Članci

Sudjelovanje radnika u odlučivanju aktualna je i značajna pojavnost koja dobiva i svoje normativno određenje, što se vidi iz velike zakonodavne aktivnosti u Republici Hrvatskoj u zadnje vrijeme, a i iz brojnosti sudskih rješidbi koje se odnose na ovu problematiku. Naglasak je stavljen na izbor i ovlaštenja radničkog vijeća kao i predstavnika radnika u organima poslodavca, s posebnim osvrtom na javne ustanove u kulturi. Obrađeni su osnovni pojmovi i instituti koji su regulirani Zakonom o radu, Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o ustanovama, kao i nizom posebnih zakona koja uređuju djelatnosti u kulturi.

SAŽETAK

U ovom radu autor se bavi problematikom sudjelovanja radnika u odlučivanju, te u tom smislu daje pregled rješenja iz novog hrvatskog radnog zakonodavstva i prava društava. Posebna se pažnja posvećuje kompetencijama i drugim pitanjima vezanim za izbor i djelovanje radničkih vijeća.

Radničko vijeće štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom, o pitanjima važnima za položaj radnika. Uz to, radničko vijeće pazi na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika. Nadalje, radničko vijeće pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju. Nastavno, problematizira se i uvođenje instituta predstavnika radnika u organu poslodavca, te se daje prikaz rješenja koja u tom smislu postoje u posebnom zakonodavstvu koje tretira javne ustanove, posebice one u području kulture.

Ključne riječi: sudjelovanje radnika, participacija, radničko vijeće, sindikalni povjerenik, predstavnik radnika, savjetovanje, suodlučivanje

Radno pravo 7-8/2011

UDK 331.107

DRAGAN ZLATOVIĆ

VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU

U članku se analizira čl. 150. Zakona o radu o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem. Osim samog predmeta odnosno sadržaja savjetovanja, u članku se navode i posljedice do kojih može doći uslijed neprovedbe savjetovanja u skladu sa Zakonom, te se ističe nužnost istinske suradnje poslodavca i radničkog vijeća tijekom predmetnog postupka.

SAŽETAK:
Poslodavac se prije donošenja odluke važne za položaj radnika mora sa radničkim vijećem i savjetovati o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje buduće odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Pored toga na zahtjev radničkog vijeća poslodavac je dužan omogućiti održavanje sastanka s radničkim vijećem radi dodatnih odgovora i obrazloženja na izneseno mišljenje radničkog vijeća (čl. 150. st. 1. i 2. Zakona o radu).

Summary:
Prior to making a decision important for the position of an employee, an employer must consult the workers council and advise on a deliberate decision and must provide the workers' council with information relevant for making a future decision and considering its impact on the position of the employee. In addition, at the request of the workers' council, the employer is obliged to provide for a meeting with the workers' council for additional answers and explanations on the opinion of the workers' council (Article 150, paragraphs 1 and 2 of the Labour Act).

Ključne riječi: radničko vijeće, savjetovanje, namjeravana odluka, važne odluke, posljedice nesavjetovanja

Darije Hanzalek, dipl. iur.
Predsjednik Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske

Krešimir Rožman, dipl. iur.
Urednik Radnog PRAVA

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 331.105.44

Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća je složen propis koji ima sve nomotehničke oznake ali i manjkavosti na koje se ukazuje u ovom radu.

SAŽETAK:
15. siječnja 2016. stupio je na snagu Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine, br. 3/16 (objavljen 08.01.2016.)). To je podzakonski (provedbeni) propis kojega je donio ministar rada i mirovinskog sustava na temelju članka 146. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14).
Zakon o radu regulira „sudjelovanje radnika u odlučivanju"" (čl. 140.-162.), pa i ovlast ministra da „pravilnikom propisuje postupak izbora radničkih vijeća, obveznike, rokove i način dostave podataka o izbornim radničkim vijećima"".

Summary:
On January 15, 2016., the Ordinance on procedure of the selection of the works council (""Official Gazette"" 3/16 (published 08.01.2016.)) entered into force. It is executive (implementing) regulation published by the Minister of Labour and Pension System on the basis of Article 146, paragraph 3. of the Labour Act (""Official Gazette"", 93/14).
The Labour Act regulates the ""workers participation in decision making"" (Art. 140 to 162), and also the power of the Minister to ""prescribe the procedure of election of workers' councils, as well as terms and method of delivery of data on the election workers' councils"" by abovementioned Ordinance.

Ključne riječi: pravilnik, radničko vijeće, nomotehničke oznake

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 331.107

U članku se objašnjava uloga i načina sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavca, omogućeno kroz djelovanje sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća, s naglaskom na zakonsku zaštitu koju pritom uživaju.

SAŽETAK:
Suvremeno radno pravo, pored ostalog, počiva i na načelima i pravima slobode udruživanja (koalicije) radnika i poslodavaca te na načelu sudjelovanja (participacije) radnika u odlučivanju kod i sa poslodavcem. Navedena načela se isprepliću i nadopunjuju.
U skladu s Ustavom države, univerzalnim i regionalnim vrelima prava, Zakon o radu (NN 93/14), ta načela konkretizira kroz i putem sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća.
Bitne karakteristike, sličnosti i razlike navedenih subjekata predstavlja sadržaj ovoga rada.

Summary:
The modern labour law, among other things, is based on the principles and rights of freedom of association (coalition) of employers and workers, as well as on the principle of participation of employees in decision-making at and with the employer. These principles are intertwined and complementary.
In accordance with the Constitution of the country, and with the universal and regional sources of law, the Labour Act concretize these principles through union representatives and works councils.
The essential characteristics, similarities and differences of those entities represent the content of this paper.

Ključne riječi: sindikalni povjerenik, radničko vijeće, načela, sličnosti i razlike

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 331.105.44

U članku autor obrađuje kolektivni višak radnika. Analizira postupak i pokušava dati odgovore na neke dvojbene situacije iz Zakona o radu.

SAŽETAK:
Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14) različito regulira postupak otkazivanja kod pojedinih otkaza u odnosu na slučaj prestanka ugovora o radu većeg broja radnika, za koji slučaj propisuje posebnu, dodatnu proceduru.
Ako bi kod poslodavca u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorici radnika, poslodavac je dužan provesti postupak predviđen za kolektivni višak radnika propisan člancima 127. i 128. Zakona o radu, koji uključuju savjetovanje s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika, te o tome obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno.
Valja naglasiti da je postupak kod kolektivnog viška radnika u važećem Zakonu o radu ponešto pojednostavljen i skraćen u odnosu na postupak iz ranijeg Zakona o radu, ali neke nejasnoće i dvojbe ostale su i dalje.

Summary:
The Labour Act (Official Gazette, no. 93/14) differently regulates the procedure of individual termination of employment contract in case of dismissals of larger number of employees, and therefore prescribes a special procedure.
If the employer for a period of ninety days plans to dismiss at least twenty employees, of which at least five employees because of the redundancy, then the employer shall conduct the collective redundancy procedure.
It should be noted that the dismisal due to the collective redundancy, in the current Labour Law, is somewhat simplified and shortened compared to the procedure prescribed by the previous Labour Act, but some ambiguities and doubts still remained.

