Dužnosti poslodavca radi posebne zaštite djeteta i maloljetnika

izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.

Postupak u parnici iz radnog odnosa: o primjeni i nekim karakteristikama posebne procedure

U članku analizira i raspravlja o području primjene te karakteristikama određenih posebnih pravila koja se primjenjuju u parnici iz radnog odnosa.

Sažetak:
Zakon o parničnom postupku (ZPP) sadrži posebna pravila relevantna za parnice iz radnog odnosa, kojima treba pridodati, u prvom redu, specifična postupovnopravna rješenja Zakona o radu. Karakteristike su posebnih pravila ZPP-a za postupak u parnici iz radnog odnosa u osnaženom načelu hitnosti u postupanju suda. Uz propisivanje rokova za pojedine stadije i podstadije parničnog postupka, bitna su rješenja o oficijelnim ovlastima suda u određivanju privremenih mjera te o mogućnosti da sud odluči da žalba ne zadržava ovrhu odluke. Tomu treba pridodati novine, unesene pojedinim novelama ZPP-a u opća pravila, a koje su od značenja i za parnice iz radnog odnosa, oko pitanja upravljanja postupkom te revizibilnosti pojedinih od tih predmeta. Cilj rada je analizirati i raspraviti područje primjene te karakteristike određenih posebnih pravila koja se primjenjuju u parnici iz radnog odnosa. 

Summary:
The Civil Procedure Act (CPA) contains special rules relevant to labour disputes, to which specific procedural solutions of the Labour Act should be added, first of all. The special rules of the CPA for labour disputes are characterised by the strengthened principle of urgency in court management. In addition to prescribing deadlines for certain stages and substages of the litigation, provisions on the official powers of the court in determining temporary measures and on the possibility that the court decides that the appeal does not stay the enforcement of the decision are also important. To this should be added the novelties, introduced by individual amendments of the CPA to the general rules, which are of significance also for labour disputes, and which concern the issue of case management and the admissibility of the second appeal in some of these cases. The aim of the paper is to analyse and discuss the scope and characteristics of certain special rules that are applied in labour disputes.

Ključne riječi: radni spor, parnica, Zakon o parničnom postupku

izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 349.2: 347.931

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Utjecaj europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta

U članku se razmatra ujecaj europskih propisa na korištenje rodiljnog dopusta. Naime, u slučaju da je radnica prije zaposlenja u Republici Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj, radni odnos iz druge države članice može utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Primjenjujući „Načelo asimilacije činjenica“, kod odlučivanja o pravu na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta radnice, koja je prije zaposlenja u Republici Hrvatskoj radila i u drugoj državi članici EU/EEP/Švicarskoj, uzet će se u obzir sve plaće koje su joj isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvorila rodiljni dopust. To znači da će joj se, pored plaća isplaćenih od strane hrvatskog poslodavca, priznati i plaće koje joj je isplatio poslodavac druge države članice prema uredno potpisanim i ovjerenim potvrdama o plaći propisanim zakonodavstvom te druge države članice, a ako su one isplaćene u navedenom šestomjesečnom razdoblju.

Summary:
Applying the "Principle of assimilation of facts", when deciding on the right to compensation of wages during maternity leave of a worker who, before employment in the Republic of Croatia, also worked in another EU/EEA/Switzerland member state, all wages paid to her in the last six months before the month in which she started maternity leave will be considered. This means that, in addition to the wages paid by the Croatian employer, the wages paid to her by the employer of another member state will also be recognized according to the signed and certified salary certificates prescribed by the legislation of that other member state, and if they were paid in the specified six-month period.

Ključne riječi: rodiljne i roditeljske potpore, rodiljni dopust, naknada plaće

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 349.2-055.26

Nevenka Mirković, dipl. iur.; Dijana Vuksan, dipl. iur.

