Neradna nedjelja – ustavnopravni aspekti novog ograničenja rada nedjeljom u djelatnosti trgovine

Krešimir Rožman, mag. iur.

Neka pitanja u vezi neradnog dana na dan izbora

U članku autor obrađuje neka pitanja i dvojbe u vezi neradnog dana na dan izbora. Analizira tko bi iznimno morao raditi, odnosno tko bi eventualno smio raditi, te daje odgovore na neka pitanja u vezi prava radnika na naknadu plaće, odnosno na plaću u slučaju rada. 

Sažetak: 
Zakonom o izborima, osim što se navodi da je dan izbora neradni dan, ništa podrobnije u vezi toga nije regulirano, stoga se iz samog Zakona o izborima ne može zaključiti tko mora raditi i tko eventualno smije raditi.  
Ako bismo po analogiji htjeli pronaći odgovor u Zakonu o blagdanima, u kojem je propisano da Vlada RH odlučuje koja tijela, službe, pravne i fizičke osobe moraju raditi na blagdan, to neće pomoći jer Vlada RH nikada takvu odluku nije donijela. 
Ne postoji prekršajna odgovornost poslodavca koji se neće držati Zakona o izborima i koji će 17. travnja 2024. raditi. Dakle, imamo samo pravne praznine iz kojih malo toga sa sigurnošću možemo odrediti. 

Summary:
The Act on Elections, apart from stating that election day is a non-working day, does not regulate anything in detail in this regard, so it cannot be concluded from the Act on Elections itself who must work and who may possibly work.
If, by analogy, we would like to find an answer in the Act on Holidays, which stipulates that the Government of the Republic of Croatia decides which bodies, offices, legal and natural persons must work on the holiday, it will not help because the Government of the Republic of Croatia has never made such a decision.
There is no misdemeanor liability for an employer who does not comply with the Act on Elections and who will work on April 17, 2024. So, we only have legal gaps from which we can determine little with certainty.

Ključne riječi: neradni dan, dan izbora, tko smije raditi, naknada plaće, povećanje plaće

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 311.12

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Novi Zakon o državnim službenicima

U članku će biti riječi o najznačajnijim promjenama koje proizlaze iz novog Zakona o državnim službenicima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, s tim da pojedine njegove odredbe stupaju na snagu 1. lipnja 2024., 1. srpnja 2024., te 1. siječnja 2026. godine.

Sažetak:
Donošenjem novog Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, br. 155/23.) napokon će se pokrenuti prijeko potrebni reformski procesi u sustavu državne uprave. Naime, novi sustav zapošljavanja omogućiti će zapošljavanju najboljih, odnosno najkompetentnijih kandidata, što će pridonijeti unaprjeđenju učinkovitosti državne uprave i povećanju efikasnosti i usmjerenosti državne uprave potrebama korisnika. Uvođenjem horizontalne mobilnosti osigurati će se stvaranje transparentnog i ujednačenog sustava internog oglašavanja za sva slobodna radna mjesta u državnim tijelima, te mogućnost prijave za bilo koji posao bilo gdje u državnoj službi. U konačnici, ostaje za vidjeti da li će nove izmjene u sustavu državne uprave u praksi i pridonijeti daljnjoj profesionalizaciji i depolitizaciji državne uprave, te privlačenju većeg broja mladih i kvalitetnih visokoobrazovanih osoba u taj sustav.

Summary:
With the adoption of the new Act on Civil Servants (Official Gazette, no. 155/23), much-needed reform processes in the state administration system will finally be launched. Namely, the new employment system will enable the employment of the most competent candidates, which will contribute to improving the efficiency of the state administration and increasing the efficiency and orientation of the state administration to the needs of users. The introduction of horizontal mobility will ensure the creation of a transparent and uniform system of internal advertising for all vacancies in government bodies, and the possibility of applying for any job anywhere in the civil service. In the end, it remains to be seen whether the new changes in the state administration system will in practice contribute to the further professionalization and depoliticization of the state administration, as well as the attraction of a larger number of young and high-quality highly educated people.

Ključne riječi: državni službenik, zapošljavanje u državnim tijelima, plan zapošljavanja, napredovanje

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 373.91

izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Radni odnos kazališnih umjetnika i kazališnih radnika prema novom Zakonu o kazalištima

Autor u ovom članku donosi pregled odredbi novog Zakona o kazalištima (Narodne novine“, br. 23/23), s posebnim osvrtom na radne odnose kazališnih umjetnika.

