Krivotvorenje diplome/svjedodžbe u sudskoj praksi

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Plaćeni slobodan dan radnika zbog darivanja krvi

Akcije i čin darivanja krvi uobičajene su životne situacije kojima radnici rado streme jer na taj način ostvaruju pravo na oslobođenje od obveze rada, pod zakonskim uvjetima, a u trajanju određenom (najčešće) kolektivnim ugovorom, izvan zakonskih okvira po pitanju maksimalnog broja slobodnih dana plaćenog dopusta.

Sažetak:
Oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće, specifično je pravo radnika, skopčano uz određene životne situacije općenito definirane ili nabrojane u zakonskom propisu.
Darivanje krvi prvenstveno je humani čin, kojom prilikom darovatelji ne ostvaruju novčanu ili drugu naknadu financijske prirode, slijedom čega im zakonodavac priznaje druga prava: opravdani izostanak s rada ukoliko je darivanje radnim danom, naknadu plaće, slobodan dan ili dane.
Autor u ovome radu prikazuje cjelokupan institut plaćenog slobodnog dana radnika uslijed okolnosti da je na određenom mjestu i u određeno vrijeme, neovisno od poslodavca, ali uz njegovo znanje i prethodno najavu, darovao krv.
U zaključku se ukazuje na činjenicu da su povlastice što se priznaju radnicima zbog darivanja krvi različitog karaktera, da plaćeni slobodni dan nije istoznačnica za plaćeni dopust, kao i da darivanje jedinstvene ljudske tekućine za koju nema zamjene u obliku drugih, umjetnih pripravaka, u vezi rada proizvodi isključivo pozitivne učinke za radnike u radnom odnosu.

Summary:
Exemption from the obligation to work with remuneration is a specific right of workers, coupled with certain life situations generally defined or enumerated in a legal regulation.
Blood donation is primarily a humane act, whereby donors do not receive financial or other compensation of a financial nature, whereby the legislator grants them other rights: justified absence from work, if the donation is a workday with paycheck, a day off or days off.
In this paper the author presents the entire institute of paid day off due to the fact that he donated blood at a certain place and at a certain time, independently of the employer, but with his knowledge and prior announcement.
The conclusion points to the fact that the benefits accorded to workers for donating blood are of different nature, that paid day off is not an equivalent to paid leave, and that the donation of unique human fluid for which there is no substitute in the form of other, artificial preparations in connection with work produces only positive effects for employees.

Ključne riječi: darivanje krvi, slobodan dan, plaćeni dopust, izostanak s rada, važne osobne potrebe

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 331.34

Sabina Dugonjić, dipl. iur.

Aktualna pitanja kod osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu

U članku se obrađuje institut osobno uvjetovanog otkaza. Autorica ovaj otkaz obrađuje sa  aspekta samih razloga za otkaz i obrazloženja odluke o otkazu ugovora o radu. Posebno je obrađeno pitanje osobno uvjetovanog otkaza kroz sudsku praksu. To stoga što kroz sudsku praksu možemo jasno razaznati što se sve priznaje kao opravdan razlog za otkaz i pod kojim uvjetima, ali i isto tako u kojim situacijama se poslodavac ne može pozivati na radnikovu nesposobnost kod neizvršavanja obveza iz radnog odnosa.  

Sažetak:

Zakon o radu  razlikuje više vrsta redovitih otkaza ugovora o radu. Tako pored poslovno uvjetovanog otkaza, otkaza zbog skrivljenog ponašanja i nezadovoljavanja na probnom radu, zakon poznaje i osobno uvjetovani otkaz. Razlog za opravdan osobno uvjetovani otkaz poslodavac može imati ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. Kod tog otkaza, kao i kod ostalih redovitih vrsta otkaza, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz određeni ili ugovoreni otkazni rok.  

Summary:
The Labour Act distinguishes between several types of regular termination of employment contract. Thus, in addition to dismissal due to business reasons, dismissal due to the worker's misconduct and dismissal due to dissatisfaction with probation, the Act also regulates dismissal due to personal reasons. An employer may have a reason for legitimate dismissal due to personal reasons if the worker is not capable of fulfilling his or her employment-related duties because of some permanent characteristics or abilities. In the case of such dismissal, as with other regular types of dismissal, the employer may terminate the employment contract with a fixed or agreed notice period.

Ključne riječi: osobno uvjetovani otkaz, obrazloženje otkaza, sudska praksa

Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.

Disciplinski postupak i načelo ne bis in idem

U ovome radu, nakon kratkoga generalnog izlaganja o pravnoj prirodi i obilježjima disciplinske odgovornosti, iznose se novija stajališta iznesena u praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) vezana za primjenu načela ne bis in idem, kao i primjere s time povezane hrvatske pravne prakse. Analizirane su i novosti koje u tom pogledu donosi presuda ESLJP-a u predmetu A. i B. protiv Norveške. Ujedno je predložen inter-pretativni pristup koji smatramo prikladnim kod primjene navedenog načela u disciplinskom postupku. 

Sažetak:
U kontekstu evolucije novije prakse Europskog suda za ljudska prava u ostvarivanju načela ne bis in idem, razmotrena je situacija u kojoj, zbog istog djela, pored kaznene ili prekršajne postoji i disciplinska (stegovna) odgovornost počinitelja. Autor zaključno iznosi interpretativni pristup koji smatra adekvatnim kod primjene ovog načela u postupku zbog povrede službene dužnosti.