Ključne riječi: kolektivni višak radnika, postupak kod kolektivnog viška, savjetovanje s radničkim vijećem, kriteriji za uvrštavanje radnika u kolektivni višak, nadležna služba zapošljavanja, poslodavac s prevladavajućim utjecajem

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik Radnog prava

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 349.22

Autor u ovom radu obrađuje problematiku izbora predstavnika radnika u organu poslodavca prema postupku za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana, prema novoj radnopravnoj regulativi u Republici Hrvatskoj.

SAŽETAK:
Sustav radničkog sudjelovanja prema pravu Republike Hrvatske temelji se na članku 56. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje: ""Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću.""
Ovo ustavno pravo razrađeno je normama Zakona o radu („Narodne novine"", br. 93/14; dalje: ZOR), a dopunjuju ga pojedini posebni zakoni (lex specialis) koji uređuju određena područja, podzakonski akti, kolektivni ugovori, posebni sporazumi poslodavca i radnika te pravilnici o radu.

Summary:
The system of workers participation under the law of the Republic of Croatia is based on Article 56, paragraph 4 of the Croatian Constitution, which prescribes: ""Employees may, in accordance with law, participate in company´s decision-making.""
This constitutional right is elaborated by the provisions of the Labour Act (""Official Gazette"", no. 93/14), and supplemented by certain special laws (lex specialis) which regulate certain areas, by-laws, collective agreements, special agreements of the employer and employees and employment rules.

Ključne riječi: predstavnik radnika, radničko vijeće, radno pravo

Dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
Viši predavač i pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 331.107

Elektronički postupak, ne samo elektroničko glasovanje, budućnost je postupka izbora predstavnika radnika u radničko vijeće.

SAŽETAK:
Elektroničko glasovanje danas je iznimka od općeg pravila provedbe postupka izbora za radničko vijeće na klasičan način, neposrednim i pisanim glasovanjem, osobno, pred nadležnim izbornim tijelom.
Uvjeti za elektroničko glasovanje su mogućnost takvog načina glasovanja i neposredne provedbe postupak izbora za radničko vijeće, osigurava potreban stupanj tajnosti, privatnosti glasačima te odluka i nalog izbornog odbora o provedbi izbora elektroničkim putem.
Autor u ovome radu iznosi mogućnosti uređenja i provedbe postupka izbora za radničko vijeće uporabom suvremenih sredstava rada i komuniciranja, uz naglasak na osiguranje tajnosti i neposrednosti glasovanja te racionalizaciji troškova postupka za poslodavca i sve druge aktere procesa.
Zaključno je izražen zahtjev za pojednostavljenjem postupka izbora radničkog vijeća kroz propisivanje elektroničkog glasovanja i cijelog postupka izbora, de lege ferenda, u što bližoj budućnosti.

Summary:
Electronic voting today is an exception to the general rule of procedure of choice for workers' councils in the traditional manner, the direct and written ballot, in person, before the relevant constituencies.
The conditions for electronic voting have the possibility of this way of voting and direct conduct of the election procedure for workers' councils, provides the necessary degree of confidentiality, privacy for voters and decision and order of the election committee on the implementation of the election electronically.
The author of this paper is able to design and implementation of the procedure of choice for the workers' council by using modern means of work and communication, with an emphasis on ensuring secrecy and directness of voting and rationalization costs relating to the employer and all other actors in the process.
Finally, a demand for simplifying the procedure for the selection of the works council through regulation of electronic voting and the whole selection procedure, de lege ferenda, in the near future.

Ključne riječi: elektroničko glasovanje, radničko vijeće, tajnost glasovanja, izborna tijela

Mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 349.2:004

Autor u članku nudi pregled odredbi novih pravilnika koji se odnose na postupak izbora predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor i u vijeće radnika Europskog društva i Europske zadruge, odnosno u pregovarački odbor i u Europsko radničko vijeće

SAŽETAK:
Nakon više od godinu dana od stupanja na snagu Zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i u EZ (SCE) i Zakona o europskim radničkim vijećima ""NN"" 93/14, ministar rada i mirovinskog sustava donio je dva provedbena (podzakonska) akta koji se odnose na postupak izbora predstavnika radnika iz RH u pregovarački odbor i u vijeće radnika Europskog društva i Europske zadruge, odnosno u pregovarački odbor i u Europsko radničko vijeće (""NN"" 89/15). Predmet ovoga rada je osvrt na te propise.

Summary:
More than a year ago, when Act on participation of workers in decision-making in the European company (SE) and EC (SCE) and the Act on European Works Councils ""Official Gazette"" 93/14 entered into force, Minister of Labour and Pension System adopted two implementing (bylaws) acts which relate to the procedure for the election of workers' representatives from the Republic of Croatia in the negotiating committee and workers council of the European Company and European Cooperative Society, and the bargaining committee and the European Works Council (""Official Gazette"" 89/15). Review of these regulations is the subject of this article.

Ključne riječi: sudjelovanje radnika u odlučivanju, europsko društvo, europska zadruga, pregovarački odbor, vijeće radnika, europska radničko vijeće, pravilnik.

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 331.105.44

Autor u članku obrađuje pojam predstavnika radnika u organu poslodavca, kao institucionalizirani oblik sudjelovanja radnika u donošenju odluka koje se odnose na poslovanje poslodavca.

SAŽETAK:

Zakon o radu predviđa više oblika sudjelovanja radnika u odlučivanju. Osim putem radničkih vijeća i na skupu radnika, radnici mogu sudjelovati u odlučivanju o važnim pitanjima iz djelatnosti poslodavca i putem predstavnika u organu koji nadzire vođenje poslova. Pravo na predstavnika u organu koji nadzire vođenje poslova ostvaruju radnici zaposleni u trgovačkim društvima, zadrugama i javnim ustanovama, pod uvjetom da u tim pravnim osobama postoji nadzorni organ. Kod trgovačkog društva ili zadruge to je nadzorni odbor, upravni odbor ili neko drugo odgovarajuće tijelo, dok je u javnoj ustanovi riječ u pravilu o upravnom vijeću. Radnici ostvaruju pravo na sudjelovanje u odlučivanju neovisno o tome koliko je radnika zaposleno kod poslodavca. O osobi koja će predstavljati radnike u organu koji nadzire vođenje poslova odlučuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno skup radnika. Poslodavac je dužan obaviti sve potrebne predradnje kako bi omogućio sudjelovanje predstavnika radnika u organu koji nadzire vođenje poslova. To prije svega podrazumijeva da se osnivačkim aktom poslodavca predvidi da jedan član organa koji nadzire vođenje poslova bude predstavnik radnika. Zakonom o radu nije propisano trajanje mandata predstavnika radnika u organu poslodavca. Ono je uređeno pravilima koja propisuju mandat i za sve ostale članove tog organa. Predstavnik radnika u organu poslodavca može biti opozvan prije isteka mandata. Opoziv se provodi na isti način na koji je proveden i izbor. Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca.