Novine u obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. travnja 2023. godine

Hrvatski sabor je 17. ožujka 2023. godine na 15. sjednici donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 33 od 24. ožujka 2023. godine. U nastavku se obrađuju bitne novine u odnosu na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/13., 137/13. i 98/19. – u daljnjem tekstu: ZOZO).

Sažetak:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZIDZOZO), je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, osim članka 19. stavaka 3. i 5. koji su izmijenjeni člankom 9. ZIDZOZO-a vezano uz povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine. 

Donošenje ZIDZOZO-a, u okviru planiranih mjera za financijsku stabilizaciju, strukturnu reformu i unaprjeđenje upravljanja sustavom zdravstva i zdravstvenog osiguranja, predstavlja prvi korak u realizaciji mjera za racionalizaciju troškova i uravnoteženje financijskog poslovanja obveznoga zdravstvenog osiguranja dodatno opterećenog znatnim izdacima za troškove zdravstvene zaštite i drugim vezanim troškovima kao neposredne posljedice pandemije bolesti COVID-19.

Također Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024., kao jedan od prioriteta i ciljeva utvrđen je održiv zdravstveni sustav. Dobra organiziranost zdravstvenih usluga, učinkovitost sustava i dostupnost svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima, temelj je financijske održivosti sustava koji zahtijeva modernizaciju.

Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, kako bi mogao osigurati pravičnu dostupnost zdravstvene zaštite, utvrđeno je kao jedan od općih ciljeva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Navedeni opći cilj ujedno je sadržan i u Preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Nacionalnom programu reformi za 2022., kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. 

Jedna od mjera uvedena ZIDZOZO-om, je i revizija osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) prema osnovama osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju i u tu svrhu usklađivanje baza podataka s drugim mjerodavnim tijelima.

Nadalje, uređuje se pitanje donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, preventivna zdravstvena zaštita, povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite, regulira se popis posebno skupih lijekova te uvođenje registra ishoda liječenja, uređuje se naknada plaće zbog privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu, kontrola privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad kao i izvori financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja te ustrojstvo i djelokrug HZZO-a kao provoditelja obveznoga zdravstvenog osiguranja.

U nastavku se obrađuju bitne novine u odnosu na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.  

Ključne riječi: obvezno zdravstveno osiguranje, osnove osiguranja, mjere zdravstvene zaštite

Nevenka Mirković, dipl. iur.
Dijana Vuksan, dipl. iur. 

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 369.22

dr. sc. Martina Drventić Barišin, dipl. iur.

Međunarodna nadležnost za pojedinačne ugovore o radu i upućivanje radnika u europskom međunarodnom privatnom pravu

U radu se, kroz praksu Suda EU-a, obrađuju kriteriji nadležnosti za pojedinačne ugovore o radu te pravilo nadležnosti za slučajeve upućivanja radnika.

Sažetak:
Potreba za materijalnim pravilima radnog prava, koja štite radnika u odnosu na superiornoga poslodavca, široko je prepoznata te je dio legislative još od nastanka radnog prava kao posebnoga područja privatnog prava. Percepcija po kojoj i pravila međunarodnog privatnog prava mogu služiti kao regulatorno sredstvo za postizanje određenih politika, uključujući i socijalnu, prihvaćena je tek naknadno. Pravila europskog međunarodnog privatnog prava o pojedinačnim ugovorima o radu za cilj imaju ojačati položaj radnika kao slabije strane u postupcima s prekograničnim elementom. Kako bi se olakšao pristup radnika pravdi Uredba Brussels I bis previđa kriterije nadležnosti u korist radnika. Direktiva o upućivanju radnika radnicima na raspolaganje daje i dodatnu mogućnost pokretanja postupka pred sudom države u koju su upućeni.

