BOŽIĆNICA

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

RADNO VRIJEME U OKOLNOSTIMA KADA RADNICI NEMAJU STALNO ILI UOBIČAJENO MJESTO RADA

Pojmovno određenje radnog vremena, unatoč normiranosti u propisima različitog pravnog ranga, iznova otvara dvojbe prilikom primjene u praksi, ovisno o pojedinim kategorijama radnika i specifičnosti njihovog rada za poslodavca.

SAŽETAK:
Kategorije radno vrijeme i vrijeme odmora, međusobno su, po prirodi stvari, suprotstavljene, a radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika nužno je odgovarajuće razgraničiti te kategorije, definiranjem minimalnih zahtjeva u pogledu sadržaja radnog vremena.
Pojam radnog vremena, unatoč činjenici da je propisan i osnovnim radnopravnim propisom zakonske snage, otvara iznova i iznova dvojbe u neposrednoj primjeni u praksi na životne situacije.
Radnici koji nemaju stalno, fiksno mjesto rada posebna su kategorija i radi zaštite njihova zdravlja i sigurnosti, potrebno je jasno razgraničenje kategorije radno vrijeme i kategorije vrijeme odmora.
Zaključno se ukazuje da putujući radnici tijekom putovanja do mjesta gdje trebaju obaviti rad po nalogu i uputama poslodavca, nisu izvan njegovog nadzora i kontrole te ne mogu slobodno disponirati svojim vremenom.

Summary:
Categories of working hours and rest periods, each are, by nature, opposed, and to protect the health and safety of workers is necessary to delineate the appropriate category and, by defining the minimum requirements regarding the content of the working hours.
The concept of working time, despite the fact that it is prescribed and basic labor law regulations legislative power, opens again and again doubt the immediate application of the law on life situations.
Workers who do not have a permanent, fixed place of work are a special category and to protect their health and safety, it is clear delineation of categories of working hours and rest period's categories.
In conclusion, it points out that migrant workers during the journey to the place where the work should be done on the orders and instructions of the employer, not out of his control and control and can't freely dispose of his time.

Ključne riječi: radno vrijeme, pravo na odmor, stalno mjesto rada, putovanje radi posla, zaštita zdravlja i sigurnosti radnika, kriterij autoriteta ili subordinacije

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 349.23

Ilija Tadić, dipl. iur.

UPRAVNE MJERE I PREKRŠAJNE ODREDBE PROPISANE ZAKONOM O RADU

U članku autor pojašnjava upravne mjere i prekršajne odredbe propisane Zakonom o radu, s posebnim osvrtom na promjene u djelovanju inspektora rada koje su posljedica promjena tih odredbi Zakona o radu te podsjeća i na češće upravne mjere koje donose inspektori rada na temelju nekih drugih propisa.

SAŽETAK:
Stupanjem na snagu Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14), Zakona o Inspektoratu rada (Narodne novine br. 19/14), ali i promjene drugih propisa kojima se uređuju radni odnosi i određena prava i obveze u vezi s radnim odnosima koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2014. do sada, nastupile su značajne promjene u tom području te u djelovanju inspektora rada u nadzoru primjene tih propisa. Najznačajnije promjene odnose se na poduzimanje savjetodavnih, upravnih i prekršajnih mjera inspektora rada.

Summary:
When the Labour Act (Official Gazette no. 93/14) entered into force, the Law on Labour Inspectorate (Official Gazette no. 19/14), as well as changes in regulations governing labour relations and certain rights and obligations in connection with labor relations which took effect from 1 January 2014 to date, brought significant changes in this area and the work of labour inspectors in monitoring the application of these regulations. The most significant changes relate to advisory, administrative and misdemeanor measures of labour inspectors.

Ključne riječi: ovlasti inspektora rada, upravne mjere, prekršajne odredbe

Ilija Tadić, dipl. iur.
ravnatelj Inspektorata rada

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 349.2:342.9

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

SINDIKALNI POVJERENICI I RADNIČKA VIJEĆA-UREĐIVANJE ODNOSA I POSEBNA RADNOPRAVNA ZAŠTITA

U članku se objašnjava uloga i načina sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavca, omogućeno kroz djelovanje sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća, s naglaskom na zakonsku zaštitu koju pritom uživaju.