Summary:

The Labour Act provides several forms of labour participation in decision-making. Besides in workers' councils and employee assemblies, employees can take part in decision-making on important issues related to the employer's business activities through their representative in the supervisory body of the undertaking. The right to a representative have employees employed in companies, cooperatives and public institutions, provided that these legal entities have a supervisory body. In a company or a cooperative the supervisory body is the supervisory board, board of directors or other appropriate body, while in the public institutions it is the administrative council. The employees have the right to a representative regardless of how many employees are employed in the undertaking. The workers' council decides who will be employees' representative. In case that the workers' council is not established the decision is made by the employees' assembly. The employer is obliged to carry out all the necessary steps to ensure the participation of employees' representative in the supervisory body. Namely, that means the obligation to provide a seat for the employees' representative in the founding act of the undertaking. The Labour Act does not proscribe the duration of the mandate of employees' representative. The mandate is governed by the special legislative provisions for each legal entity. Employees' representative may be revoked. The revocation is carried out in the same way as the nomination. The employment contract of the employees' representative in the supervisory body can be cancelled only with the consent of the workers' council.

Ključne riječi: predstavnik radnika u organu poslodavca, sudjelovanje radnika u odlučivanju, Zakon o radu, Zakon o trgovačkim društvima

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2015

UDK: 331.105

Autorica se u ovom radu bavi perspektivama pravne zaštite informatičkom privatnosti zaposlenika u širem i užem smislu u Europi s posebnim naglaskom na automatsku obradu osobnih podataka zaposlenika. U radu se daje prikaz razvoja informatičkih tehnologija koji se koriste u svijetu rada i prikaz razvoja prava na privatnost u Europi. Činjenica je da malo zaposlenika zna kako su nadzirani, kako su im prava ugrožena i koja im prava pripadaju.

Sažetak:
Pravo na zaštitu privatnosti je relativno novo radničko pravo, koje se u pravnim propisima koji reguliraju pitanja različitih oblika zaštite radnika na radu pojavljuju tek u novije doba. Svijest o potrebi i važnosti pravilne zaštite privatnosti radnika očiti nije još u punoj mjeri razvijena, stoga treba očekivati njen daljnji razvoj, ujedno i razgranjivanje propisa koji će normirati materiju zaštite privatnosti radnika.

Ključne riječi: Europska unija, Vijeće Europe, privatnost, zaposlenik, poslodavac, radno odnos, radno-pravna zaštita zaposlenika, osobni podatak, automatska obrada osobnih podataka.

Miriam Lazić

Radno pravo 04/2014

UDK 342.7:004

U ožujku 2014. godine biti će provedeni redoviti izbori za radnička vijeća. Propisani postupak izbora složen je i uključuje veći broj obveznih predradnji od kojih je neke potrebno poduzeti i nekoliko tjedana prije samog dana glasovanja. Stoga se u nastavku daje pregled postupka redovitih izbora za radničko vijeće s naglaskom na pojedina praktična pitanja, a navode se i sudska praksa, odgovarajući primjeri.

Sažetak:
Postupak izbora za radničko vijeće (pre)detaljno je propisan, posebice Pravilnikom o provođenju izbora za radničko vijeće. Velik broj formaliziranih radnji, koje su vezane za kratke rokove, teško su breme onima koji provode izbor za radničko vijeće, ponajviše izbornom odboru. Izbore provode radnici kao laici u području radnog prava, što je još izraženije u manjim poduzećima, gdje izostaju osobe dovoljno specijalizirane u ovom području. Odredbe Pravilnika mnogim su radnicima previsok i nepremostiv zid pred kojim se nađu. To ih može odvesti u dva kriva smjera; da se okrenu i odustanu od izbora, ili da ga zaobiđu i provedu "pojednostavljene" izbore po vlastitom nahođenju, koji će lako biti poništeni. Stoga, bez obzira što opsežnost propisanih odredaba o izborima za radnička vijeća može na prvi pogled zadiviti, ne bi bilo loše razmotriti postoji li mogućnost njihovog reduciranja i pojednostavnjenja, jer i najbolji tekst nekog propisa nije dobar, ako ga teško razumiju ili ne primjenjuju oni kojima je namijenjen.

Ključne riječi: radnička vijeća, izbori, redoviti izbori, izborno razdoblje, utemeljenje prvog radničkog vijeća, izborni odbor, lista kandidata, biračko pravo

Summary:
The electoral procedure for works council has been stipulated in (too much) detail, especially through the Rules on elections for works council. A large number of formalized steps, which are linked to short deadlines, are a heavy burden for those who hold elections for works council, especially for the electoral committee. The elections are held by workers as laymen in the field of labour law, which is even more noticeable in smaller companies, where there is a lack of persons who are sufficiently specialized for this field. The provisions of the Rules for many workers are too high and insurmountable wall they face. This may lead them in two wrong directions: to turn around and give up on elections, or to bypass it and hold "simplified" elections, acting at their own discretion, which may easily be annulled. Therefore, although extensiveness of the provisions on elections for works councils may at first impress, it would be good to consider the possibility of their reduction and simplification, because even the best wording of a regulation is not good if it is hard to comprehend or if it is not implemented by those for whom it is intended.

Darije Hanzalek
Voditelj radno-pravne zaštite
Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske

Radno pravo 02/2014

UDK 331.105.44(497.5)

Autor obrađuje radnička vijeća, sindikalni povjerenici, predstavnici radnika u u tijelima poslodavaca u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Posebno analizira dvojbe koja se tijela u ustanovama znanosti i visokog obrazovanja mogu smatrati upravnim vijećem ili drugim odgovarajućim tijelom te pitanje prava na predstavnika radnika u tim tijelima.

Sažetak:

Radnička vijeća i sindikalni povjerenici djeluju u ustanovama znanosti visokog obrazovanja sukladno općim propisima i sklopljenim kolektivnim ugovorim.

U svim javnim ustanovama znanosti i visokog obrazovanja postoje tijela koja se po svojim ovlaštenjima mogu smatrati upravnim vijećem odnosnom drugim odgovarajućim tijelom, kako to određuje članak 163. Zakona o radu. Međutim, prilikom primjene odredbi Zakona o radu o radničkom predstavniku, u sustavu znanosti i visokog obrazovanja postoje dvojbe i potoškoće zbog odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao posebnog propisa. No, kako je sudjelovanje radničkog predstavnika ujedno ugovoreno i u kolektivnim ugovorim koji se primjenjuju u tom sustavu, u odgovarajućim tijelima javnih ustanova znanosti i visokog obrazovanja mora biti predstavnik radnika, radi primjene kolektivnih ugovora.

Ključne riječi: radničko vijeće, sindikalni povjerenik, predstavnik radnika, ustanove znanosti i visokog obrazovanja

Summary:

Works councils and shop stewards operate in the institutions of science and higher education in accordance with general rules and concluded collective agreements.

