Časopis Radno PRAVO - Broj: 09/23 (Rujan 2023.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Ograničenja i zabrane prilikom ugovaranja probnog rada

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Vrijeme provjeravanja radnih kvaliteta novo zaposlenog radnika uz istovremeno nastojanje istog radnika da se privikne na poslodavca i zahtjeve novog radnog mjesta obilježeno je stanovitim ograničenjima i zabranama za poslodavca od trenutka postignutog sporazuma o sklapanju ugovora o radu pod odgodnim uvjetom zadovoljavanja na probnom radu.

Sažetak:
Prilikom posljednje redakcije instituta probnog rada u okviru hrvatskog radnog zakonodavstva dotjerane su i norme što uređuju ključne elemente početnog provjeravanja i odmjeravanja odnosa snaga između poslodavca i radnika prilikom kreiranja međusobnog ugovornog odnosa.
Osmišljen kao pravo poslodavca probni rad sve više postaje koloplet njegovih obveza u okviru kojih mora voditi računa o pravima radnika i zakonskim ograničenjima, odnosno zabranama, kako bi izbjegao potencijalne prekršajne sankcije u slučaju da se ogriješio o zakonske norme. Jedina objektivna prednost je otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu, zbog kraćeg otkaznog roka, izostanka obveze detaljnog obrazlaganja temelja za otkaz i sada jasno definiranog roka u kojemu je moguće izjaviti odluku o otkazu radniku.
U radu su istaknuta sva ograničenja što se tiče probnog rada i određene zabrane koje utječu na formiranje odluke o ugovaranju probnog rada te provedbe instituta u život, inicijalno s ciljem zaštite stanovitih prava poslodavca, premda u konačnici u značajnoj mjeri usmjerenih ka proklamiranoj zaštiti radničkih prava.
Zaključno se ukazuje  kako institut probnog rada u cjelini sadrži brojne specifičnosti, da su s aspekta nomotehnike posljednjom novelom zakonskog teksta precizirani stanoviti detalji, omogućeno produžavanje probnog rada uz zadržavanje zabrane maksimalnog trajanja, naglašena potreba sporazumom poslodavca s radnikom oko ključnih elemenata i istaknuta zabrana opetovanog sklapanja s klauzulom probnog rada, izričito u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Summary:

During the last redaction of the institute of contracted trial work within the Croatian labor legislation framework, the norms regulating the key elements of the initial verification and assessment of the balance of power between the employer and the employee during the creation of a mutual contractual relationship were refined.
Conceived as an employer's right, trial work is increasingly becoming a set of his obligations within which he must take into account the rights of workers and legal restrictions, i.e. prohibitions, in order to avoid potential misdemeanor sanctions if he violates legal norms. The only objective advantage is employment termination due to dissatisfaction with worker during probationary period, shorter notice period, the absence of the obligation to provide a detailed explanation of the grounds for dismissal, and the now clearly defined deadline in which it is possible to announce the decision to dismiss the employee.
The paper highlights all the limitations regarding probationary work and certain prohibitions that affect the formation of the decision on contracting probationary work and the implementation of the institute, initially with the aim of protecting certain rights of the employer, although ultimately to a significant extent directed towards the proclaimed protection of workers' rights.
In conclusion, it is indicated that the institute of contracted trial work contains numerous specificities, that from the aspect of nomotechnics, the latest amendment to the legal text specified certain details, made it possible to extend the probationary period while retaining the prohibition of the maximum duration, emphasized the need for an agreement between the employer and the employee regarding key elements and highlighted prohibition of repeated contracts with a trial work clause, specifically in the case of entering into new contract under modified conditions.

Ključne riječi: probni rad, dogovor, sporazum, mogućnost produžavanja, trajanje, razmjernost

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.106.2

 

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 09/23 - ostali članci

Krešimir Rožman, mag. iur.