SAŽETAK:
Suvremeno radno pravo, pored ostalog, počiva i na načelima i pravima slobode udruživanja (koalicije) radnika i poslodavaca te na načelu sudjelovanja (participacije) radnika u odlučivanju kod i sa poslodavcem. Navedena načela se isprepliću i nadopunjuju.
U skladu s Ustavom države, univerzalnim i regionalnim vrelima prava, Zakon o radu (NN 93/14), ta načela konkretizira kroz i putem sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća.
Bitne karakteristike, sličnosti i razlike navedenih subjekata predstavlja sadržaj ovoga rada.

Summary:
The modern labour law, among other things, is based on the principles and rights of freedom of association (coalition) of employers and workers, as well as on the principle of participation of employees in decision-making at and with the employer. These principles are intertwined and complementary.
In accordance with the Constitution of the country, and with the universal and regional sources of law, the Labour Act concretize these principles through union representatives and works councils.
The essential characteristics, similarities and differences of those entities represent the content of this paper.

Ključne riječi: sindikalni povjerenik, radničko vijeće, načela, sličnosti i razlike

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 331.105.44

Snježana Baloković, dipl. iur.

POSEBAN UPRAVNI POSTUPAK U MIROVINSKOM OSIGURANJU

Članak obrađuje poseban upravni postupak koji se provodi pri ostvarivanju prava u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i mogućnost korištenja pravnih lijekova, odnosno zaštitu stranke u postupku pred tijelima nadležnim za odlučivanje o pravima iz mirovinskog osiguranja.

SAŽETAK:
Zakon o mirovinskom osiguranju, kao opći materijalno-pravni propis koji uređuje vrlo specifično područje ujedno sadrži i posebne postupovne odredbe za ostvarivanje prava u okviru mirovinskog osiguranja. U postupku ostvarivanja prava osigurava se dvostupnost rješavanja u javnoj ustanovi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima iz mirovinskog osiguranja, kao i sudska zaštita. Supsidijarno se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku prema izričitoj odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju. Ovo je samo jedan od velikog broja posebnih upravnih postupaka koji su regulirani posebnim propisima, iako novi Zakon o općem upravnom postupku iz 2009. godine sadrži odredbu prema kojoj se taj propis primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drugačije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako nije protivno temeljnim odredbama i svrsi Zakona o općem upravnom postupku. Veliki broj posebnih postupaka poprilično komplicira postupanje i dovodi do pravne nesigurnosti u upravno-pravnom postupanju, pa ovaj članak analizira mogućnost redukcije određenih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, uz izravnu primjenu Zakon o općem upravnom postupku.

Summary:

Namely, Pension Insurance Act regulates conditions for acquiring the entitlements within pension insurance scheme, as well as the procedure for acquiring those entitlements. According to the provisions of the mentioned Act, special procedure is primarily applicable, while the Act on General Procedure is treated as subsidiary legislation. The procedure is two-instance, bur within the same public institution, Croatian Pension Insurance Institute. The third instance is Administrative Court. Special procedure within the pension insurance scheme, as well as other special procedures is not necessary, since the general act regulates all issues of administrative procedure and only some peculiarities may be prescribed by special legislation. This could lead to legal uncertainty and complications in legal treatment. Therefore, the aim of this article is emphasising the situation and finding the possibility to reduce some provisions of the Act on Pension Insurance, where provisions of general administrative procedure can be applied, since general provisions should have priority.