In all public institutions of science and higher education there are bodies which, according to their proxies, can be regarded governing bodies i.e. other relevant body, as determined by the Article 163 of the Labour Code. However, in the application of the Labour Code provisions concerning workers' representative, there are doubts and difficulties in the system of science and higher education due to provisions of the Act on Science and Higher Education, as a special regulation. However, since the participation of workers' representative is also agreed in the collective agreement which are applicable in that system, relevant bodies of public institutions of science and higher education have to involve a workers' representative, with a view of application of collective agreements.

Krešimir Rožman

UDK 331.105.44

Radno pravo 6/2012

U tekstu se obrađuje pitanje stranačke sposobnosti radničkog vijeća, mogućnosti te pod uvjetima Zakona o parničnom postupku i obvezi radničkog vijeća da zastupanje u parničnom postupku povjeri odvjetniku kao i iznosi stav da trošak zastupanja radničkog vijeća po odvjetniku snosi poslodavac kod kojeg djeluje radničko vijeće.

Sažetak:

Zahtjevi koji se odnose na formu i sadržaj parničnih radnji i koji su postavljeni pred radničko vijeće kao stranku u parničnom postupku najčešće su nemogući za ispuniti od strane članova radničkog vijeća koji nemaju nikakvih stručnih sposobnosti koje bi im omogućile efikasno korištenje procesnih ovlaštenja radničkog vijeća te je radničkom vijeću u zastupanju svojih procesnih interesa potrebno omogućiti profesionalnu pomoć. U ovom radu se obrađuje pitanje stranačke sposobnosti radničkog vijeća, mogućnosti radničkog vijeća da zastupanje u parničnom postupku povjeri odvjetniku kao i pitanju- tko snosi trošak zastupanja radničkog vijeća po odvjetniku?

Ključne riječi: radničko vijeće, stranačka sposobnost, parnična sposobnost, odabir punomoćnika, trošak zastupanja, načelo jednakosti stranaka, besplatna pravna pomoć

Summary:

The requirements relating to the form and content of lawsuit actions and which are placed before the works council as a party in legal proceedings are often impossible to meet by the works council members, who have no expert skills that enable them to effectively use the procedural powers of works councils, hence it is necessary to provide professional assistance to works councils in their representation of the process interests. This paper addresses the issue of party ability of the works council, the possibility of the works council to entrust the representation in legal proceedings to the lawyer as well as the issue of who bears the cost of the representation of the works council by the lawyer?

DARKO ČAVRAK

MARINA GRUBAN

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i

duhanskoj industriji i vodoprivredi

Radno pravo 5/2012

UDK 331.105.44

U članku se obrađuju stranke kolektivih ugovora u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o radu i posebnim propisima. Posebno se analizira radnička – sindikalna strana kolektivog ugovora, gdje obrađuje i odbor za sindikalne pregovore, te poslodavačka strana. Daje se osvrtom na neke ugovore sklopljene od osoba koje prema zakonu ne mogu biti stranke kolektivog ugovora

Sažetak

Stranke kolektivog ugovora u Republici Hrvatskoj određene su zakonima. Na radničkoj strani to su isključivo sindikati, odnosno udruge sindikata više razine. Ovo pravo nemaju grupe radnika, čak niti tamo gdje nema organiziranog sindikata.

Na poslodavačkoj strani prema Zakonu o radu stranke kolektivog ugovora su naravno poslodavci i njihove udruge. No, za za javne ustanove i druge pravne osobe kojima se plaće zaposlenih financiraju iz državnog proračuna, kolektivne ugovore sklapa Vlada RH temeljem članku 3. Zakona o plaćama u javnim službama, dok u dječjim vrtićima poslodavačka strana kolektivog ugovora je osnivač ustanove, odnosno s financijer.

Međutim, i nakon dosta godina primjene navedenih propisa još se dešavaju situacije da se kao stranke kolektivog ugovora pojavljuju osobe koje to prema zakonu ne mogu biti, zbog takav ugovor ne može imati svojstvo kolektivog ugovora.

Zakon o radu regulira i situaciju kada na području sklapanja kolektivog ugovora djeluje više sindikata, u kojem slučaju pregovora isključivo odbor sindikata, kojeg sindikati dogovoraju sporazumno, ili ga određuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

U tijeku je upravo priprema donošenja Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, kojim će se između ostalog riješiti i pitanje reprezentatitivnosti za kolektivno pregovaranje.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, stranke kolektivog ugovora, sindikati, poslodavci, Vlada RH

Summary

The parties to a collective agreement in the Republic of Croatia are determined by laws. On the workers' side, these are exclusively the trade unions, that is the associations of trade unions of a higher level. This right does not belong to groups of workers, not even there where there is no organized trade union.

On the employers' side, according to the Labour Code, parties to a collective agreement are, of course, employers and their associations. However, for public institutions and other legal entities whose employees' wages are financed from the state budget, collective agreements are concluded by the Government of the Republic of Croatia pursuant to the Article 3 of the Law on Salaries in the Public Services, whereas the employers' side to a collective agreement in case of kindergartens is the founder of an institution, i.e. its financier.

However, even after a number of years of the application of the above mentioned regulations, there are still situations where parties to the collective agreement are persons who may not be so according to the law, hence such agreement cannot have the status of a collective agreement.

The Labour Code also regulates a situation when there are several trade unions in the area where collective agreement is concluded, and in this case it is solely the trade union committee which negotiates, and which is consensually agreed by the trade unions, or is determined by the Economic and Social Council.

At the moment, the Act on Representativity of Trade Unions and Employers' Associations is being prepared for adoption, which will among other things settle the issue of representativity for collective bargaining.

KREŠIMIR ROŽMAN

Radno pravo 4/2012

UDK 349.22

Autor u tekstu obrađuje pravo radnika na izbor radničkog vijeća i postupak tih izbora kao i otvorena pitanja u vezi s ovim pravnim institutom.

SAŽETAK

Odredbama čl. 136. – 163. Zakona o radu uređeno je sudjelovanje radnika u odlučivanju na nacionalnoj razini. Tri su ključna oblika sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavca i to: izborom radničkog vijeća, održavanjem skupova radnika i izborom predstavnika radnika u organu poslodavca koji nadzire vođenje poslova poslodavca. Kod većine poslodavaca kod kojih radnici ostvaruju pravo na izbor radničkog vijeća, izbori za isto će uslijediti u ožujku 2012. U radu se obrađuju pravo na izbor radničkog vijeća i postupak tih izbora. Pravilnikom o izboru radničkog vijeća detaljnije je propisan taj postupak izbora (prijedlog utemeljenja, donošenje odluke, biračko pravo, kandidacijski postupak, glasovanje i utvrđivanje rezultata izbora).

Ključne riječi: radničko vijeće, postupak izbora, Zakon o radu, Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća.