Sažetak:

Hrvatski zakonodavac teži legislativnom uokvirenju scenske prakse, što predstavlja izniman normativni izazov iz razloga što su, s jedne strane, rijetke države koje zakonski reguliraju kazališnu djelatnost, a s druge strane, iznimno je nezahvalno pokušati zakonski odrediti umjetničko stvaralaštvo. Brojnost zakonskih i podzakonskih propisa koji se primjenjuju na kazalište i kazališnu djelatnost ostavlja i dalje dosta prostora čestim različitim tumačenjima i neujednačenoj primjeni pojedinih propisa, a to stvara dodatnu pravnu nesigurnost.

Summary:
The Croatian legislator strives for legislative framing of stage practice, which represents an exceptional normative challenge due to the fact that, on the one hand, there are few countries that legally regulate theater activity, and on the other hand, it is extremely ungrateful to try to legally define artistic creativity. The number of laws and by-laws that apply to theater and theater activity still leaves plenty of room for frequent different interpretations and uneven application of individual regulations, which creates additional legal uncertainty.

Ključne riječi: kazališne ustanove, kazališni umjetnici, radni odnosi

izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 349.2: 792

mr. sig. Vitomir Begović

Izvješće Ustavnog suda o propisima iz zaštite na radu

Autor u članku prezentira izvješće Ustavnog suda temeljem prijedloga za provođenje nadzora nad donošenjem propisa za izvšenje Ustava, zakona i drugih propisa iz nadležnosti ministra zdravstva, a koji se odnose na izostanak donošenja podzakonskih propisa vezanih za područje zaštite na radu,  komentira uočene pojave praznina u propisima, te ukazuje na potrebu daljnjeg zakonitog postupanja tijela državne vlasti i poštivanje načela vladavine prava.

Sažetak:
Vlada RH ima posebnu odgovornost budući da prema članku 6. Zakona o zaštiti na radu „Vlada Republike Hrvatske ima obvezu sustavno pratiti stanje u području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika utvrđivati, predlagati, provoditi i sustavno preispitivati politiku zaštite na radu te predlagati izmjene zakonodavstva radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika“. Navedenu obvezu potrebno je sagledavati i šire u kontekstu prava nadzora tijela državne uprave temeljem Zakona o sustavu državne uprave.

Summary:
The Government of the Republic of Croatia has a special responsibility since, according to Article 6 of the Act on Occupational Safety, "The Government of the Republic of Croatia has the obligation to systematically monitor the situation in the field of occupational safety in the Republic of Croatia and, in consultation with representatives of employers and workers, to determine, propose, implement and systematically review the policy protection at work and to propose changes in the legislation in order to improve the safety and health protection of workers". The above-mentioned obligation should also be viewed more broadly in the context of the right to supervise state administration bodies based on the Act on the State Administration System.

Ključne riječi: Ustavni sud, Pravilnik, stupanje na snagu, propust

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 331.45: 342.56

Matej Brkić, mag. iur.

Sprječavanje i rješavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada mjerama zaštite na radu – izvješće Međunarodne organizacije rada (2024.)

U nastavku donosimo pregled odabranih dijelova izvješća  objavljenog od strane Međunarodne organizacije rada pod nazivom „Sprječavanje i rješavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada mjerama zaštite na radu“  iz 2024. godine, kako bi pružili odgovor na potrebu za boljim razumijevanjem uloge zaštite na radu u stvaranju radnih uvjeta bez nasilja i uznemiravanja. Izvješće ima za cilj rasvijetliti neka od pitanja s kojima se susreću sudionici u svijetu rada pri osmišljavanju strategija na radnom mjestu za rješavanje nasilja i uznemiravanja. 

Sažetak:
Ovo izvješće govori o tome kako se nasilje i uznemiravanje u svijetu rada mogu ukloniti i spriječiti kroz okvire zaštite na radu. Cilj mu je pružiti sveobuhvatnu perspektivu i stvoriti veću svijest o problemu uklanjanja nasilja i uznemiravanja kroz okvire zaštite na radu, dok u isto vrijeme opskrbljuje države članice MOR-a i socijalne partnere dokazima o važnosti prevencije kao jedne od ključnih strategija za osigurati svijet rada koji je slobodan od nasilja i uznemiravanja. Do danas je prevencija nasilja i uznemiravanja kroz okvire zaštite na radu relativno malo ispitivana kao tema sa stajališta povezanosti politike i prakse; posebno, uloga koju smjernice i alati igraju u provedbi intervencija zaštite na radu na razini radnog mjesta ili poduzeća nije dobila dovoljno pažnje. Drugi cilj ovog izvješća je pružiti svim sudionicima u svijetu rada, uključujući socijalne partnere, analizu uloge smjernica i alata koji im pomažu u postizanju njihovih obveza i političkih ciljeva usmjerenih na sprječavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. 

