio odgovarajuće uvećanje plaće od 8% koloko je predviđeno za radni staž u trajanju od 30 do 34 godina?

Odgovor:

Prema našem mišljenu ovo uvećenja odnosi se i na radni staž izvan Republike
Hrvatske, ako je ostvaren u sustavu odnoja i obrazovanja odnosno sustavu
znanosti i visokog obrazovanja, jer je temelj povaćanja plaće za 4%, 8% i
10% upravo višegodišnje radno iskustvo na takvim poslovima odnosno u takvoj
djelatnosti.

Radno pravo 10/2011

Staž u inozemstvu

Odgovorio: RP
Pitanje:
Naime, našem zaposleniku je priznat staž stečen do 1991. izvan RH u trajanju nešto više od 18 godina. Od 1991. godine imenovani je zaposlen u Republici Hrvatskoj. Cijeli svoj radi staž je proveo u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja. Temeljem članka 15.Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje
takvi radnici ostvaruju pravo na uvećenje vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ovisno o godinama radnog staža.
Budući da je zaposleniku priznat radni staž stečen izvan RH postavlja se pitanje može li se taj rad priznati kao rad u navedim ustanovama kako bi dobio odgovarajuće uvećanje plaće od 8% koloko je predviđeno za radni staž u trajanju od 30 do 34 godina?

Odgovor:
Prema našem mišljenu ovo uvećenja odnosi se i na radni staž izvan Republike
Hrvatske, ako je ostvaren u sustavu odnoja i obrazovanja odnosno sustavu
znanosti i visokog obrazovanja, jer je temelj povaćanja plaće za 4%, 8% i
10% upravo višegodišnje radno iskustvo na takvim poslovima odnosno u takvoj
djelatnosti.

Javne službe ? staž kod istoga poslodavca

Odgovorio: RP
Pitanje:
Da li se rad u Crvenom križu Hrvatske, Općinska organizacija, smatra radom u javnom službom, vezano za staž kod istog poslodavca sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama?

Odgovor:
Sukladno odredbi članka 49. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 137/11), kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.
Slično rješenje postoji i u članku 40. Kolektivog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (Narodne novine 133/11), prema kojem se staž kod istog poslodavca računa ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Pri tome se u stavku 2. toga članka izričito i navodi da se pod stažom u javnim službama smatra i rad u prijašnjim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama koje se prema odredbi Zakona o plaćama u javnim službama smatraju javnim službama (kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu), te da se pod tim stažom smatra i staž ostvaren u pravnoj osobi koja je obavljala djelatnost socijalne skrbi ali su se kod nje provodile statusne promjene radi kojih je radnik bez svoje volje mijenjao poslodavca ali nije mijenjao pravnu osobu.

Staž u javnim službama prema oba kolektiva ugovora znači staž u onim javnim službama kako ih definira Zakon o plaćama u javnim službama (Narodne novine 27/01), što je određeno člankom 40. Kolektivog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, a proizlazi i iz Temeljnog koletkivnog ugovora jer se on primjenjuje samo na one javne službe kako su definirana Zakonom o plaćama u javnim službama. O navedenom postoje višestruka tumačenja ovlaštenog povjerenstva za tumačenje toga Kolektivog ugovora.

Prema odredbi članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama javne službe u smislu toga Zakona jesu: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

S obzirom da koliko je nama poznato, sredstva za plaća u Crvenom križu ne osiguravaju se iz državnog proračuna, a niti iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa se Crveni križ ne smatra javnom službom u smislu Zakona o plaćama u javnim službama. U tom smislu se na Crveni križ ne primjenjuje niti Temeljni kolektivni ugovor niti Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Zbog toga se niti staž u Crvenom križu ne smatra stažem u javnim službama koji se računa za jubilarnu nagradu.

Radno pravo 3/2012