SUMMARY

The provisions of the articles 136 to 163 of the Labour Act stipulate the workers' participation in decision-making at the national level. There are three key forms of workers' participation in company decision-making: election of a works council, holding workers' meetings and election of a workers' representative in an employer's body which supervises the employer's business management. With the majority of employers where workers are entitled to elect a works council, the elections will be held in March 2012. The paper discusses the right to election of works council and the election procedure. The Regulations on the election of works council determines in more detail the election procedure (proposal of the establishment, decision-making, voting right, nomination procedure, voting and determination of the election results).

Ilija Tadić, dipl. iur.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo 2/2012

UDK 331.107

SAŽETAK

Radne odnose u školstvu oduvijek su obilježavale osobitosti koje proizlaze iz specifičnosti vezanih za odgojno-obrazovni rad s učenicima. Stoga su, osim Zakonom o radu koji se primjenjuju na sve radnike, radni odnosi u školstvu regulirani i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji uređujući djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u javnim ustanovama uređuje i radne odnose u toj djelatnosti.

U ovom je radu prikazano uređenje zasnivanja i prestanka radnih odnosa u sustavu školstva sukladno propisima koji uređuju sustav osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja, što uključuje određivanje uvjeta potrebnih za zasnivanje radnog odnosa, te s tim u vezi i reguliranje izuzetaka za sklapanje ugovora o radu s osobama koje ne ispunjavaju sve potrebne uvjete. Prikazan je postupak zasnivanja radnog odnosa putem natječaja, kao i izuzetni slučajevi u kojima je dopušteno sklapanje ugovora o radu bez prethodnog objavljivanja natječaja. Također se daje prikaz načina zasnivanja radnog odnosa sa pripravnikom, kao i osobitosti vezanih za sklapanje ugovora o radu s ravnateljem školske ustanove. Opisano je mirovanje ugovora o radu osoba izabranih za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu odnosno osoba izabranih za lektore hrvatskog jezika i književnosti na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu, kao i obvezna suspenzija radnika sa obavljanja poslova u školskoj ustanovi. Na kraju samog rada daje se kratki prikaz načina prestanka ugovora o radu radnika školske ustanove te prestanka ugovora o radu ravnatelja školske ustanove.

Ključne riječi: radni odnosi u školstvu, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, natječaj, mirovanje radnog odnosa, suspenzija, prestanak ugovora o radu

Radno PRAVO 11/2011

Autori obrađuju suodlučivanje radničkog vijeća prema novom Zakonu o radu, kojim je pravni institut suodlučivanja je ponešto izmijenjen u opsegu suodlučivanja, ali ponajviše u načinu nadomještanja suglasnosti ako radničko vijeće suglasnost uskrati.

Sažetak:
Pravo na suodlučivanje radničkog vijeća je oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju koji radničkom vijeću daje najveće ovlasti jer poslodavac bez suglasnosti radničkog vijeća ne može donijeti odluke iz članka 150. st. 1. Zakona o radu niti one odluke koje radničko vijeće i poslodavca utvrde sporazumom, bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Ukoliko bi poslodavac ipak otkazao ugovor o radu bez navedene suglasnosti takva bi odluka bila ništetna .
Novim Zakonom o radu, Narodne novine 93/14, koji se primijenjuje od 7. kolovoza 2014. pravni institut suodlučivanja je ponešto izmijenjen u opsegu suodlučivanja, ali ponajviše u načinu nadomještanja suglasnosti ako radničko vijeće suglasnost uskrati.

Ključne riječi: suodlučivanje, uskrata suglasnosti, nadomještanje suglasnosti, arbitraža

Summary:
The works council's right to co-determinatiion is a form of workers' participation in decision-making which gives the greatest powers to the works council because the employer, without the consent of the works council, may not make decisions from the Article 150(1) of the Labour Act or decisions which the works council and the employer identify in the agreement, without prior consent of the works council. If the employer does cancel the employment contract without the prior consent, such decision would be null and void .
The new Labour Act, Official gazette No. 93/14, which has been in force since 7 August 2014, the legal institute of co-determination has been somewhat changed in the degree of co-determination, but mostly with regard to the manner of replacement of consent if it is denied by the works council.

Darko Čavrak, dip.iur.
Hrvatski telekom
Marina Gruban, dipl.iur.
Sindikat PPDIV

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 331.107

Privremeno slabljenje poslovne aktivnosti određenih poslodavaca zbog nastupajuće gospodarske krize prouzrokovane epidemijom zarazne bolesti i dosad nedoživljenom kriznom situacijom, razvidno ukazuju na potrebu kreiranja kriznog radnog zakonodavstva, pri čemu se pozitivna strana iskustva vezana uz skraćivanje radnog vremena ukazuju kao nit vodilja za reguliranje ključnih determinanti na strani poslodavca i predstavnika radnika.

Sažetak:

Njemačko zakonodavstvo i praksa u pogledu uređenja instituta Kurzarbeit trebaju nam biti uzor za normiranje radno pravnog instituta rada sa skraćenim radnim vremenom u okolnostima gospodarske krize zbog pada poslovne aktivnosti, po svim ključnim odrednicama i praktičnim pitanjima implementacije u sustav radnog prava.

Komparativnom analizom najvažnijih pojmova, autor prikazuje glavne i presudne odlike te sadržaj ustanove skraćivanja radnog vremena, kao mjere nastojanja javne vlasti da novčanom potporom poslodavcima onemogući rast nezaposlenosti u životnim uvjetima gospodarske krize, zbog nedostatka posla za određeno vrijeme.

Zaključno se ukazuje na objektivnu potrebu kreiranja kriznog radnog zakonodavstva, konkretnu i efikasnu provedbu propisa o radu poslodavaca sa skraćenim radnim vremenom i uzročno-posljedičnom djelovanju budućeg normativnog okvira na prava radnika.

Summary:

German legislation and practice regarding the organization of the Kurzarbeit institute should be a model to standardize the labor law institute of part-time work, according to all key determinants and practical issues of implementation the institute in the world of work.

By comparative analysis of the most important concepts, the author presents main and crucial features and content of the institution of reducing working hours, as a measure of public authorities' efforts to prevent the growth of unemployment in the economic crisis, due to temporary lack of business.

In conclusion, the objective need to create crisis labor legislation, concrete and efficient implementation of regulations on the work of part-time employers and the cause-and-effect effect of the future normative framework on workers' rights is pointed out.

Ključne riječi: skraćeno radno vrijeme, radničko vijeće, privremeni gubitak posla, ugovaranje, potpora

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 09/2020

UDK: 331.31

U članku autor obrađuje pravilnik o radu te analizira što se sve može smatrati pravilnikom o radu a što ne. Posebno obrađuje opće akte prema posebnim propisama s aspekta da li se moraju donositi u postupka kao pravilnici o radu. 