Predmet kolektivnog ugovora

Autor u članku obrađuje predmet kolektivnog ugovora na način na koji ga definira Zakon o radu. Također, navodi što iz posebnih zakona može biti  predmet kolektivnog ugovora. Isto tako, analizira što ne može sadržavati kolektivni ugovor, odnosno koja prava se ne mogu ugovarati. 

Sažetak: 

Predmet kolektivnog ugovora generalno regulira članak 192. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Odluka Ust. suda RH) koji propisuje da se kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Također, kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Summary:

The subject of a collective agreement is generally regulated by article 192 of the Labour Act (Official Gazette 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia) which stipulates that the collective agreement regulates the rights and obligations of the parties who concluded that contract, and it may also contain legal rules governing the conclusion, content and termination of employment relationships, social security issues and other issues from or related to the employment relationship. Also, the collective agreement may contain rules on the composition and procedure of bodies authorized for the peaceful resolution of collective labour disputes.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, obveznopravni dio, normativni dio, Zakon o radu, posebni zakoni, povoljnije pravo, nepovoljnije pravo 

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 391:21

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Reguliranje sezonskog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj

S obzirom da je u Republici Hrvatskoj obavljanje turističke djelatnosti većinom sezonskog karaktera (iako se sve više stvaraju preduvjeti za ostvarenje cjelogodišnje turističke sezone) i potreba za zapošljavanjem sezonskih radnika najčešće traje samo određeno vremensko razdoblje (sezonsko zapošljavanje). Upravo radi te specifičnosti, zakonski je drugačije uređen rad sezonskih radnika. Shodno tome, u nastavku teksta obradit će se tematika sezonskog zapošljavanja, u skladu s pozitivnim zakonodavstvom.

Sažetak:
U Republici Hrvatskoj turizam i dalje predstavlja značajnu gospodarsku granu, čiji prihodi imaju velik udio u nacionalnom proračunu. Za uspješno obavljanje turističke djelatnosti, posebno u sezonalnom razdoblju, neophodni su stručni i kvalitetni sezonski radnici, a koje je u posljednje vrijeme sve teže pronaći. Poslodavci prilikom sezonskog zapošljavanja, odnosno zasnivanja radnog odnosa sa sezonskim radnicima moraju voditi računa o zakonskim pravilima koja reguliraju takav oblik rada.

Summary:
In the Republic of Croatia, tourism continues to represent an important economic branch, whose revenues account for a large share of the national budget. For the successful performance of tourist activities, especially in the seasonal period, professional and high-quality seasonal workers are necessary, and these are becoming increasingly difficult to find recently. When employing seasonal workers, that is, when establishing an employment relationship with seasonal workers, employers must take into account the legal rules that regulate this form of work.

Ključne riječi: sezonski radnik, poslodavac, ugovor o radu za stalne sezonske poslove, neoporezivi primici sezonskih radnika

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.106.27

Ivan Antić, mag. iur.

Nova zakonodavna rješenja i tendencije u sustavu mirnog rješavanja sporova

U članku se analizira i iznosi prikaz zakonodavnih i provedbenih rješenja koja predstavljaju novosti u normativnom uređenju sustava mirnog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te kao takve pokazuju opredjeljenje za snažnijom državnom regulacijom.

Sažetak: 
Zakonom o mirnom rješavanju sporova uvode se novosti u pogledu institucionalnog oblikovanja sustava mirnog rješavanja sporova. Zakonske odredbe vezane uz Centar za mirno rješavanje sporova i ostale institucije za medijaciju te medijatore pokazuju opredjeljenje za snažnijom državnom regulacijom sustava rješavanja sporova. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o mirenju koji je do sada uređivao pitanja vezana uz medijaciju kao specifičan postupak i metodu rješavanja sporova. Odredbe kojima se uređuje medijacija u bitnome se nisu mijenjale te one i dalje čine većinu sadržaja zakona kojim se uređuje mirno rješavanje sporova u građanskim, trgovačkim, radnim, obiteljskim, upravnim i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati. Pored sadržajnih i nomotehničkih nedostataka zakona, aktualizira se i pitanja njegove praktične primjene u pogledu sankcija za neizvršavanje dužnosti pokušaja mirnog rješavanja spora i pravila o troškovima medijacije.