Ključne riječi: posebni upravni postupak, opći upravni postupak, redovni i izvanredni pravni lijekovi u posebnom upravnom postupku, pravo na mirovinsko osiguranje i prava iz mirovinskog osiguranja

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 368.914

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

NAČELA EUROPSKIH PRAVNIH PROPISA U KONTEKSTU PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA RADNIKA U HRVATSKOJ

Člankom se pruža objašnjenje o utjecaju načela europskih pravnih propisa iz oblasti obveznog zdravstvenog osiguranja na prava iz zdravstvenog osiguranja radnika koji su zaposleni kod poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i koji s te osnove imaju utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

SAŽETAK:
Uredbom 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i provedbenom Uredbom 987/2009, koje od dana pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska primjenjuje direktno i u cijelosti, propisana su načela koja u oblasti obveznog zdravstvenog osiguranja direktno utječu na ostvarivanje određenih prava radnika zaposlenih kod poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji s te osnove imaju utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Osnovna načela Uredbi, načelo asimilacije činjenica te načelo zbrajanja razdoblja osiguranja, utječu na taj način na pravo radnika na bolovanje, rodiljni dopust, status u obveznom zdravstvenom osiguranju nakon prestanka radnog odnosa i neka druga prava.
Do primjene istih načela doći će u onim slučajevima u kojima postoji takozvani prekogranični element koji uključuje najmanje dvije države članice, kao primjerice u slučaju kada je radnik, prije zasnivanja radnog odnosa u Hrvatskoj, bio u radnom odnosu u drugoj državi članici Europske unije, u kojem slučaju će radni odnos i status u obveznom zdravstvenom osiguranju u drugoj državi članici utjecati na određena njegova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja mu pripadaju temeljem radnog odnosa u Hrvatskoj.

Summary:
Regulation 883/2004 on the coordination of social security systems, and implementing Regulation 987/2009, which from the date of accession to the European Union the Republic of Croatia, applies directly and completely, prescribes the principles in the field of compulsory health insurance which directly affect the exercise of certain rights of employees employed by employers based in Croatia, who on that account have status of insured persons of the Croatian Institute for Health Insurance.
The basic principles of the Regulation, the principle of assimilation of facts and the principle of aggregation of insurance periods, all affect the right of employees on sick leave, maternity leave, the status of the compulsory health insurance after termination of employment, aswell as some other rights.

Ključne riječi: koordinacijske uredbe, zdravstveno osiguranje, radni odnos

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 369.22

Marija Butković, dipl. iur.

PRAVA I OBVEZE FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Članak se odnosi na zaštitu, prikupljanje i obradu osobnih podataka, s primjerima iz domaće sudske prakse. S obzirom na važnost teme i u kontekstu radnog prava, u nastavku preporučamo pročitati više.

SAŽETAK:
Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja ""Europskim danom zaštite osobnih podataka"". Svrha zaštite osobnih podataka jest zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Summary:
The right to protection of personal data is one of the fundamental rights of every human being. In order to raise public awareness about the right to protection of personal data, the Council of Europe with the support of the European Commission, declared January 28 as the ""European day of protection of personal data"". The purpose of personal data protection is the protection of privacy and other human rights and fundamental freedoms in collecting, processing and using the personal data. The protection of personal data in the Republic of Croatia is guaranteed to every natural person regardless of nationality and place of residence, as well as regardless of race, color, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth, education, social status or other characteristics.

Ključne riječi: osobni podaci, prikupljanje i obrada osobnih podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka

Marija Butković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 342.721

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? TRŽIŠTE RADA

U članku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu je odabrano pet priopćenja za javnost; izravno se tiču tržišta rada, pokazujući kretanja na njemu. Prvo priopćenje pruža podatke o integriranju druge generacija useljenika u EU na tržištu rada; drugo priopćenje sadrži podatke o zapošljavanju IKT-stručnjaka u zadnjih pet godina; treće priopćenje sadrži podatke o brzo rastućim poduzećima; četvrto priopćenje sadrži podatke o broju zrakoplovnih putnika u EU; peto priopćenje sadrži podatke o udjelu žena u nastavnom kadru u EU.

Summary:
The paper selected five press releases; directly related to the labor market, demonstrating movement on it. First report provides information on the integration of second-generation immigrants in the EU labor market; second statement contains information about the employment of ICT experts in the last five years; third statement contains information on the rapidly growing businesses; Fourth statement contains information on the number of airline passengers in the EU; fifth release contains data on the percentage of women in the teaching personnel in the EU.

Ključne riječi: Eurostat, tržište rada, statistika

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 331.55