Sažetak: 
Opći akti odnosno pravilnici koji se kod poslodavca donose temeljem posebnih propisa nisu pravilnici o radu. Stoga se ne moraju donositi u proceduri po kojoj se donosi pravilnik o radu (savjetovanje, stupanje na snagu, objava), zbog čega niti njihovo nedonošenje ili manjkav sadržaj ne može dovesti do upravne mjere iz članka 226. st. 1. t. 18. Zakona o radu, niti propust nesavjetovanja s radničkim vijećem ne može predstavljati prekršaj iz članka 228. st. 1. t. 28. Zakona o radu, jer se prekršaj odnosi na nesavjetovanje o pravilniku o radu iz članka 26. st. 1. Zakona o radu, a ne o općim aktima iz posebnih zakona. Međutim, preporučljivo je da se o navedenim općim aktima poslodavac ipak savjetuje s radničkim vijećem jer time pokazuje suradljivost s radnicima i njihovim predstavnicima, što poboljšava odnose i olakšava primjenu. 

Summary:
General acts or regulations adopted by the employer based on special regulations are not labour regulations. Therefore, they do not have to be adopted in the procedure according to which the ordinance on work is adopted (consultation, entry into force, publication), which is why even their non-adoption or deficient content cannot lead to an administrative measure from article 226, paragraph 1, point. 18 of the Labour Act, nor failure to consult with the works council can constitute a violation from article 228, paragraph 1, point. 28 of the Labour Law, because the offense refers to failure to consult on the labor regulations from article 26, paragraph 1 of the Labour Act, and not about general acts from special laws. However, it is recommended that the employer still consults with the workers' council about the aforementioned general acts, as this shows cooperation with the workers and their representatives, which improves relations and facilitates application.

Ključne riječi: pravilnik o radu, opći akt, statut, pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, savjetovanje, stupanje na snagu, objava, prekršaj, upravna mjera, radničko vijeće

Krešimir Rožman, mag. iur.
urednik "Radnog prava"

RADNO PRAVO 10/2023

UDK: 391:22

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine 138/20) uređena je i mogućnost korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u provođenju svih sastavnih dijelova postupka izbora radničkog vijeća. Autor detaljno obrađuje cijeli postupak izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, ukazuje na probleme i pravne praznine koje navedenim Pravilnikom nisu riješene i pokušava dati odgovore kako iste riješiti. 

Sažetak:
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine 138/20) uređena je i mogućnost korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u provođenju svih sastavnih dijelova postupka izbora radničkog vijeća, što je svakako korisno u ovoj situaciji epidemije i ograničavanja. 
Izborni postupak putem informacijsko-komunikacijske tehnologije može se provesti ako postoje okolnosti koje spriječavaju radnike da izravno sudjeluju u cijelom ili u nekom od dijelova propisanog postupka zbog više sile (elementarna nepogoda, epidemija i sl.) i drugih objektivnih ili osobnih stanja; ako poslodavac ima potrebnu informacijsko-komunikacijsku tehnologija kojom u okviru obavljanja poslova i inače raspolaže te ako to zatraži ovlašteni predlagatelj: sindikat ili grupa od najmanje 20% radnika kod izbora prvog radničkog vijeća, samo radničko vijeće kod redovitih izbora ili predsjednik radničkog vijeća kod izvanrednih izbora. 

Summary:
The Ordinance amending the Ordinance on the procedure for electing workers 'councils (Official Gazette 138/20) also regulates the possibility of using information and communication technologies in carrying out all components of the procedure for electing workers' councils, which is certainly useful in actual situation of epidemics and other restrictions.
The election procedure through information and communication technology may be carried out if there are circumstances that prevent workers from directly participating in all or part of the prescribed procedure due to force majeure (natural disaster, epidemic, etc.) and other objective or personal conditions; if the employer has the necessary information and communication technology at its disposal and if it is requested by an authorized proposer: a trade union or a group of at least 20% of workers in the election of the initial workers' council, the workers' council in regular elections or the president of the workers' council in extraordinary elections.

Ključne riječi: Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća, informacijsko-komunikacijska tehnologija, osobna e-mail adresa, video kontakt, radničko vijeće, izborni odbor 

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 02/2021

UDK: 331.107: 004

Autor u članku objašnjava razloge značajnih izmjena malog broja odredbi Zakona o radu (čiji osnov i sadržaj se objašnjava u nastavku).

SAŽETAK:
Vlada Republike Hrvatske predložila je Hrvatskom saboru Zakon o izmjenama Zakona o radu. Osnov za izmjene Zakona o radu su, prvenstveno u činjenici da je 2015. godine donesena Direktiva (EU) 2015/1794 koja se odnosi na pomorce, a neke koje je u pravni poredak Republike Hrvatske „unio" Zakon 2014. godine su izmijenjene, pa je trebalo uskladiti hrvatsko radno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. Drugi razlog je u činjenici da praksa nije prihvatila radnopravni institut arbitraže u neuspjelom suodlučivanju radničkog vijeća s poslodavcem odnosno suglasnosti sindikata s poslodavčevim odlukama pa se „vratilo" na zakonska rješenja iz 2009. godine.

Summary:
The Government of the Republic of Croatia proposed to the Croatian Parliament and the Croatian Parliament accepted and passed the Act on Amendments to the Labour Law. The basis for the amendments to the Labour Act is primarily in the fact that the Directive (EU) 2015/1794 as regards seafarers has been adopted, and some provisions that have "amended" the Labour Act of the Republic of Croatia in 2014 have been amended, so the Croatian labour legislation had to be harmonized with the EU acquis. The second reason is that the practice has not accepted the labour law institute of arbitration in the cases of failure of the workers council to agree with the employer, ie the union's agreement with the employer's decisions, so it went "back" to the 2009 state of legal regulations.

Ključne riječi: Zakon o radu, izmjene, direktive EU, arbitraža, radničko vijeće, sindikat, sudska nadležnost

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 11/2017

UDK: 34.03

U ovom članku se obrađuje pitanje djelovanja radničkog vijeća, mogućnosti radničkog vijeća da zatražiti mišljenje stručnjaka o pitanjima iz svog djelokruga te da zastupanje u parničnom postupku povjeri odvjetniku kao i pitanje aktualizirano recentnom sudskom praksom: od koga bi odvjetnik opunomoćen od strane radničkog vijeća trebao naplatiti svoje usluge?

Sažetak:
Shvaćanja sudske prakse u pogledu troškova zastupanja radničkog vijeća faktično onemogućuju radnička vijeća da u postupcima pred sudovima koriste usluge kvalificiranih punomoćnika – odvjetnika, jer prema shvaćanjima izraženima kroz sudsku praksu, odvjetnik ne može naplatiti svoje usluge, a odvjetnici nisu ovlašteni pružati besplatnu pravnu pomoć mimo zakonom propisanih uvjeta. S obzirom na to da članak 27. Ustava jamči strankama pravo na kvalificiranu pravnu pomoć, smatramo da interpretacija relevantnog prava kojom se negira pravo na isplatu nagrade za zastupanje radničkog vijeća na teret poslodavca, predstavlja i negaciju samog prava na zastupanje, a time i pravo na jednakost pred sudovima iz članka 26. Ustava, jer poslodavci mogu nesmetano koristiti odvjetničke usluge, dok bi radničko vijeće – u pravilu – trebali zastupati laici.