Summary:
The Law on peaceful settlement of disputes introduces innovations regarding the institutional design of the peaceful dispute resolution system. Legal provisions related to the Center for Peaceful Dispute Resolution and other institutions for mediation and mediators show a commitment to stronger state regulation of the dispute resolution system. With the entry into force of this Law, the Law on mediation, which until now regulated issues related to mediation as a specific procedure and method of dispute resolution, ceases to be valid. The provisions regulating mediation have not changed significantly and they still make up the majority of the content of the law regulating the peaceful resolution of disputes in civil, commercial, labor, family, administrative and other disputes about rights that the parties can freely dispose of. 

Ključne riječi: Zakon o mirnom rješavanju sporova, Zakon o mirenju, medijacija, Centar za mirno rješavanje sporova

Ivan Antić, mag. iur.
Hrvatska udruga za medijaciju

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 313:31

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.; doc. dr. sc. Jakob Nakić, dip. iur.

Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika: odabrana pitanja

U članku se analiziraju odabrana pitanja vezana uz problematiku plaća i drugih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj, potaknuta nedavnim tzv. bijelim štrajkom.

Sažetak:

Nakon višedesetljetne marginaliziranosti, problematika plaća u sudovima se u posljednjih nekoliko mjeseci popela na sam vrh liste pravno-političkih problema pravosuđa. Plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređena su Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika. Polazeći od teze kako ovaj vid materijalnog osiguranja može predstavljati značajnu formalnu garanciju individualne nezavisnosti nositelja pravosudnih funkcija, autori će uz kratku genezu spora do donošenja Odluke o proglašenju Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023.) otvoriti pitanje je li država ostvarila svoju obvezu da uskladi opći/javni interes građana na učinkovito pravosuđe i oživotvorenje načela vladavine prava, s postizanjem financijskog integriteta pravosudnih dužnosnika.

Summary:

The paper deals with the most current topic in the field of judicial authority. After decades of marginalization, the issue of salaries in the courts has risen to the very top of the list of legal and political problems of the judiciary in the last few months. Salaries and other material rights of judicial officials in the Republic of Croatia are regulated by the Law on Salaries and Other Material Rights of Judicial Officials. Starting from the thesis that this form of material security can represent a significant formal guarantee of the individual independence of the holders of judicial functions, the authors will, along with a brief genesis of the dispute, until the adoption of the Decision on the Promulgation of the Law on Amendments to the Law on Salaries of Judges and Other Judicial Officials (which entered into force on 1 July 2023) open the question of whether the state has fulfilled its obligation to harmonize the general/public interest of citizens in effective justice and the revival of the rule of law principles, with the achievement of the financial integrity of judicial officials.

Ključne riječi: plaće, pravosudni dužnosnici, štrajk

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur. 
doc. dr. sc. Jakob Nakić, dipl. iur. 

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.2 (094)

mr. sig. Vitomir Begović

Pokazatelji o ozljedama na radu za 2022. godinu

U članku se prezentiraju  aktualni pokazatelji o ozljedama na radu, smrtnim ozljedama i preminulima na radu, kadrovskim resursima u području inspekcije zaštite na radu i pružanju usluge medicine rada, te se predlažu odgovarajuće mjere u cilju prevencije, unapređivanja kulture sigurnosti  i zdravlja na radu.

Sažetak:
U ovom preglednom članku prikazane su ozljede na radu u Republici Hrvatskoj koje su se dogodile u 2022. godini. Kao izvor podataka, korišteni su podaci o prijavama ozljeda na radu dostavljenim Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Temeljem navedenog statističku obradu podataka za potrebe Eurostata (Europska statistička organizacija), izvršio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prikupljeni su i podaci  Državnog inspektorata  i HZZO. Uz komentare autor daje i određene prijedloge.