Summary:
In the context of the evolution of recent case law of the European Court of Human Rights in the implementation of the ne bis in idem principle, a situation has been considered in which, for the same offense, in addition to a criminal or misdemeanor, there is a disciplinary liability of the perpetrator. The author concludes with an interpretative approach that he considers to be adequate for the application of this principle in proceedings regarding breach of official duty.

Ključne riječi: načelo ne bis in idem, postupak zbog povrede službene dužnosti (disciplinska/stegovna odgovornost), kazneni i prekršajni postupak, Europski sud za ljudska prava

Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.
Upravni sud u Rijeci, sudac i predsjednik suda

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 349.2 (4-6EU)

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Novi Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima

Odgojno-obrazovni radnici u obrazovno-nastavnom procesu imaju značajnu ulogu koja se često zanemaruje i pri čemu se nerijetko događa da se adekvatno ne stimuliraju i materijalno nagrađuju za svoj doprinos. Kako bi se ispravili ti nedostatci potrebno je bilo izvršiti određene normativne zahvate u tom području i to kroz donošenje novog podzakonskog propisa, odnosno Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima, kojim se utvrđuju razine i odgovarajuća zvanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, te uvjeti i način njihova napredovanja u zvanja. Novi pravilnik je stupio na snagu, te će shodno tome, u nastavku teksta biti više riječi o toj tematici, a ujedno i ukazati na određene manjkavosti novog podzakonskog rješenja.

Sažetak:
Nakon dužeg vremenskog razdoblja napokon je donesen novi Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, te učeničkim domovima koji je stupio na snagu 17.7.2019., a kojim se detaljnije uređuje to pravno područje koje je bilo neopravdano zapostavljeno, kako bi se stvorili potrebni preduvjeti koji će odgojno-obrazovnim radnicima omogućiti bolji profesionalni i materijalni položaj.

Summary:
After a long period of time, a new Ordinance on the Promotion of Teachers, Professional Associates and Principals in Primary and Secondary Schools and Student Homes was finally adopted and entered into force on 17.7.2019, regulating in more detail this legal area which was neglected, in order to create the necessary preconditions that will enable the educational staff to have a better professional and material position.

Ključne riječi: napredovanje odgojno – obrazovnih radnika, vrednovanje rada, postupak napredovanja

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 331.225: 371.15

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Trendovi u mirovinskim reformama u Srednjoj i Istočnoj Europi nakon 1990-ih

U Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE), potreba za mirovinskom reformom pojavila se tijekom razdoblja tranzicije od planskog prema tržišnom gospodarstvu. Unatoč brojnim teškoćama ponajviše uzrokovanim gospodarskom tranzicijom, mirovinski sustavi zemalja Srednje i Istočne Europe uspjeli su izbjeći pojave neisplate mirovina. Daljnje promjene mirovinskih sustava trebati će težiti poboljšanju financijske održivosti ali i povećanju iznosa mirovina.

Sažetak:
U članku se izlaže stanje s mirovinskim reformama u zemljama Srednje i Istočne Europe. Rad započinje opisom početka razvoja mirovinskog osiguranja, nakon čega se pozornost posvećuje provedbi mirovinskih reformi i njihovim preusmjeravanjem uslijed gospodarske krize. Iako su učinci uvođenja kapitaliziranog mirovinskog osiguranja bili prilično pozitivni, više zemalja je zaustavilo ili zamrznulo uplate u taj oblik osiguranja. U članku se nakon iznošenja nekoliko učinaka mirovinskih reformi, daje kraći osvrt na organizaciju tijela nadležnih za provedbu mirovinskog osiguranja. Mirovinska reforma je izuzetno složena zadaća koja zahtjeva veliku pozornost i uključenost širokog kruga sudionika. 

Summary:
The article presents the situation with pension reforms in the countries of Central and Eastern Europe. The paper begins by describing the commencement of the development of pension insurance, after which attention is paid to the implementation of pension reforms and their reorientation in the wake of the economic crisis. Although the effects of introducing capitalized (fully funded) pension insurance have been quite positive, several countries have stopped or frozen payments into this form of pension insurance. After presenting several effects of pension reforms, the article provides a brief overview of the organisation of bodies responsible for implementing pension insurance. Pension reform is an extremely complex task that requires a lot of attention and involvement of a wide range of participants.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Srednja i Istočna Europa, reforme, socijalna politika

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 368.914 (4-11)

Alan Vajda, mag. iur.

Analiza odredbi novog Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji

Navedenim tekstom prikazujemo Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji koji je objavljen u Narodnim novinama broj  66/19., time da je navedenog zakona započela 17. srpnja 2019. godine.

Sažetak:
Donošenjem Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji omogućeno je reguliranje boravka državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji sukladno odredbama Direktive Vijeća 2004/38/EZ od 29. travnja 2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice.

Summary:
Adoption of the Act on the nationals of the Member States of the European Economic Area and their families enables the residence of citizens of EEA Member States and their families in accordance with the provisions of Council Directive 2004/38/EC of 29 April 2004 on the rights of Union citizens and their families on freedom of movement and residence in the territory of a Member State.

Ključne riječi: Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, boravak, sloboda kretanja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 342.72 (4)