Summary:

The understandings of court practice regarding the costs of representation of the works council effectively prevent the works councils from using the services of qualified persons - lawyers in proceedings before the courts, because according to the understandings expressed through court practice, a lawyer cannot charge for his services, and lawyers are not authorized to provide free legal assistance except under the conditions prescribed by law. Considering that Article 27 of the Constitution guarantees the parties the right to qualified legal aid, we believe that the interpretation of the relevant law which negates the right to pay the reward for representation of the works council at the expense of the employer, also represents the negation of the right to representation itself, and thus the right to equality before the courts from Article 26 of the Constitution, because employers can freely use the services of lawyers, while the workers' council - generally - should be represented by lay people.

Ključne riječi: radničko vijeće, punomoć, trošak odvjetnika

Klaudio Čurin, dipl. iur., odvjetnik
Marina Gruban Jelečević, dipl. iur., Sindikat PPDIV

RADNO PRAVO 4/2024

UDK: 331.109: 347.9

U članku se obrađuje pitanje savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom u slučaju kada kod poslodavca djeluje više sindikata koji nisu postigli sporazum o tome koji će sindikalni povjerenik preuzeti prava i obveze radničkog vijeća. Problem se sastoji u tome što je sudska praksa i nadalje ostala kod pravnog shvaćanja da se poslodavac dužan savjetovati s bilo kojim od sindikata premda je Zakonom o radu iz 2014. izmijenjena odredba o savjetovanju, na način da su sindikati dužni postići sporazum koji će sindikalni povjerenik preuzeti prava i obveze radničkog vijeća i o tome pisano obavijestiti poslodavca. Posljednjim odlukama, Vrhovni sud RH je u tom smislu promijenio pravno shvaćanje na način da ne postoji obveza poslodavaca dok god nisu izvješteni koji od sindikalnih povjerenika preuzima prava i obveze radničkog vijeća. 

Sažetak:
Zakon o radu iz 2014. je člankom 153. st. 4. nametnuo sindikatima obvezu da kad kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca. Zakonodavac je sindikatima nametnuo, ne samo obvezu postizanja sporazuma koji će sindikalni povjerenik imati  prava i obveze radničkog vijeća, već i obvezu da pisanim putem o tome izvijeste poslodavca. Zadržati dosadašnje pravno shvaćanje prema kojem je poslodavac obvezan obratiti se bilo kojem sindikalnom povjereniku protivno je logici da se točno zna tko ima prava i obveze radničkog vijeća.

Summary:
The Labour Act from 2014, in Article 153, paragraph 4, imposed on trade unions the obligation that when more than one trade union operates at the employer, the trade unions must reach an agreement on the trade union commissioner, that is, the commissioners who will have the rights and obligations of the workers council, and the trade unions are obliged to notify the employer in writing. The legislator imposed on the trade unions, not only the obligation to reach an agreement that the union commissioner will have the rights and obligations of the workers council, but also the obligation to inform the employer about this in writing. Keeping the current legal understanding according to which the employer is obliged to contact any trade union commissioner is against the logic of knowing exactly who has the rights and obligations of the workers council.

Ključne riječi: obveza savjetovanja, radničko vijeće, sindikalni povjerenik, sudska praksa

Darko Milković, dipl. iur.
sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 7-8/2024

UDK: 331.104

Autor obrađuje pitanje odustajanja kandidata za člana radničkog vijeća u tijeku postupka, ta načine prestanka mandata člana radničkog vijeća i zamjenjivanje takvog člana. 

Sažetak: 
U postupku izbora radničkog vijeća može se dogoditi da kandidat za člana ili zamjenika želi odustati od kandidature. Ako je lista već zaključena od strane izbornog odbora ne bi se više mogla povlačiti kandidatura, nego bi ta osoba mogla odustati tek nakon izbora. 
Izabrani član radničkog vijeća može dati pisanu ostavku u svakom trenutku, a mandat će prestati i ako član izgubi biračko pravo, prestane mu radni odnos kod poslodavca, postane član uprave i sl. Tada će ga zamijeniti sljedeći kandidat s liste koji nije izabran. 

Summary:
In the process of electing a workers' council, it may happen that a candidate for member or substitute wishes to withdraw their candidacy. If the list has already been finalized by the election committee, the candidacy can no longer be withdrawn. In that case, the person may only withdraw after the election. An elected member of the workers' council may submit a written resignation at any time, and the mandate will also end if the member loses the right to vote, ceases to be employed by the employer, becomes a member of the management board, etc. He/she will then be replaced by the next candidate from the list who was not elected.

Ključne riječi: radničko vijeće, odustajanje kandidata, prestanak mandata, biračko pravo, zamjena člana

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 5/2025

UDK: 310.45

U drugom dijelu ovog članka nastavljamo s prikazom sastava i načina izbora odnosno imenovanja članova upravnih vijeća ustanova u kulturi, posebice izbor/imenovanje predstavnika radnika u upravnim tijelima tih ustanova. Poseban naglasak je na prikazu oglednih primjera obrazaca za provedbu izbora člana upravnog vijeća ustanove iz redova zaposlenika ustanove.

Sažetak:
Prema čl. 164. Zakona o radu  u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. 
Ovog predstavnika radnika u organ javne ustanove imenuje i opoziva radničko vijeće. Međutim, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organ javne ustanove, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Član organa javne ustanove koji je predsatvnik radnika iz čl. 164. st. 1. ZR-a,  imenovan na način da ga je imenovalo radničko vijeće, odnosno podredno ako je izabran u postupku propisanim Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi toga organa.

Summary:
Pursuant to art. 164 of the Labour Act, in a public institution, one member of the body of a public institution (the administrative council, or other appropriate body) must be a representative of the workers.
This representative of the workers in the body of the public institution is appointed and recalled by the workers' council. However, if the employer has not established a workers' council, the representatives of the workers in the body of the public institution are elected and recalled by the workers from among the workers employed by the employer in free and direct elections, by secret ballot, in the procedure prescribed by the Labour Act for the election of a workers' council consisting of one member.
A member of the body of a public institution who is a representative of the workers referred to in art. 164, paragraph 1 of the Labour Act, appointed in such a way that he/she was appointed by the workers' council, or alternatively if he/she was elected in the procedure prescribed by the Labour Act for the election of a workers' council consisting of one member, has the same legal status as other appointed members of that body.

Ključne riječi: predstavnik radnika u organu poslodavca, ustanove u kulturi, upravno vijeće

nasl. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. struč. stud.
Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 6/2025

UDK: 331.107: 008

Sudjelovanje radnika u odlučivanju preko predstavnika radnika u organu javne ustanove u interesu je radnika kako bi isti mogli biti upoznati sa svim relevantnim informacijama o poslovanju javne ustanove, ali također i u javnom interesu. Više o tome u nastavku članku.