Summary:
In this article, injuries at work in the Republic of Croatia that occurred in 2022 are presented. As a data source, data on reports of occupational injuries submitted to the Croatian Health Insurance Institute were used. On the basis of the above, statistical processing of data for the needs of Eurostat (European Statistical Organization) was carried out by the Croatian Institute of Public Health. Data from the State Inspectorate and HZZO were also collected. Along with the comments, the author also makes certain suggestions.

Ključne riječi: ozljede na radu, inspekcija zaštite na radu, medicina rada 

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.46

Alan Vajda, mag. iur.

Provedba mjera evakuacije i spašavanja - prava i obveze radnika i poslodavaca

Navedenim stručnim člankom dajemo prikaz provedbe mjera evakuacije i spašavanja prema odredbama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) i podzakonskih akata koji su na osnovi njega doneseni.

Sažetak:
Evakuacija predstavlja organizirano i samostalno kretanje ugroženih osoba prema sigurnim mjestima, korištenjem planiranih evakuacijskih putova i izlaza, time da je spašavanje osoba potrebno provesti organizirano, uvježbanim postupcima, pomoću odgovarajuće opreme i sredstava. Evakuacija i spašavanje provodi se prije, tijekom ili nakon nastanka događaja kojima su ugroženi zdravlje i život radnika i drugih prisutnih osoba, odnosno koji štete materijalnim dobrima.

Summary:
Evacuation represents the organized and independent movement of endangered persons towards safe places, using planned evacuation routes and exits, with the result that the rescue of persons must be carried out in an organized, trained manner, using appropriate equipment and means. Evacuation and rescue is carried out before, during or after the occurrence of events that threaten the health and life of workers and other persons.

Ključne riječi: evakuacija, spašavanje, evakuacijski putevi

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331.45

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Imigracijska strategija i što treba učiniti u lakšem prihvaćanju stranih radnika

U medijima u Hrvatskoj dosta se često može čuti kako je potrebno izraditi imigracijsku strategiju. Prema više procjena Hrvatska je imala ogroman broj strateških dokumenata, koji su se najčešće slabo provodili i/ili se posve zaboravilo na njih. Stoga, izrada strateškog dokumenta vezanog uz imigraciju politiku, koji se ne bi provodio, gotovo sigurno ne bi bila od prevelike koristi. U tekstu se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg snalaženja i ostanka u Hrvatskoj.

Sažetak: 
Nakon velikih emigracija iz Hrvatske koje su zabilježene u cijelom razdoblju nakon njezinog ulaska u EU, čini se kako je navedeni val odlazaka ipak smanjen i da se sve više povećava broj osoba koje dolaze raditi u Hrvatsku. Zajednička unutarnja, sigurnosna i socijalna politika EU određuje odnos i ponašanje Hrvatske prema državljanima trećih zemalja, pa tako i kada je riječ o tržištu rada. Posve je očito kako strani radnici ne otimaju mogućnosti zapošljavanja hrvatskom stanovništvu, nego rade na poslovima ili na radnim mjestima koja nisu atraktivna domaćem stanovništvu. Zbog toga trebamo ih prihvatiti kao dobri domaćini, svjesni da su nam oni itekako potrebni. 

Summary:

After the large emigrations from Croatia that were recorded in the entire period after its entry into the EU, it seems that the aforementioned wave of departure has decreased and that the number of people coming to work in Croatia is increasing. The EU's common internal, security and social policy determines Croatia's attitude and behaviour towards citizens of third countries, including when it comes to the labour market. It is quite obvious that foreign workers do not rob the Croatian population of employment opportunities, but work in jobs or workplaces that are not attractive to the local population. That is why we should accept them as good hosts, aware that we really need them.

Ključne riječi: imigracije, Hrvatska, tržište rada, nedostatak radnika

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331. 556.4