Summary:
The need for material rules of labour law, which protect the worker in relation to the superior employer, is widely recognized and has been part of the legislation since the birth of labour law as a special area of private law. The perception that the rules of private international law can serve as a regulatory tool to achieve certain policies, including social ones, was accepted only later. The rules of European private international law on individual employment contracts aim to strengthen the position of workers as the weaker party in proceedings with a cross-border element. In order to facilitate workers' access to justice, the Brussels I bis Regulation overlooks jurisdictional criteria in favor of workers. The directive on posting of workers also gives workers the additional possibility of initiating proceedings before the court of the country to which they are posted.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, pojedinačni ugovori o radu, međunarodna nadležnost, Uredba Brussels I bis, Direktiva o upućivanju radnika

dr. sc. Martina Drventić Barišin, dipl. iur.

viša asistentica na Katedri za međunarodno privatno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 331.106: 341.9

mr. sig. Vitomir Begović

Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita - problem poštivanja načela vladavine prava

U članku autor analizira i komentira postupak Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kojim je primjenu pojedinih članaka Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, umjesto izmjenom toga Pravilnika i objavom te izmjene u Narodnim novimana, to učinilo običnom obavijesti putem mrežnih stranica Ministarstva.

Sažetak: 
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, nije svoj dio obveza iz Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, pripremilo na vrijeme, iako je imalo godinu i četiri mjeseca, kako je to bilo određeno prijelaznom odredbom članka 41. Pravilnika. Nakon toga je, umjesto da produženje roka primjene tih odredaba Pravilnika riješi izmjenom Pravilnika i njegovom objavom u Narodnim novinama, Ministarstvo to učinilo običnom obavijesti putem mrežnih stranica Ministarstva.

Summary:
The Ministry of Labour, Pension System, Family and Social Policy did not prepare its part of the obligations from the Ordinance on training and further development in occupational health and safety and passing the professional exam on time, even though it had one year and four months, as was determined by the transitional provision of the article 41 of the Ordinance. After that, instead of extending the deadline for the application of those provisions of the Ordinance by amending the Ordinance and publishing it in the Official Gazette, the Ministry made it a simple notification via the Ministry's website.

Ključne riječi: Pravilnik, stupanje na snagu, obavijest na mrežnim stranicima

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 331.106: 341.9

Matej Brkić, mag. iur.

Utjecaj umjetne inteligencije na budućnost tržišta rada i radnopravnih odnosa

U članku se analizira utjecaj umjetne inteligencije na budućnost tržišta rada i radnopravnih odnosa. U članku se iznosi određenje pojma umjetne inteligencije i pravnih izvora koji istu definiraju ponajprije u okviru EU, uz prikaz specifičnih izazova i rizika koji u pravilu nastaju pojavom tehnoloških inovacija.

Sažetak:
Razvoj umjetne inteligencije u sebi utjelovljuje potencijal suštinske promjene dosadašnje organizacije i metoda rada, karijernih mogućnosti i vještina radnika, te djelatnosti i poslova. U pravilu, svaka nova tehnologija, osobito ona temeljena na kognitivnim sposobnostima, rezultira određenom promjenom u zahtjevima za radnim mjestima. Načelno, efikasnije strukturiranje podataka i njihovo poboljšano prikupljanje omogućit će korištenje novih alata, uključujući aplikacije strojnog učenja. Novi načini prikupljanja i obrade podataka dovest će do novih otkrića koja obogaćuju naše razumijevanje utjecaja tehnologije na moderna tržišta rada, kao i općenito bolje razumijevanje društva u cjelini, a što je moguće samo uz uspostavu odgovarajućeg pravnog i etičkog okvira.

Summary:
The development of artificial intelligence embodies the potential of essential changes in the existing organization of work and work methods, career opportunities and skills of workers, as well as activities and jobs. As a general rule, any new technology, especially one based on cognitive abilities, results in some changes in job requirements. In principle, more efficient structuring of data and its improved collection will enable the use of new tools, including machine learning applications. New data will lead to new research that enriches our understanding of the impact of technology on modern labour markets as well as a generally better understanding of society as a whole, which is only possible with the establishment of an appropriate legal and ethical framework.

Ključne riječi: umjetna inteligencija, tržište rada, pravni okvir

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 331.52: 004.8