Sažetak:

U javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika u organ javne ustanove imenuje i opoziva radničko vijeće ukoliko je isto utemeljeno u javnoj ustanovi, a ukoliko to nije slučaj onda predstavnika radnika u organ javne ustanove imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem. Pravni položaj predstavnika radnika u organu ustanove identičan je položaju ostalih članova toga organa.

Summary:
In a public institution, one member of the body of the public institution (administrative council or another appropriate body) must be a representative of the workers. The workers' representative in the body of the public institution is appointed and dismissed by the workers' council if it is established in a public institution, and if this is not the case, then the workers' representative in the body of the public institution is appointed and dismissed by the workers by direct and secret vote. The legal position of the employee representative in the body of the institution is identical to the position of the other members of that body.

Ključne riječi: predstavnika radnika u organu javne ustanove, prestanak članstva

izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog odjela, Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 11/2022

UDK: 331.105: 061.1

U ovom radu bavimo se pitanjem izbora predstavnika radnika u upravnom vijeću visokih škola i veleučilišta kroz analizu uočenih dvojbenih situacija u praksi i navodeći konkretne primjere postupovnih radnji kada u navedenim institucijama ne postoji radničko vijeće.

SAŽETAK:
Sudjelovanje radnika u upravljanju na visokim školama i veleučilištima ostvaruje se kroz posebnu formu participacije koja se ostvaruje uključivanjem predstavnika svih zaposlenih u upravno vijeće ovih visokoškolskih ustanova. Time se omogućava zaposlenima da preko svog imenovanog ili izabranog predstavnika iskazuju svoje mišljenje, daju prijedloge i sugestije te izražavaju svoje stavove i nude moguća rješenja koja se tiču vođenja poslovne politike i upravljanja visokom školom ili veleučilištem. Iako se radi o jednom predstavniku u strukturi upravnog vijeća, osnivač (ili vlasnik) nikako ne bi trebao zanemariti njegovu ulogu, već bi mu trebalo biti u interesu poslušati zahtjeve i mišljenja zaposlenih o svakom aktualnom pitanju poslovanja i rada visoke škole ili veleučilišta. To se prije svega odnosi na pitanja koja se tiču ostvarivanja osnovnih ciljeva i razvoja, te je posebno značajno kakve stavove imaju zaposleni prema procesu rada i organizaciji rada u ostvarivanju djelatnosti za koje su osnovane ove obrazovno-odgojne ustanove. S druge strane, i predstavnik radnika u upravnom vijeću uvijek bi trebao imati na umu da je predstavnik svih zaposlenika te se sukladno toj činjenici treba i ponašati prilikom donošenja odluka.
Obveza uključivanja imenovanog ili izabranog predstavnika radnika u organ poslodavca propisana je člankom 68.st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a ista obveza proizlazi i iz temeljnog radno pravnog propisa Zakona o radu (čl.164.st.1.). Ta obveza postoji i temeljem osnovnog autonomnog općeg akta (statuta) navedenih ustanova.

Summary:
Participation of workers in conducting high school buseiness duties is realized through a special form of participation that is realized through the involvement of representatives of all employees in the board of directors of these higher education institutions. This allows employees to present their opinions through their appointed or elected representative, make suggestions and express their attitudes and offer solutions that are relevant to the conduction of business policy of higher education institutions. Although there is a single representative in the structure of the board of directors, the founder (or the owner) should not neglect his role, but should be in his interest to listen the demands and opinions of employees on any arising problems.

Ključne riječi: predstavnik radnika, upravno vijeće, radničko vijeće,

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Voditelj stručnog studija Menadžment uredskog poslovanja na Veleučilištu Baltazar Zaprešić

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 43-53)

UDK: 331.105.44:378

U ovom radu osvrnut ćemo se na sastav i način izbora odnosno imenovanja članova upravnih vijeća ustanova u kulturi, posebice izbor/imenovanje predstavnika radnika u upravnim tijelima tih ustanova. U sljedećem broju časopisa donosimo drugi dio ovog rada, u kojem će poseban naglasak biti na samom prikazu oglednih primjera obrazaca za provedbu izbora člana upravnog vijeća ustanove iz redova zaposlenika ustanove.

Sažetak:
Prema čl. 164. Zakona o radu  u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. 
Ovog predstavnika radnika u organ javne ustanove imenuje i opoziva radničko vijeće. Međutim, ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organ javne ustanove, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Član organa javne ustanove koji je predsatvnik radnika iz čl. 164. st. 1. ZR-a,  imenovan na način da ga je imenovalo radničko vijeće, odnosno podredno ako je izabran u postupku propisanim Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana, ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi toga organa.

Summary:
Pursuant to art. 164 of the Labour Act, in a public institution, one member of the body of a public institution (the administrative council, or other appropriate body) must be a representative of the workers.
This representative of the workers in the body of the public institution is appointed and recalled by the workers' council. However, if the employer has not established a workers' council, the representatives of the workers in the body of the public institution are elected and recalled by the workers from among the workers employed by the employer in free and direct elections, by secret ballot, in the procedure prescribed by the Labour Act for the election of a workers' council consisting of one member.
A member of the body of a public institution who is a representative of the workers referred to in art. 164, paragraph 1 of the Labour Act, appointed in such a way that he/she was appointed by the workers' council, or alternatively if he/she was elected in the procedure prescribed by the Labour Act for the election of a workers' council consisting of one member, has the same legal status as other appointed members of that body.

Ključne riječi: predstavnik radnika u organu poslodavca, ustanove u kulturi, upravno vijeće

nasl. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. struč. stud.
Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 5/2025

UDK: 347.7: 008

Autor u članku analizira funkciju predstavnika radnika u organu javne ustanove, s posebnim osvrtom na posebne zakone koji se odnose na područja predškolskog odgoja, školstva, visokog obrazovanja i kulture.

Sažetak:
Predstavnika radnika u organ poslodavca imenuje i opoziva radničko vijeće. Odredbom članka 148. ZR-a propisana su temeljna ovlaštenja radničkog vijeća, na način da ono štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod poslodavca, pri čemu Zakon ne propisuje ograničenja u tim ovlaštenjima za ono radničko vijeće koje ima jednog člana. Stoga, kod poslodavca kod kojega je utemeljeno radničko vijeće koje ima jednog člana, taj jedan (jedini) član radničkog vijeća ima ovlaštenje imenovati i predstavnika radnika u organu koji nadzire vođenje poslova kod toga poslodavca.

Summary:
The workers representative in the employer´s supervisory body is appointed and removed by the workers' council. The provision of Article 148 of the Labour Act prescribes the basic powers of the workers 'council, in such a way that it protects and promotes the interests of workers, whereby the Law does not prescribe restrictions in those powers for the workers' council. Therefore, in the case of an employer with which a workers 'council has been established, which has one member, that one (only) member of the workers' council has the authority to appoint a worker's representative in the body supervising the management of that employer.

Ključne riječi: predstavnik radnika u organu poslodavca, sudjelovanje radnika u odlučivanju, Zakon o radu

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog odjelaVeleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 2/2022

UDK: 364.32 (497.5: 497.6)