Summary:
This report discusses how violence and harassment (V&H) in the world of work can be addressed and prevented through occupational safety and health (OSH) frameworks. It´s aim is to provide an overall perspective and to create greater awareness of the issue of addressing V&H through OSH frameworks, while at the same time equipping ILO Member States and the social partners with evidence on the importance of prevention as one of the key strategies to ensure a world of work that is free from V&H. To date, preventing V&H through OSH frameworks has been relatively little examined as a topic from the point of view of the interconnection between policy and practice; in particular, the role played by guidance and tools in making OSH interventions operational at the level of workplace or enterprise has not received sufficient attention. The second objective of this report, therefore, is to provide all actors in the world of work, including the social partners, with an analysis of the role of guidance and tools in assisting them in achieving their commitment and policy objectives geared towards preventing V&H in the world of work.

Ključne riječi: nasilje, uznemiravanje, prevencija, zaštita na radu, Konvencija MOR-a (br. 190) o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 391.44

Željko Verunica, dipl. iur.

Izazovi i prilike multikulturalizma u upravljanju ljudskim resursima

Ovaj rad nudi prikaz sveobuhvatnog konceptualnog okvira kulturne raznolikosti na razini poslovne organizacije, te navodi smjernice pomoći rukovodstvu kako bi transformirali tvrtke kojima upravljaju podizanjem svijesti o kulturnoj raznolikosti. U članku se obrađuje pojam multikulturalne organizacije, te se navode neke prednosti multikulturalizma u poslovnoj organizaciji. Također, iznose se i najčešće okolnosti koje otežavaju implementaciju politika multikulturalizma u poslovne organizacije. Konačno, u radu se navode alati koji se mogu koristiti za poticanje organizacijskih promjena, s obzirom da sve što tvrtke danas rade može odrediti hoće li u budućnosti napredovati ili nazadovati na tržištu koje sve više postaje multikulturalno.

Sažetak:
U današnjem globaliziranom svijetu, upravljanje izazovima i prilikama multikulturalizma čini znatan dio organizacijskog posla upravljanja ljudskim resursima. Multikulturalizam se potiče jer unaprjeđuje organizacijsku učinkovitost u globalnom poslovnom okruženju, nudeći ogroman potencijal poslovnim organizacijama, dok s druge strane, upravo kulturna raznolikost često sprječava da se taj potencijal ostvari. Kako bi bili učinkoviti, rukovoditelji tvrtki moraju naučiti rješavati izazove koji proizlaze ponajprije iz jezičnih barijera, drugačijih vjerskih i kulturnih običaja, i sl. Većina stručnjaka slaže se da je obrazovanje ključan prvi korak, međutim, ne smije se koristiti isključivo i izolirano, već zajedno u sinergiji s drugim inicijativama.

Summary:
In today's globalized world, managing the challenges and opportunities of multiculturalism forms a significant part of the organizational work of human resource management. Multiculturalism is encouraged because it improves organizational effectiveness in a global business environment, offering enormous potential to business organizations, while on the other hand, it is cultural diversity that often prevents this potential from being realized. In order to be effective, company managers must learn to solve the challenges that arise primarily from language barriers, different religious and cultural customs, etc. Most experts agree that education is a crucial first step, however, it should not be used exclusively and in isolation, but together in synergy with other initiatives.

Ključne riječi: multikulturalizam, radni odnosi, upravljanje ljudskim resursima

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 005.96: 316.72

Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti provedbe postupka upravljanja dokumentarnim gradivom izvan arhiva na odgojno-obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima predvidio je transformaciju javnog dokumentarnog, odnosno arhivskog gradiva iz konvencionalnog u digitalni oblik, definirao stvaranje, čuvanje i predaju digitalnog gradiva te digitalizaciju usluga arhiva. 

Sažetak:
Temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine, broj 61/2018, 98/2019 i 114/2022) Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (Narodne novine, broj 105/2020), kojim su uređeni uvjeti i način stvaranja, čuvanja i zaštite, obrade, vrednovanja, odabiranja, pretvorbe, korištenja i izlučivanja dokumentarnog gradiva, predaja arhivskog gradiva nadležnom arhivu te propisana stručna osposobljenost za obavljanje poslova u upravljanju dokumentarnim gradivom.

Summary:
On the basis of the Act on archival material and archives (Official Gazette, No. 61/2018, 98/2019, 114/2022), the Ministry of Culture and Media of the Republic of Croatia adopted the Ordinance on the Management of Documentary Material Outside Archives (Official Gazette, No. 105/2020), which the conditions and manner of creating, keeping and protecting, processing, evaluating, selecting, converting, using and extracting documentary material, submission of archival material to the competent archive, and prescribed professional qualifications for performing tasks in the management of documentary material are regulated.

Ključne riječi: arhivsko gradivo, arhivi, rokovi čuvanja, odgojno-obrazovne ustanove

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 930.25: 34